Mladi psiholozi upozoravaju Ministarstvo: ‘Učenike ostavljate bez stručne podrške!’

U hrvatskim školama radi veliki broj psihologa zaposlenih putem državnih mjera za zapošljavanje pripravnika. Budući da pripravnicima mentori rade u drugim školama, oni su često i jedini psiholozi u mjestu. No program pripravništva traje samo godinu dana te nakon toga mladi psiholozi odlaze na burzu rada ili dodatnu prekvalifikaciju, a djeca ostaju bez psihologa. Iz inicijative ‘Psihološko proljeće’ pozivaju stoga Ministarstvo znanosti i obrazovanja da osigura zapošljavanje psihologa po isteku programa jer se, između ostalog, u protivnom učenici iz godine u godinu iznova moraju navikavati na nove psihologe.

foto: Tadeusz Lakota za Unsplash

Specifičnost školskih psihologa-pripravnika je u tome što su njihovi mentori, koji ih nadziru, vode i podupiru u radu, u pravilu zaposleni u drugim školama. Prema tome, kada školskom psihologu zaposlenom u malom mjestu završi pripravništvo, ukoliko škola s njim ne sklopi novi ugovor o radu, škola ostaje bez psihologa, a učenici koji su bili u njihovom tretmanu ostaju bez prijeko potrebne psihološke podrške u kognitivnom i socio-emocionalnom razvoju.

Napominju to iz inicijative ‘Psihološko proljeće’ u otvorenom pismu Minisarstvu znanosti i obrazovanja.

Tek što se djeca uspiju upoznati s psihologom, on ode…

Upozoravaju da se danas diljem Hrvatske događa da djeca koja su tek stekla povjerenje u školskog psihologa s kojim su započeli proces savjetovanja i ostvarili napredak ostaju bez njihovog vodstva i stručne pomoći.

Razlog je vrlo jednostavan. Školski psiholog je zaposlen kao pripravnik te po završetku pripravništva dobiva otkaz te odlazi na burzu ili drugo radno mjesto (često nevezano uz školsku psihologiju, već neku drugu psihološku discipilinu), a djeca ostaju sama.

– Mnogi od njih bili su ne samo jedini psiholog u školi, nego i u mjestu, a s obzirom na socioekonomsku sliku u mnogim takvim mjestima, teško da će djeca dobiti potrebnu pomoć od nekog drugog psihologa, kažu iz incijative.

‘Educiramo se za škole pa se zaposlimo negdje drugdje’

Ove godine država zapošljava 3.000 mladih pripravnika: Doznajte u kojim sve djelatnostima

Dodaju kako će se mladi stručnjaci koji su se godinu dana usavršavali u školstvu položiti stručni ispit u školstvu, ali većina ih se u školstvu neće zaposliti, što od mjere pripravništva de facto čini običnu mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa.

– Osim toga, koji je smisao usmjeravanja visokoobrazovanih ljudi u područje u kojem nikada neće raditi? Zašto država subvencionira usavršavanje u određenim vještinama i znanjima (poput testiranja zrelosti djeteta za upis u osnovnu školu) da bi nakon 12 mjeseci istim pripravnicima ponudila dvije mogućnosti: burzu rada ili prekvalifikaciju unutar struke (za organizacijskog, sportskog, kliničkog psihologa, psihologa u medicini rada ili nekoj drugoj grani psihologije)?, pitaju se mladi psiholozi.

MZO nije predvidio posljedice

U sklopu državnih mjera za zapošljavanje pripravnika, od 1. siječnja 2018. godine do danas zaposleno je ukupno 3414 pripravnika, od čega 1367 (40%) u privatnom sektoru. Od preostalih 1865 pripravnika zaposlenih u javnom sektoru, 1340 je zaposleno u zdravstvu (čak 55 u KBC-u Sestre milosrdnice), 310 u obrazovanju (uključujući vrtiće), 113 u socijali i 102 u kulturi (muzeji, arhivi i dr.). Podaci su to koje je inicijativa ‘Psihološko proljeće’ dobila od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Državnog zavoda za statistiku.

Rapored pripravnika po ustanovama u 2018. i 2019. godini:

Ako vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu.

Među svim tim pripravnicima, psihologa je ukupno 142 (4.2%) i to 14 u realnom sektoru, a 128 u javnom, od čega je većina u školama. Školskih psihologa koji su pred mjesec-dva radili kao pripravnici, a danas su na burzi rada, iz tjedna u tjedan je sve više i više. Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) nije predvidjelo posljedice koje mogu nastati po završetku njihovog pripravništva, što je iznimno zabrinjavajuće.

Apel Ministarstvu: Zaposlite nas!

SOR nije ukinut, ali je uvedena nova mjera zapošljavanja koju sufinancira HZZ: Doznajte tko sve može koristiti pripravništvo

Ističu kako bi se zapošljavanjem pripravnika po završetku mjere izbjegle bi se možebitne štetne posljedice djeci kojoj savjetovanje ne bi bilo prekinuto, državna sredstva uložena u usavršavanje pripravnika ne bi bila bačena u vjetar, stečene kompetencije pripravnika ne bi ostale neiskorištene, a pripravnici se ne bi morali vraćati na burzu rada i prekvalificirati.

– Vjerujemo da se pripravnici ne bi protivili ni radu u dvije škole, po pola radnog vremena u svakoj, čime bi se dostupnost psihologa učenicima dodatno povećala, kažu mladi psiholozi.

‘Ako se ne planiraju, državne mjere mogu biti itekako štetne’

Ustvrdili su kako primjeri poput ovoga pokazuju da čak i kada su obilate, državne mjere mogu biti štetne ako se dobro ne planiraju.

– No što je tu je, nemoguće je sada vratiti vrijeme i retrogradno isplanirati provedbu ovih mjera. Ono što danas jest moguće je smanjiti broj budućih pripravničkih mjesta te odrediti kriterije po kojima će se školama pripravnici odobravati. Na primjer, kada bi se pripravništvo odobravalo svim onim školama u kojima je psiholog pred mirovinom, to bi bilo sasvim razumno i vjerujemo da nitko protiv toga ne bi imao ništa protiv. Kriterij za škole bez zaposlenog psihologa mogao bi se određivati u skladu s normama propisanim u Državnom pedagoškom standardu, poput broja djece i drugih stručnih suradnika u pojedinoj školi, predlažu iz incijative.

2 komentara

  1. Poštovani, kao jedan od autora ovog javnog apela, obrazložit ću dodatno određene aspekte prijedloga Psihološkog proljeća, primjerice zašto vidimo problem u tome što država plaća pripravništvo za usavršavanje u školskoj psihologiji psiholozima koji po završetku te pripravničke godine više neće raditi kao školski psiholozi  

    Ako na burzi imate 6 nezaposlenih školskih psihologa s iskustvom, zašto bi država plaćala usavršavanje novih školskih psihologa? Zato da ih za godinu dana na burzi više ne bude samo 6 nego barem 10? To je kvalitetno ulaganje novca na dobrobit društveno-javnog interesa?!

    S druge strane, ako na burzi nemate nijednog nezaposlenog školskog psihologa s iskustvom, u tom slučaju je sasvim racionalno platiti pripravnika, ako postoji škola s objektivnom potrebom za zapošljavanje psihologa, zar ne?

    Kad nakon godine dana psiholog-pripravnik postane školski psiholog s godinom radnog iskustva, škola će i dalje imati jednaku potrebu za psihologom kao što je imala i dan ranije. Prema tome, nije li logično da po isteku pripravništva država raspiše natječaj za zapošljavanje školskog psihologa u toj istoj školi u kojoj je pripravnik radio? Natječaj za zapošljavanje je naravno potrebno raspisati u skladu sa zakonom (mislio sam da nema potrebe to posebno isticati). Nije li pritom vrlo vjerojatno da će se na taj natječaj javiti baš taj školski psiholog s godinom iskustva? Jer da su školski psiholozi s iskustvom suficitarni, pa onda bi valjda normalna država u školu koja ima potrebu za psihologom zaposlila takvog stručnjaka, a ne psihologa bez dana staža, neka me ispravi tko misli da griješim. Međutim, ako iz tog ili iz bilo kojeg drugog razloga na natječaj za određenu školu aplicira više školskih psihologa s godinom (ili više) iskustva, u tom slučaju se natječaj provodi kako nalažu zakoni i propisi. Dakle, da slučajno ne bi bilo nesporazuma, Psihološko proljeće ne traži nikakvo zapošljavanje mimo javnog natječaja

    Mjera koju smo dodatno predložili je uvođenja ugovora na neodređeno uz probni rok na 12 mjeseci, koja bi zamijenila sadašnju mjeru ugovora na određeno vrijeme (12 mjeseci) po završetku koje školski psiholog specijaliziran među ostalimm za testiranje emocionalne zrelosti djeteta za upis u prvi razred osnovne škole nastavlja karijeru u vojnoj psihologiji ili primjerice marketingu (ako baš hoće ostati u školstvu onda može čekati na burzi ili eventualno otići u inozemstvo).

    Probni rok u trajanju 12 mjeseci bio bi ekvivalent pripravništva. Onaj tko po završenih 12 mjeseci probnog roka ne zadovolji (ne položi stručni ispit ili iz drugog objektivnog razloga), on se vraća na burzu rada. Svi ostali koji ispit uspješno polože i zadovolje sve uvjete, nakon godine pripravništva postaju školski psiholozi s godinom radnog iskustva i nastavljaju trajno raditi u školi u kojoj su odradili pripravništvo.

    U Psihološkom proljeću smatramo da bi takva mjera pripravništva bila razumna, za razliku aktualne državne mjere, koja to nije. U tome nema ničeg spornog ni diskriminirajućeg.

  2. Poštovani, kao jedan od autora ovog javnog apela, obrazložit ću dodatno određene aspekte prijedloga Psihološkog proljeća, primjerice zašto vidimo problem u tome što država plaća pripravništvo za usavršavanje u školskoj psihologiji psiholozima koji po završetku te pripravničke godine više neće raditi kao školski psiholozi.

    Ako na burzi imate 6 nezaposlenih školskih psihologa s iskustvom, zašto bi država plaćala usavršavanje novih školskih psihologa? Zato da ih za godinu dana na burzi više ne bude samo 6 nego barem 10? To je kvalitetno ulaganje novca na dobrobit društveno-javnog interesa?!

    S druge strane, ako na burzi nemate nijednog nezaposlenog školskog psihologa s iskustvom, u tom slučaju je sasvim racionalno platiti pripravnika, ako postoji škola s objektivnom potrebom za zapošljavanje psihologa, zar ne?

    Kad nakon godine dana psiholog-pripravnik postane školski psiholog s godinom radnog iskustva, škola će i dalje imati jednaku potrebu za psihologom kao što je imala i dan ranije. Prema tome, nije li logično da po isteku pripravništva država raspiše natječaj za zapošljavanje školskog psihologa u toj istoj školi u kojoj je pripravnik radio? Natječaj za zapošljavanje je naravno potrebno raspisati u skladu sa zakonom (mislio sam da nema potrebe to posebno isticati). Nije li pritom vrlo vjerojatno da će se na taj natječaj javiti baš taj školski psiholog s godinom iskustva? Jer da su školski psiholozi s iskustvom suficitarni, pa onda bi valjda normalna država u školu koja ima potrebu za psihologom zaposlila takvog stručnjaka, a ne psihologa bez dana staža, neka me ispravi tko misli da griješim. Međutim, ako iz tog ili iz bilo kojeg drugog razloga na natječaj za određenu školu aplicira više školskih psihologa s godinom (ili više) iskustva, u tom slučaju se natječaj provodi kako nalažu zakoni i propisi.

    Dakle, da slučajno ne bi bilo nesporazuma, Psihološko proljeće ne traži nikakvo zapošljavanje mimo javnog natječaja. Mjera koju smo dodatno predložili je uvođenja ugovora na neodređeno uz probni rok na 12 mjeseci, koja bi zamijenila sadašnju mjeru ugovora na određeno vrijeme (12 mjeseci) po završetku koje školski psiholog specijaliziran među ostalimm za testiranje emocionalne zrelosti djeteta za upis u prvi razred osnovne škole nastavlja karijeru u vojnoj psihologiji ili primjerice marketingu (ako baš hoće ostati u školstvu onda može čekati na burzi ili eventualno otići u inozemstvo).

    Probni rok u trajanju 12 mjeseci bio bi ekvivalent pripravništva. Onaj tko po završenih 12 mjeseci probnog roka ne zadovolji (ne položi stručni ispit ili iz drugog objektivnog razloga), on se vraća na burzu rada. Svi ostali koji ispit uspješno polože i zadovolje sve uvjete, nakon godine pripravništva postaju školski psiholozi s godinom radnog iskustva i nastavljaju trajno raditi u školi u kojoj su odradili pripravništvo.

    U Psihološkom proljeću smatramo da bi takva mjera pripravništva bila razumna, za razliku aktualne državne mjere, koja to nije.

    S poštovanjem,

    doc. dr. sc. Domagoj Švegar
    Građanska inicijativa “Psihološko proljeće”
    koordinator

Odgovori