Pretraga

Kako potaknuti mlade da izađu na izbore? ‘Kada zagrebete ispod površine, vidite da ih se malo toga pita’

A- A+

Dok biramo predsjednike razreda i članove studentskih vijeća, pitanje je jesmo li zaista politički osviješteni. Nedavni događaj u Društvenom ateljeu u Osijeku, organiziran od strane DKolektiva i portala srednja.hr, postavio je upravo takva pitanja. Panel rasprava ‘Koji izbori su najvažniji: učenički, studentski ili EU?’ privukla je pažnju i publike i četvero panelista koji su istaknuli važnost demokratskog obrazovanja i aktivnog sudjelovanja mladih u politici. Rasprava je otkrila kako mladi možda imaju informacije, ali nedostaje im osjećaj da njihov glas zaista ima težinu, postavljajući temelje za buduće promjene u obrazovnom sustavu i društvu.

Panel ‘Koji izbori su najvažniji: učenički, studentski ili EU?’, slijeva na desno: Marko Matijević, voditelj panela, Nikica Torbica i Lejla Jerab | foto: srednja.hr

U Društvenom ateljeu u Osijeku održana je panel rasprava pod nazivom ‘Koji izbori su najvažniji: učenički, studentski ili EU?’, na kojoj su sudjelovali učenica četvrtog razreda Opće gimnazije Lejla Jerab, student Ekonomskog fakulteta u Osijeku Saša Milaković, profesorica politike i gospodarstva i sociologije u Općoj gimnaziji u Osijeku Gracija Rezić i predstavnik udruge DKolektiva, Nikica Torbica. Raspravu je moderirao glavni urednik portala srednja.hr, Marko Matijević.

‘Malo se toga pita učenike i ne mogu puno utjecati na ono što se događa’

Nikica Torbica, voditelj Društvenog ateljea udruge DKolektiv, na samom je početku panela govorio o izložbi Inje Pavlić koja je fotografirala osnovnoškolske i srednjoškolske učenike i profesore, a ispod fotografija stajali su njihovi citati o različitim stvarima. Torbica je istaknuo kako je ideja ove izložbe zapravo bila da iz različitih perspektiva razmišljamo o tome što uopće znači škola za demokraciju.

– Svi smo mi za demokraciju i svaka škola proklamira da je za demokraciju. Imamo međupredmetni, građanski odgoj, imamo neke školske projekte, imamo politiku i gospodarstvo. No, kada zagrebete ispod površine onoga što se u školi događa, zapravo vidite da se malo toga učenike pita i da zapravo učenici mogu malo utjecati na život škole, na svoje obrazovanje, na ono što se događa, koje izvannastane aktivnosti biraju, kako im škola izgleda, koji će školski projekt odabrati, u kojem će sudjelovati, u kojem neće i tako dalje. Zapravo, jako malo demokracije u školi je doista hijerarhijska organizacija. Ipak, neke primjere dobre prakse imamo i njih smo željeli dodatno istaknuti, željeli smo im dati i na važnosti. I upravo zato smo ovu izložbu i organizirali, rekao je Torbica.

Izdvojeni članak
Zgrada Europskog parlamenta u Strasbourgu

Trebaju li maloljetnici glasati na EU izborima? Postoje zemlje koje to dozvoljavaju

Imaju li mladi motivacije za izlazak na izbore?

Maturantici I. gimnazije Osijek, Lejli Jerab, postavljeno je pitanje o tome jesu li ona i njeni kolege iz razreda spremni za izbore, budući da se ove godine za njih održavaju prvi izbori s pravom glasanja.

– I jesam i nisam, imam motivacije da to učinim i da odem, ali sada, koliko sam svjesna kako ću to izvest, kako to izgleda i za koga sve mogu, ne znam. Mislim da ni moji prijatelji kolege nisu toliko dovoljno informirani, neću generalizirati, ali eto, pitala sam neke svoje prijateljice, nekog, pa onda mogu reći da zapravo postoje drugačije strane, rekla je Jerab.

Koliko učenici mogu utjecati na svoje iskustvo obrazovanja?

Graciji Rezić, profesorici sociologije i politike i gospodarstva, postavljeno je pitanje o tome kako mi kao društvo ne stvaramo okolinu gdje mladi imaju puno izbornosti, pa da im je normalno imati izbornosti i kada dođu u trenutak izbora. Govoreći o različitim nijansama i koliko učenici zapravo mogu kontrolirati svoje iskustvo obrazovanja na makro i mikro razini, Rezić ističe kako učenik na mikro razini može iznijeti svoje nezadovoljstvo, dok bi na makro razini učenici mogli birati svoj kurikulum, a onda na najširoj razini koji to društveni proces utječu na funkciju odgoja i obrazovanja.

– Nešto najbliže tome imali smo s cjelovitom kurikularnom reformom, koja je nažalost propala. Ako svi mogu sve reći, gdje bi onda konkretno gimnazijalci mogli u višem razredu birati odgovarajući model u obrazovnim inozemnim sustavima. Gdje imate takvu slobodu izbora? To i ide nakon 16. godine, kada se pretpostavlja da su učenici već zreliji, svjesni svojih kompetencija, afiniteta, a i samim time imaju prostora jačati onaj segment koji im treba za daljnje obrazovanje. Naravno, mi takvu formalnu strukturu obrazovanja nemamo, ali postoje određeni pomaci. Unazad desetljeća, jako se puno govori o onoj sintagmi nastava usmjerena na učenika učenika u središtu nastavnog procesa, rekla je Rezić.

Izdvojeni članak
osoba koja stavlja glasački listić u kutiju, a u pozadini je zastava Europske unije

Mogu li se mladi kandidirati za EU izbore? U većini zemalja granica je 18, ali postoje iznimke

‘Mladi trebaju biti ravnopravni, kao i ostali građani’

Saša Milaković, studentski je pravobranitelj na EFOS-u i student, a bio je u Savjetu mladih Grada Osijeka. Samog sebe naziva ‘izbornim fanatikom’ zbog pasioniranog praćenja izbora u svojoj Excel tablici. Pratio je prošle lokalne izbore i preprošle, a upitan je o svojim zaključcima kojima bi mogao pomoći građanima za nadolazeće parlamentarne, europske, predsjedničke, a i lokalne izbore, koji nas čekaju sljedeće godine.

– Što se tiče mladih, ispunio sam turu sa svim svojim podacima i informacijama, što pokazuje koliko mladi zapravo između ostalog, ne žele se pustiti u tako nešto, a druga stvar, misle da se tu ne može nešto puno promijeniti. Zapravo, kao mladi trebamo biti puno bliže, odnosno trebamo biti ravnopravni kao i ostali građani. Tako bi se trebao pristupati, istaknuo je Milaković.

Ovo je samo djelić čitave panel rasprave, a čitav video možete pogledati na našem YouTube kanalu:


Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.

EU emblem