Što su to plenarne sjednice i zašto su važne za građane EU? Donosimo objašnjenje
Zadnja plenarna sjednica aktualnog Europskog parlamenta održava se od 22. do 25. travnja, stoga smo se i mi zaputili u Strasbourg. Inače, plenarna sjednica je temelj demokratskog procesa u Europskom parlamentu, gdje se glas svakog građanina EU, preko njihovih izabranih zastupnika, može čuti i utjecati na budućnost Unije. Te sjednice predstavljaju svojevrsno mjesto gdje se ideje pretvaraju u zakone koji utječu na život građana EU-a.
Europski parlament. Foto: Unsplash
Od 22. do 25. travnja našli smo se na zadnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta prije njegovog raspuštanja. Prema službenoj stranici Europskog parlamenta, najvažniji dio njihove aktivnosti upravo su plenarne sjednice koje predstavljaju zaključak zakonodavnog rada odbora i klubova zastupnika. To je zapravo kao jedan veliki sastanak na kojem se okupljaju svi zastupnici Europskog parlamenta da razgovaraju, raspravljaju i glasaju o različitim temama koje su važne za sve građane Europske unije.
Plenarne sjednice su ključne jer predstavljaju završnu fazu u donošenju europskih zakona. Tu se razmatraju i potvrđuju prijedlozi i amandmani koji su prošli kroz različite odbore i klubove zastupnika. Zastupnici na tim sjednicama mogu iznijeti svoja stajališta i službeno glasati, što znači da svaki glas može utjecati na konačni oblik zakona ili politike.
Kako zapravo funkcioniraju plenarne sjednice?
Plenarnom sjednicom upravlja aktualna predsjednica Europskog parlamenta, Roberta Metsola, a pomaže joj 14 potpredsjednika koji osiguravaju da sve teče po planu, od otvaranja sjednice pa skroz do njenog zatvaranja. Svaki zastupnik ima pravo riječi na sjednicama te se njihovi govori simultano prevode na sve službene jezike EU kako bi svatko mogao razumjeti o čemu je točno riječ.
Tijekom sjednice, predsjednica poziva govornike i osigurava propisani tijek postupka. Predsjednica također upravlja postupkom glasovanja, daje amandmane i zakonodavne rezolucije na glasovanje te na kraju objavljuje rezultate. Njezin autoritet osigurava brz tijek postupka glasovanja, koji inače može biti dug i složen.
Plenarne sjednice obično se održavaju jednom mjesečno u Strasbourgu u Francuskoj te traju četiri dana, dok se dodatne sjednice tijekom godine održavaju u Bruxellesu u Belgiji. Na sjednicama često sudjeluju i predstavnici Europske komisije i Vijeća EU kako bi suradnja između različitih institucija u postupku odlučivanja bila što jednostavnija.
S obzirom na to da na plenarnim sjednicama sudjeluje velik broj ljudi, improvizacija tijekom postupka nije moguća, već je u najvećoj mogućoj mjeri potrebno njihov tijek detaljno organizirati. Stoga Konferencija predsjednika klubova zastupnika priprema detaljan program plenarne sjednice.
Europski parlament u Strasbourgu. Foto: srednja.hr
Postupanje tijekom plenarne sjednice
Prije glasanja koje se odvija obično oko podneva, zastupnici raspravljaju o određenim amandmanima. Dok glasovanje traje relativno brzo, rasprave mogu trajati i po nekoliko sati, ovisno o broju zastupnika koji zatraže riječ. Zastupnici u pravilu glasaju dizanjem ruku, a ako rezultat nije jasan, Predsjednik može zatražiti elektroničko glasovanje.
Na plenarnoj sjednici Europski parlament obično donosi odluke apsolutnom većinom danih glasova. Kvorum (najmanji broj zastupnika koji moraju biti prisutni da bi rezultat glasovanja bio pravovaljan) postoji kad je u parlamentarnoj dvorani prisutna jedna trećina zastupnika u Parlamentu. Ako na zahtjev barem 38 zastupnika predsjednik utvrdi da kvorum ne postoji, glasuje se na sljedećoj dnevnoj sjednici.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
