Pretraga

Mladi glasači najveće veselje rekordne izlaznosti na izbore: ‘Daju vjeru u demokratski proces u ovoj zemlji’

A- A+

Mladi glasači su napravili ogromni red u Varšavskoj ulici u Zagrebu. To je posebno razveselilo i ravnatelja Instituta za društvena istraživanja, Borisa Jokića. Kako je naveo, važno je da mladi osvijeste da imaju moć odlučivati o sudbini ove zemlje. Izlaznost na parlamentarnim iznosima premašila je 60 posto. No nažalost, brojni su građani imali probleme pri glasovanju. Morali su tražiti ‘plave potvrde’ iako su imali važeće osobne iskaznice.

Foto: Srednja.hr/Pixabay

Glasači su odradili svoje na ovogodišnjim parlamentarnim izborima. U trenutku pisanja ovog članka, skoro pa su svi glasovi prebrojeni. Sada je ostatak na političarima, kako složiti većinu. Ovogodišnji izbori su nesumnjivo povijesni ne samo zbog toga jer su se održavali u srijedu. Dok političari možda negoduju jer nitko, pa ni HDZ nema sigurnu većinu (spominje se i mogućnost manjinske lijeve vlade), predstoje napeti politički pregovori oko nove Vlade. Prema trenutnim rezultatima, HDZ ima 61 mandat, SDP 42, Domovinski pokret 14, Most 11, Možemo! 10, IDS i NP Sjever svaki pod dva te koalicija Fokus-Republika po jedan mandat. Ipak najviše veseli ogromna izlaznost birača.

Više od polovice glasača izašlo na birališta.

Prema trenutno najaktualnijim podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), glasovalo je 62,30 ljudi s biračkim pravom. To su trenutku pisanja ovog članka najsvježiji rezultati, od devet sati ujutro na 99,79 posto odrađenih biračkih mjesta.

To je dakle više od polovice birača, rekordna izlaznost. Budući da su glasovi anonimni, ne možemo zasigurno znati koliko je mladih izašlo glasati. Kao što smo ranije pisali, istraživanje politologa s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu navode da su mladi među skupinama ljudi koji najmanje glasaju.

No, zbog toga su u srijedu posebno veselili prizori iz Varšavske ulice. Upravo su tamo glasali ljudi koji su trenutno u Zagrebu, a ne u svojim matičnim jedinicama. Među njima i studenti. Redovi su bili ogromni i razaznali su se mladi. U neslužbenom razgovoru s jednim studentom koji je išao glasati oko 11 sati ujutro, doznali smo da je čekao nekih 10 minuta za davanje svog glasa.

Mladi čekaju u redu za glasanje u Varšavskoj. Screenshot: Hrvoje Debeljak/Srednja.hr

Jokić: ‘Mladi trebaju osjetiti svoj glas’

Odaziv mladih je u izbornoj noći komentirao i Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja. Gostujući na Novoj TV, ocijenio je visoku izlaznost odličnom. Posebno je sretan bio s prizorima mladih navodeći da ih je poticao na izlazak na izbore i u školama i na fakultetima.

– Da mladi osjete da imaju svoj glas, to demokratsko pravo utjecati na svoju budućnost i budućnost ove zemlje. Posebno mi je drago vidjeti mlade koji zapravo glasaju. Oni na neki način daju vjeru u demokratski proces u ovoj zemlji, poručio je Jokić, prenosi Dnevnik.hr.

Ipak, Jokić se složio da nikad nećemo imati 100-postotnu izlaznost i da se treba poštivati i to pravo. Nije protiv kažnjavanja ne glasanja kao što je primjer u Belgiji, ali mu je drago vidjeti da je izlaznost veća nego u 2020. godini kada je ona nosila samo 46 posto glasača. Prije nego je bilo potvrđeno da je izlaznost veća od 60 posto, naveo je da bi prelazak tog postotka značio da su najveći pobjednici ovih izbora upravo građanke i građani Republike Hrvatske. S jedne strane to vraća vjeru u demokraciju, ali Jokić ističe i da ovaj odaziv pokazuje i jednu sivu zonu. Ova izlaznost, smatra Jokić, inače psiholog, može se gledati  i kao otpor prema ‘negativnoj kampanji’. Ljudi ne izlaze glasati za nešto, nego protiv nečega.

Izdvojeni članak

Mladi u Hrvatskoj u skupinama su koje najmanje idu na izbore: ‘Njihova imena treba staviti na listiće’

Valjane osobne ali ipak su trebali plave potvrde

No, nažalost, izbori su bili obilježeni i velikim problemima bez kojih bi izlaznost možda bila i veća. Zbog svega je reagirao i GONG, pozivajući Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) te Ministarstvo pravosuđa i uprave da preuzmu odgovornost i objasne kako ne došlo do velikih propusta s osobnim iskaznicama.

Naime, GONG-u su dobili više pritužba građana koji nisu bili uvršteni na popis birača iako su imali valjane osobne iskaznice. Umjesto toga, poslali su građane po ‘plave potvrde’, iako imaju jasno valjane osobne iskaznice.

– Kako je biračicama rečeno u uredima za opću upravu, 14. rujna 2023. MUP je radio neku vrstu ažuriranja. Tijekom tog procesa, očito je nekim građankama nevažećom proglašena važeća osobna iskaznica koju su oni podignuli i  normalno koristili, ne samo u zemlji, već i u inozemstvu. Danas nam se obratio dio tih građana s pritužbom da nisu uvršteni u popis birača, a u uredima opće uprave im je rečeno da su im osobne nevažeće. Nakon što su fizički predočili svoje osobne iskaznice, kojima je rok valjanosti još nekoliko godina, omogućeno im je glasanje uz plavu potvrdu, naveo je GONG.

Izdvojeni članak
bristivica izbori 2024.

Je li ova škola jučer bila najgore biračko mjesto? ‘Pari da je rat’

Ubrzo se o svemu oglasio i MUP. Poručili su da ‘nijednom građaninu koji je na biralištu želio iskoristiti svoje biračko pravo nije to pravo uskraćeno zato što nije posjedovao valjanu osobnu iskaznicu, osim što su se morali obratiti nadležnim uredima radi izdavanja odgovarajućih potvrda o glasovanju’. Naveli su da su se registri birača zatvorili 6. travnja i da je od tada zaprimljen 28.341 zahtjev za izdavanje osobne iskaznice. Njih 23.691 su bile za punoljetne građane te je od punoljetnih osobnih uručeno njih 1.251. Te su osobne bile važeće, ali ne na dan zatvaranja registra zbog čega se trebalo otići po plave potvrde.

Sve u svemu, izlaznost je bila rekordna. No, sad ostaje vidjeti može li se sastaviti parlamentarna većina. U trenutku pisanja ovog članka, nije isključena ni mogućnost ponavljanja izbora. Bi li ponovljeni izbori doveli do iste, veće ili manje izlaznosti birača, svakako je zanimljivo pitanje. Kao i hoće li ovako visoka izlaznost biti i na europskim te predsjedničkim izborima. No, ono što se svi slažu, Hrvatskoj je potrebno što veća izlaznost i osvještavanje da je glasanje sloboda koja se ne smije olako shvaćati.