Najveće ljudske ovisnosti u koje ne spadaju opijati
Znanstvenici generalno imaju mnogo manje
informacija o ovisničkim ponašanjima nego što ih
imaju o primjerice kokainu, heroinu ili alkoholu.
Za početak, može biti teško odrediti gdje
završava normalno ponašanje, a gdje počinje
patološko kompulzivno. Donosimo nekoliko
vodećih ljudskih ovisnosti, u koje ne spadaju
opijati.
Stručnjake diljem svijeta i dan danas zbunjuju
ljudske ovisnosti koje nemaju veze s alkoholom,
drogama i sličnim. Mnogi se znanstvenici čak ne
mogu složiti ni jesu li osobe koje nešto ne mogu
prestati činiti sličniji heroinskim ovisnicima ili
ljudima s opsesivno kompulzivnim poremećajem, koji
uključuje drugačiji, no vrlo blizak set moždanih
regija. Ipak, malo smo bliže istini, jer dr. Reef
Karim specijalizirao se u pomaganju pacijentima s
bihevioralnim problemima, a napisao je i rad o
tome koja su to ljudska ponašanja okarakterizirana
kao najviše ovisnička, piše Business Insider.
Kockanje
Devet od deset psihologa složit će se da ako
postoji ponašanje koje djeluje kao droga, onda je
to upravo kockanje. Istraživanje je otkrilo kako
je poremećaj kockanja sličan ovisnosti o
supstancama, ako se gleda moždana aktivnost,
fiziologija i tretiranje poremećaja.
Na primjer, kockari tvrde kako doživljavaju
uzbuđenje kada dobivaju, a ti su doživljali slični
onima koje proživljavaju ovisnici o kokainu.
Također pate od nesanice, glavobolja, abdominalnih
problema, gubitka apetita, neravnomjernih otkucaja
srca i znojenja u trenucima apstinencije.
Svaki put kad kockar osvoji novac, dobiva veliku
dozu dopamina, koji ga tjera da želi još više.
Kada gubi, dopamin se smanjuje, a želja postaje
još veća.
Kompulzivno prejedanje
Više je kompulzivnih poremećaja povezanih s
jedenjem, uključujući anoreksiju i bulimiju. Ono
što zapravo najviše sliči tradicionalnoj ovisnosti
o drogama jest opsesivno prejedanje, gdje ljudi
troše dosta vremena misleći o hrani i planirajući
hranjenje te se upuštaju u periode velikog
prejedanja sve dok nisu sasvim puni.
Posljednjih godina takvih je ljudi sve više i
više, što rezultira nacijama pretilih ljudi diljem
kugle zemaljske. Nije teško shvatiti kako ovo
ponašanje postaje patološko – gledajući s
evolucijskog stajališta, jedan od primarnih
potreba za sistem nagrađivanja u ljudima jest
hranjenje. Istraživači su determinirali kako
iznimno ukusna hrana (ona s mnogo masti i šećera)
aktivira dopaminski nagradni sistem na isti način
na koji to čine droge.
Ovisnost o internetu
Ovisnost o internetu i videoigrama spada u
poremećaje za koje je potrebno još istraživanja,
no činjenica je da postoje pojedinci koji se
jednostavno ne mogu skinuti s mreže. Mnogi igrači
online videoigri razviju sasvim novi identitet
povezan s onim koji ima njihov lik u izmišljenoj
igri, a u velikoj broju slučajeva događa se da taj
lik vole, a sebe same preziru.
Seks
Seks također potiče ljudski sustav nagrađivanja,
na sličan način kao što to čine droge. Problem
nije mnoštvo seksualnih odnosa, već angažiranje u
kompulzivne impersonalne seksualne aktivnosti –
opsesivno gledanje pornofilmova, angažiranje
prostitutki ili pak pokazivanje intimnih dijelova
tijela u javnosti. Psihijatrijske studije ljudi
koji su se liječili zbog hiperseksualnih
poremećaja pokazale su kod njih deficite u
kontroli impulsa, prosudbi i reguliranju emocija.
Šoping
Iako se znanstvenici još uvijek nećkaju oko
postojanja ove ovisnosti, čak dva do osam posto
američke populacije ima neku vrstu kompulzivne
veze s kupovanjem. Mnogi pretpostavljaju da su
većinom žene ovisne o šopingu, no studija sa
Stanforda iz 2006. godine otkrila je kako je ovaj
poremećaj podjednako pristutan kod jačeg i ljepšeg
spola.
Neki su stručnjaci povezali ovu ovisnost s
poremećajem sakupljanja razno raznih stvari. Iako
nisu sigurni koji moždani sistem pokreće baš ovo
ponašanje, postoje dokazi da se radi također o
dopaminskoj nagradi koja je uključena u ovisnost o
šopingu.
