Ispiti za maturu već gotovi, a ocjenjivači neće priznavati eseje naučene napamet


Koju razinu na maturi odabrati: višu ili nižu?

Razgovarali smo s profesoricom Božicom Jelaković, članicom stručne skupine za ispit hrvatskog jezika na državnoj maturi i profesoricom u zagrebačkoj XV. gimnaziji. Jelaković sastavlja pitanja za ispit iz hrvatskog jezika, a dosad je ispravila preko tisuću ispita s mature. Otkrila nam je da su ispiti za ovogodišnju maturu već složeni i pod ključem čekaju svjetlo dana. Saznali smo što su bile najveće greške na eseju i koliko ocjenjivači primjećuju kad je nešto napamet naučeno. 

Popis djela za prvi dio ispita, ali i za esej ostao je nepromjenjen i ove godine. Kako će to izgledati, stoji u oglednom primjerku koji smo objavili i na našim stranicama. Iako je prošle godine bila riječ da će ispit državne mature svake godine biti za oko dvadesetak posto teži, Jelaković nam je objasnila kako to baš i nije tako, jer se moraju poštovati obrazovni standardi.

– Razina znanja mora biti utemeljena na programu i mora se poštovati metodologija zadatka. Što znači da uvijek imate one teže, srednje teške i lakše zadatke, kazala je profesorica.

O svakom pitanju na maturi vijeća se satima

Sastavljanje ispitnih pitanja ne događa se preko noći, a na svakom pitanju stručna skupina provede par sati raspravljajući. Svaki član stručne skupine, koja se sastoji od sedam ljudi, mora odobriti radni zadatak.
Zatim ga provjeravaju vanjski suradnici, pa se piše recenzija i tek na kraju psihometričari određuju vrijednost zadatka.

Oni su ti koji i paze da se ne dogodi dvosmislenost u zadatku.
Zbog toga je mala mogućnost da je zadatak loše postavljen, no pogreške se uvijek mogu dogoditi. – Nijedan sustav nije savršen, kazala je naša sugovornica.

Naučite li interpretaciju napamet, to se vidi i možete ‘pasti’

Što se tiče samog eseja, upitali smo profesoricu koja je dosad ispravila barem tisuću ispita iz mature, nije li neobično što se popis djela nije mjenjao. Također dolazi do situacije da učenici mogu napamet naučiti interpretacije.

– Kad imate naučenu interpretaciju vi to točno vidite, uvijek se ponavljaju iste stavke u raznim ispitima.

Takvi eseji se onda ne boduju visoko, jer to obično ne odgovara zadanim smjernicama, potvrdila je Jelaković.
Subjektivno bodovanje eseja je gotovo nemoguće, jer svaki esej čita dvoje ocjenjivača. Ukoliko razlika u bodovima između dva ocjenjivača prelazi granicu od osam bodova, esej ide na ponovno čitanje. Također, uvijek se uzimaju u obzir bodovi onog ocjenjivača koji ih je dodijelio više.

– Nepostojanje računanja prosjeka u evaluaciji eseja ide na ruku pristupnicima, a osim toga svatko može zatražiti da mu esej ide na ponovno čitanje, što je zahtjev koji se rijetko odbija, objasnila je profesorica.

Važni datumi - ljetni rok 2012./2013.

Dosad griješili jer su prepričavali tekst i smjernice, a ništa novo nisu napisali

Za vas smo iz prve ruke prikupili i par savjeta oko pisanja eseja i objašnjenja interpretacije.
Mnogi su dosad griješili jer su prepričavali sadržaj teksta i smjernica, a razbacivali se vokabularom koji im je nepoznat. Bitno je citirati tekst i voditi se smjernicama.

– Oni vam izvuku dobar citat i onda ga uopće ne objasne nego samo nastave s nečim drugim, objasnila je greške.
Potrebno je grafički raščlaniti tekst na uvod, razradu i zaključak, ali ta konstrukcija mora i sadržajno imati smisla. U svakom trenutku treba se držati teksta, jer sve što je izvan smjernica neće biti bodovano, čak i ako je točno.

Ostavite se subjektivnog dojma, jer dojam koji se ocjenjuje je samo onaj koji ima opravdanje u tekstu. – Nemojte prepričavati tekst i prepisivati ga, već problemski usporedite, izvedite problematiku i izvedite zaključak, objasnila je profesorica.

Vremenik i ispitne kataloge svih predmeta možete pogledati ovdje.

Podijelite svoja iskustva s maturantima na forumu koji se nalazi na ovoj poveznici. 

Odgovori