Pohađali je Krleža, Matoš i Šenoa: Najstarija srednja u Hrvatskoj danas slavi 413. rođendan

Književnik August Šenoa, političar Stjepan Radić i glumica Anja Šovagović-Despot na prvi pogled nemaju nikakvih poveznica. No, jedna stvar ipak im je zajednička – svi troje bivši su učenici Klasične gimnazije u Zagrebu. Najstarija je to škola u Hrvatskoj, a danas slavi 413. rođendan.

foto: Ivan Božić|srednja.hr

Klasična gimnazija u Zagrebu utemeljena je 3. lipnja davne 1607. godine, što znači da danas slavi svoj 413. rođendan. Najstarija je to srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka, a u 17. stoljeću osnovali su je isusovci uz pomoć gradske općine i bana Ivana II. Draškovića.

– Najstarija i dugo vremena jedina škola u Zagrebu bila je zapravo nositelj razvoja znanosti i školovanja, a njen osnutak značio je početak visokoga školstva u Hrvatskoj. U okruženju humanističkih vrijednosti škole, koje se najbolje očituju kroz nastavu grčkoga i latinskoga jezika, nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja učenicima su otvorena vrata doista svih fakulteta. Od samih početaka u 1607. škola je neizostavan kulturni i obrazovni element svoga grada. Školu pohađaju mnogi ugledni Zagrepčani, ali njenu kvalitetu prepoznaju diljem države, a i van njenih granica, pohvalili su se na stranicama škole.

U prvu godinu upisano 260 učenika

Započeo je proces upisa u srednje: Osmaši, provjerite na čemu sve možete prikupiti bodove

Škola je započela s radom na Katarininom trgu na Gornjem gradu, a u prvu godinu bilo je upisano 260 učenika. S obzirom na poprilično veliki broj učenika, škola je u počecima imala problema sa smještajem učenika, ali se nakon tridesetak godina djelovanja pronašla zaklada koja je financirala prostorija za školovanje, sjemeništa i mjesta za život isusovaca. U počecima je gimnazija imala šest nastavnih godina, a tadašnji rad škole bio je prožet antičkim, općeljudskim i kršćanskim vrednotama pa nisu postojale grupe prirodnih i društvenih predmeta nego su elementi tih predmeta bili sadržavani u gradivu vjeronauka.

Papa Klement XIV. 1773. godine ukinuo je isusovački red i gotovo sve njihove gimnazije pa je Klasična gimnazija prešla pod državnu upravu. Nekoliko godina kasnije učitelju su postali državni činovnici kojima je država isplaćivala plaću. Učenici više nisu išli u školu šest nego pet godina. Tri razreda bila su gramatička i u njima se učila aritmetika, lijepo pisanje, vjeronauk i latinski jezik, a dva su razreda bila humanistička i u njima se predavao prirodopis, povijest Staroga i Novoga zavjeta, povijest Ugarske i zemljopis, a učenici su imali i izborne predmete.

Do kraja 19. stoljeća bila je jedina gimnazija u Zagrebu

Kako stoji na stranici škole, 1849. godine centralna vlada u Beču je objavila novi školski program, a gimnazije su se dijelile na više i niže, svaka je imala četiri razreda, a tek se nakon završenoga osmoga razreda mogao polagati ispit zrelosti koji je tada uveden.

Ovo je najstarija strukovna škola u Hrvatskoj

– Postojala su dva tipa gimnazija – realne i klasične. Razlika je bila u tome što su klasične gimnazije pripremale učenike za pravne i filozofske studije, uključujući medicinu, a realne za trgovačke i više tehničke zavode na fakultetima. U Arhigimnaziji se prvi put polagao ispit zrelosti (matura) krajem školske godine 1850./51., a položilo ga je 25 učenika, jedna je od zanimljivosti istaknuta na stranici škole.

Do kraja 19. stoljeća školu je pohađalo 888 učenika.

– U jesen 1895. na današnjem Rooseveltovu trgu, u zgradi današnje Mimare, otvoren je gimnazijski kompleks u kojemu je, zbog brojnosti đaka Klasične gimnazije na Katarinskom trgu, otvorena još jedna klasična gimnazija. Narednih gotovo 40 godina će u Zagrebu postojati dvije klasične gimnazije, jedna će se nazivati ‘gornjogradska’, a druga ‘donjogradska’. Godine 1913. ‘gornjogradska’ se premješta s Katarinskog trga, gdje je bila punih 300 godina, na Široki brijeg (današnja Šalata). U jednu (vjerojatno u današnju zgradu uprave Medicinskog fakulteta) od još postojećih zgrada bolničkog kompleksa smjestila se u prizemlju Klasična gimnazija. Međutim već sljedeće godine zbog početka 1. svjetskog rata, škola je prisiljena preseliti iz zgrade jer je spomenuta bila upotrijebljena u vojničke svrhe. Školska je obuka održavana smanjenim intenzitetom u prostorijama Hrvatskog glazbenog zavoda, zatim u staroj zgradi na Katarininom trgu do 1918., te u zgradi donjogradskih srednjih škola u Vojničkoj 2 (danas Kršnjavoga 2) od 1918. do 1932., piše u povijesnoj rubrici škole.

U Domovinskom ratu bila je raketirana za vrijeme nastave

Iste te godine, 1932., učenici Prve klasične gimnazije preselili su u današnju zgradu u Križanićevoj ulici. Prema tadašnjim spisima bila je dobro opremljena, pa je tako imala i otvoreno đačko klizalište na kojem su mladi u velikom broju besplatno klizali.

Jedan od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj obilježio je 120 godina djelovanja

Kako je za vrijeme komunističkog režima ime ‘gimnazija’ bilo zabranjeno, 1977. Klasična gimnazija postala je dijelom Obrazovnog centra za jezike. Klasična gimnazija ponovo postaje autonomna i samostalna škola 1991. godine.

– Za vrijeme domovinskog rata (1991.-1995. godine), prilikom raketiranja Zagreba, škola je bila pogođena 2. svibnja 1995. godine u 10:25, za vrijeme nastave. Štete počinjene na zgradi ubrzo su uklonjene i Gimnazija je nastavila svoju povijesnu ulogu i cilj, stalne duhovne obnove klasične izobrazbe, koja je duboko ukorijenjena u hrvatskom narodu, stoji u povijesnoj crtici škole.

Školu su pohađale brojne javne ličnosti

Uz bogatu povijest, zanimljivo je spomenuti i kako su Klasičnu gimnaziju pohađale mnoge istaknute i javne ličnosti. Neki od najpoznatijih su Miroslav Krleža, Antun Gustav Matoš, August Šenoa, Ante Starčević, Stjepan Radić, Janko Drašković, Alojzije Stepinac, Ivo Pilar, Branko Gavella, Pavao Ritter Vitezović, Antun Branko Šimić, Tošo Dabac te Vlado Gotovac.

Prema podacima u e-Rudniku Ministarstva obrazovanja, Klasična gimnazija u ovoj školskoj godini broji 515 učenika raspoređenih u 23 razredna odjela. Jedna je to od srednjih škola koje su se predstavile i u našoj rubrici Online predstavljanje škola, a što sve nudi učenicima proučite ovdje.

Odgovori