HZZ: Struke s kojima se čeka kraće od dva i pol mjeseca na burzi

Dok nezaposlenost ruši sve rekorde, a tisuće ljudi više godina čeka na burzi za nekim zanimanjima divlja potražnja te oni koji posjeduju tražene vještine posao dobivaju gotovo odmah. Nedavno smo pisali o fakultetskim diplomama koje zlata vrijede, a prema podacima HZZ-a ništa manji sretnici nisu barmeni, recepcionari, stjuardese i majstori kuhari. Oni na radno mjesto čekaju kraće od dva i pol mjeseca.

Izdvojeni članak

Zidari, mesari i autolakireri: Nepopularna zanimanja, ali posao gotovo siguran

Rastuća nezaposlenost uzrokovana višegodišnjom gospodarskom krizom sve interesantnijim čini izvještaje iz HZZ-a. Nedavno smo pisali o fakultetskim diplomama koje vam garantiraju posao, ali i o onim s kojim ćete teško naći radno mjesto u struci. Ovih dana sličnu listu je Zavod izbacio i za strukovna zanimanja.

Barmeni i recepcionari najtraženiji

Razvoj tehnologije i novonastali zahtjevi tržišta sve više utječe i na zanimanja za koja nije potrebno fakultetsko obrazovanje. Dok zanimanja poput kišobrandžije, postolara ili pak servisera parnih turbina polako odlaze u ropotarnicu povijesti neka znanja i vještine će vam brzo donijeti zaposlenje.

Ne iznenađuje činjenica da su najtraženiji specijalizirani radnici iz turističkog sektora. Tako, barmeni i recepcionari čekaju na posao manje od dva i pol mjeseca. Slična je situacija i sa stjuardesama odnosno domaćicama u zrakoplovima, a posao kraće od 75 dana čekaju i kuhari majstori te vozači.

HOK propisuje kvote, škole ih ne poštuju

Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta te Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih redovito prilagođavaju kurikulume potrebama tržišta i razvoju tehnologije, tvrdi Ankica Nježić, pomoćnica ministra Jovanovića. Proteklih godina su neka zastarjela zanimanja objedinjena pa se tako prelci, tkalci i pletači danas školuju za zanimanje tekstilca, a od jeseni hrvatski učenici se mogu osposobljavati za zanimanje automehatroničara koji će s vremenom s tržišta izgurati automehaničare.

Usprkos naporima koji obrazovne institucije nedvojbeno ulažu na tržištu vlada popriličan kaos. Zbog toga je zanimljiva inicijativa kojom od prije par godina Hrvatska obrtnička komora piše preporuke o kvotama upisa strukovnim školama koja se onda preko županija koordinira u školama. Ipak, veliki broj škola ne pridržava se tako određenih kvota te upisuju više učenika nego što to tržište treba što će rezultirati još većim brojem ljudi izgubljenih na burzi.