‘Zakon o strancima mogao bi olakšati privlačenje stranih studenata’

 Gospodarsko vijeće Visokog učilišta Algebra održalo je, u online obliku, svoju posljednju ovogodišnju sjednicu. Ovo tijelo, koje okuplja tridesetak predstavnika gospodarstva, uključujući predstavnike nekih od najvećih i najuspješnijih hrvatskih tvrtki, redovito se sastaje kako bi donijelo daljnje preporuke za razvoj Visokog učilišta Algebra. Ono također svojim savjetima produbljuje suradnju s gospodarstvom, što se očituje kroz niz inicijative, poboljšanja i razvoja studijskih programa, istraživačke projekte i brojne druge oblike suradnje.

Foto: Unsplash; Vasily Koloda

Dvije su teme bile u posebnom fokusu sjednice – Nacionalni plan oporavka i otpornosti te novi Zakon o strancima koji bi trebao omogućiti veći broj stranih studenata i lakše zapošljavanje deficitarnih profesionalaca u domaćem gospodarstvu.

Algebra pozvala Vladu na suradnju s privatnim sektorom

U raspravi oko Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, kojega Vlada RH ovih dana priprema za slanje u Europsku komisiju kako bi se osigurale 9,2 milijarde eura predviđene za pomoć Hrvatskoj u oporavku od pandemije i izgradnje otpornosti gospodarstva, sudjelovali su Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade RH i koordinator izrade nacionalnog plana te Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, a panel je moderirao mr.sc. Boris Drilo, predsjednik HUP ICT udruge i član uprave Hrvatskog telekoma.

Nakon što je posebni savjetnik premijera prezentirao okvir, teme koje bi se trebale financirati i primjere drugih EU članica, povela se diskusija na kojoj je pohvaljeno da se poštuju rokovi no izrečena je i konstatacija da se po saznanjima prisutnih nisu provodile konzultacije s realnim sektorom te da nije jasno što od navedenog će biti namijenjeno realnom sektoru za modernizaciju, digitalnu transformaciju, poboljšanje proizvodnih kapaciteta i ostale razvojne aktivnosti, a što će od bespovratnih sredstava biti usmjereno u javnu upravu i državne organizacije.

Članovi Gospodarskog Vijeća Algebre sugerirali su sudionicima panela da prošire i intenziviraju suradnju s gospodarstvom, posebno, privatnim sektorom prilikom dorade ovog plana jer se u ovom trenutku prema Europskoj komisiji šalje dokument koji nije bio raspravljan sa predstavnicima poslodavaca koji su podnijeli najveći teret u gospodarskoj krizi. Prvim nacrtom plana predviđena je tematska podjela no od strane više članova Gospodarskog vijeća sugerirano je da se o kriterijima raspodjele kao i javno-privatnoj suradnji na pojedinim cjelinama treba čim prije krenuti u šire konzultacije.

Moderator panela ukazao je na veliku priliku koju može otvoriti plan oporavka, jer Europa inzistira da minimalno 20 posto ulaganja kroz taj plan mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju, ali da svaka država članica može odlučiti i o većem postotku. Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, naglasio je kako Hrvatska u planu koji šalje u Bruxelles nije još dosegla tih 20 posto jer su se projekti digitalizacije često pripremali stihijski, bez jedinstvenog upravljanja. Prema njegovim riječima, zbog toga će jedan od fokusa ovog nacionalnog plana biti stvaranje jedinstvenog upravljačkog mehanizma za razvoj digitalnih usluga države. Također je najavio skoro predstavljanje standarda za elektroničke usluge na sjednici Vlade RH čijim će se prihvaćanjem, naglasio je, napokon riješiti neki od problema s javnim servisima s kojima se korisnici susreću, poput autorizacijskog sustava i općenite pristupačnosti i dostupnosti za, primjerice, starije korisnike. To će, rekao je Gršić, buduće digitalne usluge na računalima i mobilnim telefonima učiniti modernijima, bolje usklađenima i lakšima za korištenje.

Zakon o strancima i strani studenti

Jedna od ključnih strateških odrednica Algebre je privlačenje značajnijeg broja stranih studenata, što se kroz kraće programe zimskih i ljetnih škola već počelo događati – za ovogodišnju ljetnu školu, koja nažalost nije mogla biti održana, prijavilo se više od 150 studenata iz cijelog svijeta, dok je na odgođeni MIT Bootcamp Croatia bilo prijavljeno više od 3.000 sudionika iz 90 zemalja svijeta. Na Algebri se svi diplomski studiji provode na engleskom jeziku, a čak i u ovim pandemijskim uvjetima, ovdje studira četrdesetak stranaca.

Zakonom o strancima djelomično se olakšava dolazak stranih studenata, ali bi se značajno moglo olakšati i zapošljavanje deficitarnih profesionalaca, pogotovo onih iz digitalnog područja ukoliko se operativne procedure za test tržišta rada i liste deficitarnih zanimanja dobro poslože.

Važan korak koji stranim studentima olakšava studiranje u Hrvatskoj, a koji bi mogao pomoći i u rješavanju deficita stručnog kadra u tehnološkom sektoru, je i donošenje novog Zakona o strancima koji stupa na snagu od iduće godine. Za buduće studente koji požele studirati u Hrvatskoj mnogo će značiti što je njihov status ovim zakonom bolje definiran te što je regulirana mogućnost rada uz studiranje do najviše 20 sati tjedno, međutim pred pojedinim ministarstvima je još dosta posla da se usklade podzakonski akti i izrade puno jednostavnije procedure kako bi bilo koristi od novog zakona. Neki od prijedloga za koje se tijekom donošenja zakona intenzivno zalagala i Algebra jesu digitalizirana i jednostavna procedura; od prijave za vizu do rješavanja boravišta, izdavanja OIB i upisa na studije, ali i omogućavanja stalnog boravka visokoobrazovanim ljudima koji su diplomirali na hrvatskim akreditiranim studijima.

Hrvoje Meštrić, ravnatelj uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, naglasio je kako je potencijal Hrvatske u privlačenju stranih studenata uistinu velik, te kako postoji još niz administrativnih prepreka koje treba riješiti, odnosno olakšati budućim studentima koji bi se odlučili za studij u Hrvatskoj. Jedna od poteškoća vezana je i uz suštinski problem nedostatka atraktivnih studijskih programa na koje bi se inozemni studenti poželjeli upisati, nedostatak studijskih programa na engleskom i mobilnosti nastavnika u visokom školstvu između Hrvatske i drugih zemalja.

Zasad u Hrvatskoj postoji četrdesetak studijskih programa na engleskom jeziku, pojasnio je moderator razgovora, Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra, a još četrdesetak ih je u pripremi. Meštrić je naglasio kako će fokus Ministarstva znanosti i obrazovanja biti na tome da se kroz Europski socijalni fond, ali i već spominjani Nacionalni program oporavka i otpornosti, potaknu programi kojima će sveučilišta i druga visoka učilišta razvijati svoju atraktivnost za internacionalne studente. To će, najvjerojatnije, rješavati i novi Zakon o visokom obrazovanju čiji bi cilj bio riješiti fragmentiranost studijskih programa i poboljšati mobilnost nastavnika unutar sustava, ali i lakši dolazak onih izvan njega.

Također, najavljena je i izmjena Strategije pametne specijalizacije, što je članovima Gospodarskog vijeća poglavito važno, jer bi se time, napokon mogao pozicionirati ICT i digitalni sektor kao jedna od vertikalnih industrija te time početi ciljano iskorištavati EU sredstva za istraživanje i razvoj u najpropulzivnijoj i najperspektivnijoj grani hrvatskog gospodarstva.