Pretraga

Predstojnik Vlade ‘opleo’ po zadacima na maturi: Ravnateljica NCVVO-a komentirala njegove izjave

A- A+

Tema sinoćnjeg Otvorenog HRT-a bio je uspjeh IT industrije računalnih igara u Hrvatskoj. Između ostaloga, gost je bio i predstojnik Ureda predsjednika Vlade, Zvonimir Frka-Petešić, čiji je nastup izazvao dosta velike reakcije u javnosti. Između ostaloga, kritizirao je državnu maturu za koju ustvrđuje da ‘na maturi ne možete rješavati zadatak tako da imate četiri odgovora i samo kvačicom riješite zadatak’. Za komentar na te izjave zamolili smo ravnateljicu NCVVO-a, Ivanu Katavić, budući da je to institucija zadužena za kreiranje i provedbu mature. Katavić ističe da je Frka-Petešić dobro uočio da rezultati PISA testova ukazuju na povezanost između obrazovanja i gospodarstva, ali i pojašnjava zašto je matura, s naglaskom na ispit iz matematike, više od samog ‘stavljanja kvačica’ na točne odgovore.

Zvonimir Frka-Petešić, Ivana Katavić| screenshot: HRTi; foto: srednja.hr

– Četvrta industrijska revolucija pokazuje nam da je znanje prije svega, u ovom slučaju softver, ono što je vrijednost budućnosti. To više nisu sirovine, to je pamet. I to je smjer u kojem moramo ići, razvijati nove tehnologije, razvijati gospodarstvo koje se temelji, prije svega na STEM-u, odnosno na znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici. Kina je prije 60 godina imala BDP današnje Hrvatske. U 60 godina ga je povećala 250 puta, Hrvatska sedam puta. Kina je prva na svijetu u PISA testovima iz matematike i kad gledate ljestvicu najrazvijenijih zemalja, vidite da ono što im je zajedničko je da su na PISA testovima najbolji u matematici, to je ono mi trebamo napraviti, izjavio je sinoć u Otvorenom HRT-a predstojnik Ureda predsjednika Vlade, Zvonimir Frka-Petešić.

‘Na maturi ne možete samo rješavati zadatak kvačicama ispred odgovora’

Tema emisije bila je uspjeh IT industrije računalnih igara u Hrvatskoj, a Frka-Petešić bio je jednini političar među IT-jevcima. Posebnu pažnju privukla je njegova izjava u kojoj romantično opisuje kako je zamalo postao matematičar, a tom prilikom poprilično je oštro kritizirao ispite državne mature, kazavši da ‘na maturi ne možete rješavati zadatak tako da imate četiri odgovora i samo kvačicom riješite zadatak’.

Izdvojeni članak

[Matura ’21] Izašli ispitni katalozi za maturu: Poznato kako će izgledati testovi iz svih predmeta

– Prije rata sam sanjao o tome da ću istraživati matematiku i to je bilo moje prvo usmjerenje. Mislim da je to jako korisno u životu. Općenito, ono što mi se čini da u hrvatskom obrazovnom sustavu moramo podizati, to je algoritamsko razmišljanje, a ne rješavanje jednostavnih zadataka. Jednostavno na maturi ne možete rješavati zadatak na način da imate četiri odgovora i samo kvačicom riješite zadatak. Ono što je kako važno razumjeti da, za razliku od engleskog, kojeg učite da naučite engleski ili povijest da naučite povijest, matematika je horizontalna disciplina koju učite ne zato što ćete svakodnevno računati druge korijene, logaritme ili sinuse, nego zato što vam daje metodu svih metoda i preciznost u izvršavanju svih zadaća koje ćete raditi u bilo kojoj djelatnosti, s nultom tolerancijom prema greškama. Dakle, ako napišete tekst od dvije kartice, nanizat ćete dvije tisuće znakova i ako napravite deset pravopisnih pogrešaka i isto toliko gramatičkih, malo tko će uopće uočiti te greške. Ali ako imate račun od dvije tisuće znakova, ako je račun točan na kraju to je znak da su svih dvije tisuće znakova bez greške nanizani. I upravo zato one zemlje koje su najjače u matematici, mogu razvijati visoku tehnologiju. Ako vi razvijate, recimo neki začin za juhu i pogriješite u jednom promilu, to se ne može osjetiti. Međutim, ako pogriješite u jednom promilu u razvoju jednog hard diska, on se neće za jedan promil sporije kretati. On se neće ni pokrenuti. Dakle, da biste mogli savladati kompleksne sustave i visoke tehnologije vi morate razvijati društvo koje ima nultu toleranciju prema greški i koje može savladati tu vrstu matematike. Ne jednu kvačicu na četiri pitanja, nego jednu zadaću s dvije tisuće znakova. I to je ono što moramo uvesti u hrvatski školski sustav da bismo sutra mogli imati puno više ovakvih tvrtki, istaknuo je Frka-Petešić.

NCVVO: ‘Prije ‘stavljanja kvačica’ potrebno je primijeniti stečena znanja’

Institucija koja se bavi provedbom državne mature u Hrvatskoj, kao i PISA istraživanjima, je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Budući da su izjave Frke-Petešića izazvale dosta bure u javnosti, odlučili kontaktirati ravnateljicu NCVVO-a, Ivanu Katavić i zamolili smo je da komentira izjave predstojnika Ureda predsjednika Vlade.

U opširnom odgovoru pojasnila je kako se ispiti državne mature, s naglaskom na matematiku, ne rješavaju samo ‘stavljanjem kvačica’ na odgovore.

Izdvojeni članak

[Matura ’21] Objavljen popis lektira za esej iz Hrvatskog na državnoj maturi!

– NCVVO ovu izjavu želi staviti u širi kontekst u kojem je napravljena poveznica između obrazovanja i tehnološkoga napretka. Uz iznimku Francuske, u kojoj je većina ispitnih zadataka esejskoga, odnosno otvorenoga tipa, većina europskih i svjetskih zemalja u završnim ispitima koristi zadatke višestrukog izbora. Brojna suvremena ispitivanja pokazuju da su zadatci otvorenoga tipa prikladni za ispitivanje viših kognitivnih razina (npr. primjena, analiza, sinteza, evaluacija), ali istovremeno, njihova je primjena vrlo skupa zbog potrebe angažiranja velikog broja ocjenjivača, a pritom je ocjenjivače potrebno iznimno dobro uvježbati za pouzdano ocjenjivanje. Zadatci višestrukoga izbora stoga se danas smatraju prvim izborom u provedbi standardiziranih ispita visokoga rizika. Ispitivanja također pokazuju da, ukoliko su kvalitetno sastavljeni, zadatci višestrukoga izbora također omogućuju ispitivanje viših kognitivnih razina. U prilog tome ide i činjenica da se neki od testova koji služe za upis u najkompetitivnije studijske programe na svijetu (npr. SAT, ACT, GRE, GMAT, SweSAT, itd.) gotovo isključivo temelje na zadatcima višestrukoga izbora. Na tim ispitima, kao i na ispitima državne  mature, prije ‘stavljanja kvačice’ pored odgovora, potrebno je primijeniti stečena znanja kako bi se ispravno riješilo zadatak i odabralo točan odgovor. Stoga NCVVO nastoji postići ravnotežu između zadataka otvorenoga i zatvorenoga tipa koji proizlazi iz tradicije hrvatskog obrazovnog sustava i suvremenih trendova u ispitivanjima znanja i kompetencija. Tako je u ispitu iz Matematike na državnoj maturi na A razini 15 od 40 zadataka višestrukoga izbora dok je na B razini to 16 od 28 zadataka, kaže Katavić.

Ispite mature sastavljaju profesori s dugogodišnjim iskustvom

Također, ispite državne mature ne sastavlja baš bilo tko. Kako nam je pojasnila Katavić, sastavljaju ih stručne radne skupine u kojima se nalaze srednjoškolski nastavnici s više od 10 godina iskustva u nastavi i relevantnim iskustvom u sastavljanju ispitnih zadataka.

Izdvojeni članak

Fuchs: ‘Nisam spomenuo ‘malu maturu’. Provjerili smo kako će izgledati nacionalni ispiti koji stižu u škole

– Nadalje, u skupinama su obično i predstavnici fakulteta, najčešće metodičari pojedinih predmeta. Struktura svakog ispita opisana je u ispitnome katalogu. Sadržaj i način ispitivanja temelje se na kurikulumu odnosno Planu i programu. Svaki ispit nakon sastavljanja prolazi višestruke sadržajne i metodološke recenzije te lekturu. Ovako temeljita procedura sastavljanja ispita jedinstvena je u Republici Hrvatskoj te je u skladu sa svjetskim obrazovnim standardima, tvrdi ravnateljica NCVVO-a.

Napominje i da NCVVO ‘prilikom izrade ispita poštuje vrlo visoke međunarodne standarde propisane od krovnih svjetskih institucija te kontinuirano radi na razvoju i povećanju kvalitete ispitnih materijala’.

– Nadalje, sveobuhvatno ispitivanje koje je Centar proveo na nastavnicima matematike pokazuje da su ispiti državne mature doprinijeli tome da se na nastavi matematike puno više rade zadatci iz područja matematičkoga modeliranja koje upravo predstavlja primjenu matematičkih znanja na rješavanje svakodnevnih problema, kaže Katavić.

Poboljšanje PISA rezultata zaista može doprinijeti gospodarskom rastu

No, Frka-Petešić nije bio u krivu kada je povezao rezultate PISA ispitivanja i gospodarskog razvoja te da bi kod učenika trebalo poticati rješavanje algoritamskih zadataka, smatra Katavić.

Izdvojeni članak

Hrvatski učenici ispodprosječni su u čitalačkoj pismenosti, matematici i prirodoslovlju: Donosimo rezultate PISA istraživanja na 268 stranica

– Takvo je promišljanje u skladu s nalazima međunarodnih ispitivanja poput PISA-e koja pokazuju jasnu povezanost između obrazovanja i gospodarstva. Upravo je na tome tragu ranije izjava ministra Fuchsa i ravnateljice NCVVO-a o potrebi uvođenja nacionalnih ispita kojima bi se ispitivala znanja iz Hrvatskoga jezika i Matematike te kompetencije rješavanja problema. NCVVO je tijekom školske godine 2018./2019. proveo prvo nacionalno ispitivanje kompetencije rješavanja problema, a koja, između ostaloga, upravo obuhvaća primjenu algoritama. Ispitivanje je pokazalo da je ovu kompetenciju nužno razvijati kod hrvatskih učenika, a na što je gospodin Frka-Petešić upravo ukazao, zaključuju iz NCVVO-a.

Ističu kako pozdravljaju raspravu o važnosti obrazovanja za budućnost RH jer je i nedavna studija Europske komisije pokazala je povezanost uspješnih ishoda u obrazovanju s rastom BDP-a.

– Korištenjem ciljanim mjera za povećanje postignuća svojih učenika na PISA testu, vrijednost za Hrvatsku iznosila bi od 58 do čak 350 milijardi eura. Smjernice i zaključci ovakvog istraživanja ukazuju da je odluka nadležnih o provedbi nacionalnih ispita važan korak u podizanju kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj, kaže ravnateljica NCVVO-a, Ivana Katavić.

Predstojnik Vlade ‘opleo’ po zadacima na maturi: Ravnateljica NCVVO-a komentirala njegove izjave
Share via
Copy link
Powered by Social Snap