Kako prepoznati depresiju i svladati taj najčešći psihički poremećaj
U današnje vrijeme na depresiju su najosjetljiviji mladi u dvadesetim godinama života. Za razliku od prije, danas se ovaj poremećaj najčešće javlja oko 25 godine kao posljedica gubitaka, donošenja važnih odluka, stresa, ali i neurednog i još uvijek uglavnom neodgovornog životnog stila.
thinkprogress.org/
Istraživanja provedena u SAD-u pokazuju kako su mladi u dvadesetim godinama života osjetljivi na depresiju.Period života nakon završavanja srednje škole uglavnom je ispunjen zanimljivim i zabavnim trenucima. Djelomično osamostaljivanje odlaskom na fakultet, upoznavanje novih ljudi, ljubavnih partnera, kasnije i zapošljavanje uglavnom su pozitivne promjene kojima se većina nas veseli, ali mogući problemi vezani za navedene promjene mogu uzrokovati i ozbiljne emocionalne poremećaje, piše yahoo.com.
Osjećaj depresije povezan je s gubitkom i osjećajem usamljenosti
Do nedavno ljudi uglavnom nisu imali problema s depresijom sve do kasnih četrdesetih ili pedesetih godina, ali u današnje moderno vrijeme ovaj se psihički poremećaj najčešće pojavljuje oko 25. godine života, a 11 posto osoba između 18 i 24 boluje od navedenog problema.
Prema Dr. Meg Jay ova se bolest najčešće povezuje s nekakvim gubitkom, a dvadesete godine života nerijetko su ispunjene s ljubavnim prekidima, gubitkom prijatelja ili školskim neuspjesima. Puno je i onih koji se ne uspiju upisati na željeni fakultet, izgube posao pa se nađu u lošoj financijskoj situaciji ili pak shvate da će morati odustati od svojih snova. To je vrijeme ispunjeno raznim nesigurnostima zbog kojih se nerijetko osjećamo nemoćnima.
Za oporavak je važno postaviti si male ciljeve
Zbog još uvijek loše razvijenih kognitivnih sposobnosti mladima je teško donositi važne odluke i dugoročne planove
Za navedene probleme postoji i biološko objašnjenje koje su otkrili znanstvenici. Naime, dio mozga koji je važan za kvalitetno planiranje i rasuđivanje razvija se tek sredinom dvadesetih pa zbog toga smo prisiljeni donositi neke vrlo važne odluke dok još uvijek nemamo u potpunosti razvijene kognitivne sposobnosti. Takva situacija može stvoriti osjećaje tjeskobe i anksioznosti.
Na loše raspoloženje može utjecati i vrlo često neuredan način života. Prekomjerno i često opijanje alkoholom usko je povezano s ovim najčešćim psihičkim poremećajem. Osim toga, prelazak iz srednje škole na fakultet i kasnije s fakulteta u poslovni svijet u kratkom vremenu mijenja naš ritam spavanja što također može imati negativne posljedice.
