Analiza pokazala: ‘U školskim udžbenicima nacionalne manjine nisu dovoljno zastupljene’
Studija ‘Analiza predstavljanja nacionalnih manjina u udžbenicima i kurikularnim dokumentima Republike Hrvatske’ je pokazala kako su u udžbenicima osnovnih i srednjih škola nacionalne manjine uglavnom nedovoljno zastupljene. Analizirane su romska, srpska, talijanska i u manjem opsegu mađarska manjina. Rezultati su, osim generalno nedovoljne zastupljenosti nacionalnih manjina u udžbenicima, i tendenciju kolektivnim stereotipima koji su često vezani uz povijest međuetničkog konflikta.
Foto: srednja.hr
Srpska nacionalna manjina je najzastupljenija udžbenicima za osnovnu i srednju školu, pokazala je to studija ‘Analiza predstavljanja nacionalnih manjina u udžbenicima i kurikularnim dokumentima Republike Hrvatske’. Druga po zastupljenosti je talijanska nacionalna manjina, zatim romska i u najmanjoj mjeri mađarska nacionalna manjina.
– Ova se studija odnosi na analizu vidljivosti nacionalnih manjina i predstavu o njima te kvalitativni kontekst u kojem su predstavljene nacionalne manjine u udžbenicima te jesu li usklađene s kurikularnim dokumentima: nacionalnim kurikulumom i kurikulumima relevantnih predmeta, navodi se u objavljenoj analizi.
‘Analiza je pokazala generalno nedovoljnu zastupljenost nacionalnih manjina u udžbenicima’
Za analizu su uzeti udžbenici za nastavu na hrvatskom jeziku državnog programa obrazovanja i to po dva najzastupljenija udžbenika za predmete Hrvatski jezik, Glazbena kultura, Glazbena umjetnost, Likovna kultura, Likovna umjetnost, Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Etika i Politika i gospodarstvo.
– Analiza ukazuje na generalno nedovoljnu zastupljenost nacionalnih manjina u udžbenicima, pogotovo konkretnih osoba, i pokazuje tendenciju ka kolektivnim stereotipima često vezanim za povijest međuetničkog konflikta ili subjugacije, ali i na pozitivne primjere u promicanju interkulturalnosti i multiperspektivnosti, ističe se u studiji.
Kao pozitivan primjer prikaza nacionalne manjine navodi se Nikola Tesla
Ukupno je analizirano 115 udžbenika, a kao pozitivan primjer navodi se spominjanje Nikole Tesle za kojeg se često vrlo eksplicitno govori kojem narodu Tesla pripada.
– Većina udžbenika navodi da se radi o hrvatskom i američkom znanstveniku i izumitelju, koji je ‘podrijetlom Srbin iz Hrvatske’ ili o ‘izumitelju srpskog podrijetla’. Takav se pristup zasniva na multiperspektivnosti i potpuno je usklađen s principima nacionalnih i predmetnih kurikuluma, konkretno dijela vezanog za izučavanje fenomena nacionalizma i suživota, objašnjava se u analizi.
‘Moguće je da autori udžbenika svjesno odlučuju nespominjati nacionalnosti kao osjetljive teme’
No, ističe se i kako dvije manjine, Srbi i Romi, imaju najveći postotak nenavođenja nacionalnosti, dok to nije slučaj kod spominjanja mađarske ili talijanske nacionalne manjine.
– Moguće je da se autori udžbenika svjesno odlučuju na nespominjanje nacionalnosti kao osjetljive teme u ova dva slučaja. Da bi se utvrdili uzroci ove pojave, morala bi se napraviti dublja analiza. Potencijalni dodatni faktor mogao bi biti nedavni konflikt između većinskog i manjinskog naroda, stoji u analizi.
U analizi dane i preporuke za nakladnike po tom pitanju
Ova studija provela se u sklopu Operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2021.-2024., a cilj je da se u budućoj reformi obrazovnih programa značajna imena pripadnika nacionalnih manjina u hrvatskoj povijesti, kao i datumi i činjenice koje su vezane za njihov doprinos, uključe u kulturnu, obrazovnu i drugu politiku. Na kraju analize dane su i preporuke za izdavače i nakladnike o tome kako poboljšati predstavljanje nacionalnih manjina u udžbenicima.
Cijelu analizu možete pogledati u dokumentu ispod. Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
