Pretraga

Istraživanje pokazalo: Većina učenika u Hrvatskoj ne dobiva džeparac, a trebala bi

A- A+

Na završnoj konferenciji projekta Građani za 5! predstavljeni su rezultati istraživanja o financijskoj pismenosti mladih u Hrvatskoj u kojemu je sudjelovalo 412 učenika viših razreda osnovnih škola te srednjoškolaca. Pokazalo se kako učenici žele još u osnovnoj školi učiti o financijskoj pismenosti, a na radionicama u sklopu projekta su se šokirali kada su izračunali koliko im iznose njihovi mjesečni troškovi te je većina učenika otkrila kako ne dobiva mjesečni džeparac od roditelja.

Foto: Pexels

Džeparac je mjesečni iznos novaca koji bi roditelji trebali davati svom djetetu za njegove mjesečne troškove. U tu kategoriju mogu se ubrojiti obroci u pekari ili slatkiši i grickalice iz trgovina, odlazak s prijateljima na sladoled ili na sok u kafić, a u srednjoj školi u te troškove već ulaze i izlasci. Istraživanje projekta Građani za 5! pokazalo je kako većina hrvatskih učenika ne dobiva mjesečni džeparac, već im roditelji daju novce kada god im zatreba. Zašto je to loše? Zato jer se upravo džeparcem učenici uče financijskoj pismenosti, odnosno moraju planirati kako će i na što potrošiti novac.

– Mi smo razočarani što vrlo malo učenika dobiva džeparac. Kada smo s njima računali koliko oni mjesečno potroše novaca, zgrozili su se. Troškovi u srednjoj školi prelaze 2.000 kuna i kako to roditelji financiraju, za mene je to tajna. I onda kad učenici shvate koliko oni troše, šokiraju se. Pokušavamo roditeljima objasniti da je važno da učenici dobivaju džeparac jer je to jedini način da nauče raspolagati s novcima, rekla je Marina Ralašić iz Štedopisa na konferenciji projekta Građani za 5! koja je provodila radionice financijske pismenosti u školama diljem Hrvatske.

‘Djeca su već u osnovnoj školi itekako svjesna o važnosti novca’

Osim toga da naši učenici ne znaju što točno znači dobivati džeparac, rezultati istraživanja ‘Financijska pismenost za 5’ pokazali su kako je financijska pismenost među mladima prilično niska, no učenici zapravo žele učiti o financijama već u osnovnoj školi.

– Zaključak istraživanja je taj da su djeca itekako svjesna već u osnovnoj školi o važnosti novca, a još nas je više iznenadilo što o tome žele učiti iako znaju da bi im to bio dodatan napor kod školskih obaveza, izjavila je Ana Skledar Matijević iz Instituta za razvoj obrazovanja.

‘Svjesni su da trošenje novca treba pažljivo planirati te da dio zarađenog novca treba izdvojiti za štednju’

Nakon sudjelovanja u radionicama mladi su mnogo bolje razumjeli pojmove vezane uz donošenje važnih financijskih odluka. Posebno su istaknuli važnost razlikovanja želja od potreba, pravilnog i odgovornog trošenja novca te štednje.

– Više od 90 posto učenika i učenica nakon radionica smatralo je da je važno znati upravljati novcem. U skladu s time, svjesni su da trošenje novca treba pažljivo planirati te da dio zarađenog novca treba izdvojiti za štednju. Većina sudionika istraživanja smatra da djeca i mladi trebaju razumjeti pojmove kao što su osobni proračun, štednja, kamate, debitna i kreditna kartica, objasnili su na konferenciji.

Izdvojeni članak
erasmus, euri, novac, euro

Financijska pismenost od malih nogu: Osnovnoškolci kroz igru mogu do vrijedne nagrade, ovo su detalji

Istovremeno, 45 posto njih se vodi motom ‘jednom se živi’ kada je u pitanju trošenje novaca

Iako su svladali teoriju vezanu uz financije, učenici su iznenadili znanstvenike svojim stavom o potrošnji novca. Vođeni motom ‘Jednom se živi’, gotovo 45 posto njih je izjavilo kako smatraju da novac postoji da bi se trošio. Detaljnije rezultate iz istraživanja možete pronaći na ovoj poveznici, a u sklopu ovog projekta nastao je i udžbenik ‘Novac i ja’ koji je dostupan u online izdanju i možete ga prolistati u dokumentu niže.

Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab