Pretraga

[Komentar] LiDraNo ’18: Smotra koja sudionicima ne donosi nikakvu korist

Za vrijeme trajanja državne smotre LiDraNo na srednjoškolskoj razini, većina članova redakcije portala srednja.hr se utabori na mjestu događaja i budnim okom prati događaje te bilježi zanimljive dogodovštine, izdvaja kreativne uratke i skuplja doživljaje. Organizirati smotru za gotovo 200 učenika na srednjoškolskoj razini u šest različitih kategorija: literarni rad, samostalni scenski, skupni scenski, radijska emisija, novinarski rad, novinski list, nije lako, ali zbog nekih se propusta čini da sudjelovanje na smotri našim učenicima ne donosi apsolutno nikakvu korist.

LiDraNo otvorenje foto:Duje Kovačević|srednja.hr

Državna smotra literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva, skraćeno LiDraNo, po mnogočemu je jedinstveni događaj. Jedan je od rijetkih događaja unutar našeg školstva koji prije svega vrednuje kreativnost naših učenika, odstupanje od nekakvih zadanih okvira, istraživanje i samostalno zaključivanje, a ne naštrebano znanje iz udžbenika.

I baš zato LiDraNo ima jako puno potencijala biti mjesto na kojem se okupljaju takvi mladi i daroviti učenici, ali i mjesto koje ih onda u razvoju tih vještina dalje usmjerava i podupire. No, LiDraNo to još uvijek tek treba postati jer smotru koče neke prije svega organizacijske zapreke.

Jednom u žiriju, zauvijek u žiriju

Prije tri godine sam išla na državnu smotru LiDraNo kao učenica, a ove godine sam, kao i prošle, s redakcijom popratila događaje. I tužno je što se u tri godine ništa nije promijenilo, a pretpostavljam i duže. Najprije tu mislim na članove žirija koji su u svim kategorijama uvijek isti. Uz iznimku ako se netko od njih razboli, pa nije u stanju doći.

Komentar: LiDraNo ’18. – Je li Thompsonu mjesto na državnoj smotri?

Ne vjerujem da smo kao država u toliko lošem stanju da nemamo više kompetentnih osoba iz raznih područja umjetnosti i kulture koji bi bili u stanju odraditi posao člana žirija. Jer to jednostavno nije istina. Postoji jako puno mladih autora, glumaca, novinara, urednika, dramaturga, redatelja i ostalih koji bi vjerojatno s ljubavlju podijelili svoje iskustvo generacijama koje će ih naslijediti.

Osvježavanjem žirija bi profitirale sve strane. Novi umjetnici i kulturnjaci koje bi doveli bi se time još malo profilirali i učvrstili svoj ugled, a oni bi pridonijeli sadržaju jer bi donijeli novu perspektivu u cijelu smotru. Za razliku od nekih članova žirija, oni nisu čuli interpretaciju Krleže pedeset puta u posljednjih pet godina, oni nisu vidjeli kako izgledaju najbolji učenički časopisi u zemlji niti su poslušali kakvu poeziju i prozu stvaraju učenici.

Afirmacija mladih umjetnika je ključan događaj u razvoju njihove karijere, to je ono što treba čak i glumcima koji već čvrsto stoje na daskama života. Pozivanjem takvih mladih ljudi u žiri biste im dali edukatorsku ulogu te učenicima koji su došli na tu smotru pokazali da i u službenom dijelu obrazovanja ima prostora za razvoj i utjecaj mladih ljudi. Dali biste im nadu, poticaj koji može biti prekretnica u njihovim kasnijim životnim odabirima.

Nelogičnosti koje se moraju riješiti

Za smotru ovakvog tipa i ovolikog opsega bi zasigurno bilo bolje da traje nešto duže od tri dana. Time bi se mogle riješiti neke negativne strane, kao što je zatvorenost učenika u vlastitu sekciju, nemogućnost, na primjer, da netko iz literarne sekcije gleda dramske nastupe. No čak i tri dana koliko traje smotra nisu racionalno iskorištena i postoje promjene koje mogu donijeti pozitivni pomak, a da se ne rade drastični koraci kao produženje trajanja ili dodatno smanjenje kvote učenika.

[VIDEO] Srednja.hr ide na LiDraNo ’18

Većina stvari koje bi se mogle i trebale popraviti su zapravo stvar kvalitetne i promišljene organizacije. Jedna od njih jest čitanje novinarskih radova na okruglom stolu. Novine kao medij nisu stvorene za performativni čin. Novinarski rad nije isto što i literarni, nije isto pročitati poeziju nekome ili intervju. Jer čitanje intervjua naglas zvuči debilno. Isto tako je besmisleno učenicima koji su došli kao glavni urednici školskog lista sat vremena govoriti o prijelomu u novinama, dok pored vas stoje laptop i projektor i sve ste im to mogli (i trebali) pokazati na primjeru.

Promjena takvih, naizgled, sitnica, može uvelike podići kvalitetu smotre. Učiniti sadržaj interaktivnijim, poticati komentiranje i raspravu umjesto pukog klimanja glavom i tapšanja sviju po ramenima, to je ono što se može poboljšati unutar tri dana.

Na kraju ne nauče ništa

À propos gore navedenog, okrugli stolovi na LiDraNu zapravo ne služe ničemu. Skupe se učenici i članovi žirija, učenici pročitaju svoj rad, netko iz žirija kaže da je super i ide se na sljedeći. Pomalo je nezamislivo da na trodnevnoj državnoj smotri učenici iz novinarskih radova ne dobiju zadatak napraviti, na primjer, intervju s piscem koji je u žiriju za literarne radove, ili učenici iz radijskih emisija da naprave radio emisiju o samom LiDraNu , s anketiranim učenicima, profesorima mentorima i svima ostalima (op.a to se zna dogoditi na radio sekciji i to treba poticati) .

[LiDraNo ’18] Žrtva pedofila: ‘Nije lako, ali ako se potrudimo, možemo postati jači u glavi i u srcu te možemo pomoći onima koji to trebaju’

Jedino što se možda približilo tome jest okrugli stol literarnih radova, odnosno skraćena verzija škole pisanja Zorana Ferića. Materijali koje on podijeli i objasni učenicima su definitivno kvalitetni, to vrijeme zbilja jest korisno jer učenici dobiju priliku čuti o različitim načinima pisanja različitih autora, jer oni su ti koji se još traže u tom području. No također učenici ne naprave ništa konkretno, na njima samima ostaje teoriju o pisanju kod kuće provesti u praksu, a na koncu se vraćamo i na prvu stavku problema – na to da i Ferićeve radionice treba osvježiti.

Da, na kraju učenici s državne smotre ponesu kući pune kofere novih poznanstava i iskustava, punu memoriju mobitela fotki s mora, no kada već skupimo te talentirane ljude na jednome mjestu, pa čak i na tako kratko vremena, ajmo im u mali pretinac kofera smjestiti i neko novo znanje.

Fotografije omogućilo Gradsko dramsko kazalište Gavella.

Pročitajte i ostale tekstove s ovogodišnjeg LiDraNa:

[LiDraNo ’18] Splitski gimnazijalci u samo dva tjedna pripremili komediju od koje se nismo mogli prestati smijati

[LiDraNo ’18] Kroz poeziju o našem školskom sustavu koji od nas stvara prazne kutije

[LiDraNo ’18] Intervju s ravnateljem Strukovne škole Vice Vlatkovića koji je za svoj rad dobio i nagradu Grada Zadra

[LiDraNo ’18] Mladi Riječani oživjeli Kult, a glavni urednik nam govori: Mi smo kao elitna škola, a ne možeš si ni dupe obrisati!

[LiDraNo ’18] KRIM TIM 3: 100% učenička predstava koja je pokorila ovogodišnju državnu smotru

[LiDraNo ’18] Zagrebačka maturantica pita se kako danas ostati u Hrvatskoj: Nemoj mi reći kako otići, reci mi kako ostati

[LiDraNo ’18] Pita li itko djecu? Potresan intervju s djevojčicom Anom P. o bolnom odlasku iz Hrvatske

[LiDraNo ’18] Srednjoškolci-novinari predstavili se brojnim intervjuima, ali i otkrili što ih muči na pragu zrelosti

[LiDraNo ’18] Potrgao izvedbom: Matej je dobroćudni div koji savršeno skida naglaske, a nakon srednje želi biti ‘teta u vrtiću’

[LiDraNo ’18] Uznemirujuća priča o sedamdesetima: Moja i Njegova…ljubav u doba heroina

[LiDraNo ’18] Nenad iz Crno bijelog svijeta je odrastao: Pogledajte kako sada izgleda ovaj maturant koji se sprema za ADU

Komentar: LiDraNo ’18. – Je li Thompsonu mjesto na državnoj smotri?

[LiDraNo ’18] ‘Da crkneš od smija’: Zadarski srednjoškolci donose najveće provale i šale u svom školskom listu

[LiDraNo ’18] Učenik šestog razreda o putovanju koje neće zaboraviti: Kako me zagrlila Bosna

[LiDraNo ’18] Ovo su najbolji školski listovi u državi: Krasi ih besprijekoran dizajn i osjetljiva socijalna tematika

[Fotogalerija] Bili smo na otvorenju državne smotre LiDraNo i vidjeli prve nastupe

[VIDEO] Srednja.hr ide na LiDraNo ’18

[Komentar] LiDraNo ’18: Smotra koja sudionicima ne donosi nikakvu korist
Share via
Copy link
Powered by Social Snap