Pretraga

Postoje učenici bez osnovnih računalnih kompetencija: U školama čak 26 školaraca na jedno računalo

A- A+

U  istraživanju računalne i informacijske pismenosti koje je Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (ICILS) provelo prošle godine u 22 zemlje hrvatski učenici postigli su iznadprosječan rezultat. Ipak, s obzirom na to koje su se zemlje našle ispod na ljestvici rezultata i činjenice da jedino u Turskoj ide više učenika na jedno računalo, prostora za napredak itekako ima.

Cilj ICILS istraživanja jest saznati na koje načine mladi razvijaju računalnu i informacijsku pismenost kako bi se što bolje snašli u digitalnom dobu. Kako bi se doznalo koliko su 14-godišnji hrvatski učenici kompetentni u tom polju, Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA) testiralo je i anketiralo ukupno 2 913 učenika iz 179 osnovnih škola, a upitnike je ispunilo 2 736 učitelja i 179 školskih informatičara te ravnatelja.

Izdvojeni članak

Hrvatsko obrazovanje već 9 godina stagnira, trećina učenika nema osnovnu matematičku pismenost

Bodovno su hrvatski učenici prosječni, no dublja analiza otkriva sivu realnost

Bodovno su se hrvatski školaci smjestili u prosjek, no činjenica da jedno računalo koristi 26 učenika, ili da dobar dio učitelja o informatici zna ono što su prije dvije godine naučili na tečaju, a pružaju otpor digitalnom načinu poučavanja, pokazuje da je realnost malo tužnija.

Učenici su ispunjavali kognitivni test u četiri 30-minutnih modula, čiji rezultati su pokazali koliko su mladi zapravo spremni za životu u suvremeno, digitalno doba.

Rezultati su pokazali kako većina hrvatskih učenika (42 posto) pokazuje postignuća na drugoj razini pismenosti, što znači da posjeduju osnovne vještine korištenja računala kao izvora informacija – pronalaze informacije u jednostavnim elektroničkim izvorima, odabiru i nadopunjuju sadržaj i svjesni su važnosti zaštite pristupa određenim elektroničkim informacijama.

Treću razinu pismenosti pokazalo je 21 posto hrvatskih učenika, dok je za četvrtu to uspjelo tek jedan posto školaraca. To znači da je jako mali broj onih koji su u stanju samostalno upravljati potragom za informacijama i procesom stvaranja informacijskih proizvoda te pritom ocjenjivati i evaluirati informacije i proizvode.

U školama 26 učenika dijeli jedno računalo

Općenito su mladi Hrvati ostvarili prosječan rezultat u odnosu na učenika ostalih 20 država koje su sudjelovale u istraživanju, no valja napomenuti zabrinjavajuć podatak. U Hrvatskoj postoji i dobar dio učenika koji nisu postigli niti prvu razinu pismenosti, što znači da nisu upoznati s osnovnim rasponom programskih naredbi, pristupom datotekama, uređivanjem teksta i sličnom.

Na testu računalne i informacijske pismenosti djevojčice u Hrvatskoj su u prosjeku ostvarile bolji rezultat od dječaka. Takav slučaj je i u gotovo svim drugim zemljama sudionicama, no ne čudi, jer je računalna i informacijska pismenost povezana s čitalačkom, koje su obično bolje razvijene kod ženskog dijela učeničke populacije.

Većina učenika kod kuće ima jedno ili više računala, no činjenica je da se većinom sami uče služiti njime. U školi se ona najviše koriste na nastavi informatike (70 posto), dok ih tek nešto više od deset posto koristi računala na satima prirodnih i društvenih znanosti.

Glavni problem Hrvatske što se navedenog tiče definitivno je nedovoljna opremljenost škola računalima, ali i nedovoljna educiranost dobrog dijela nastavnika te njihov stav prema korištenju digitalnih tehnologija.

Izdvojeni članak

Sramotni rezultati PISA testa: Hrvatski srednjoškolci financijski su nepismeni


' Možda jesmo natprosječno dobri, ali to je zato što su Turska i Tajland očajno loši'

– Po ovome što smo vidjeli Hrvatska relativno dobro stoji, ali kako izreka kaže, postoje velike i male laži, a onda dolazi statistika. Možda jesmo natprosječno dobri, ali to je zato što su Turska i Tajland očajno loši. Ipak, s obzirom na to koliko ulažemo u opremu, obrazovanje nastavnika i općenito obrazovni sustav, mi smo fantastični. Dok se ne osvijestimo i zbilja jasno ne kažemo da treba ulagati u obrazovanje i znanost ja mislim da ćemo mi samo tonuti, jer zadnju opremu smo školama sustavno kupili 2006. godine. Ali ni sam hardver ničemu ne služi ako nemamo sadržaja i educirane učitelje, objasnio je Mornar.

Nastavnici premalo koriste interaktivne materijale i digitalnu tehnologiju, mnogi joj se i opiru

Rezultati istraživanja ukazuju na to da učenici u zemljama koje imaju više dostupnih računala u školi ostvaruju bolje rezultate na testu računalne i informacijske pismenost. U hrvatskim školama jedno računalo koristi čak 26 učenikeaZa usporedbu, u Norveškoj jedno računalo dolazi na tek dva učenika. Lošija od Hrvatske u ovom pogledu je jedino Turska, u kojoj jedno računalo dijeli čak 80 učenika. Važno je ipak napomenuti kako Turska ide u projekt opremanja svojih škola u svrhu digitalizacije i informatizacije, zbog čega će uložiti čak sedam milijardi dolara.

Manje od deset posto učitelja na gotovo svim satima koristi interaktivne materijale za učenje, dok je čak 60 posto njih navelo kako većinu ICT alata i softvera ne koriste u nastavi baš nikada. Općenito, školski informatičari ističu nekoliko najvećih problema – nedovoljan broj računala za nastavu, nedostatak ICT vještina kod učitelja te nedostatak stručnog i tehničkog osoblja za pružanje podrške u korištenju računala i informacijskih tehnologija.

Rezultate je prokomentirao i ministar obrazovanja Vedran Mornar, naglasivši kako su informacijske i digitalne kompetencije ključne kompetencije današnjice.

Postoje učenici bez osnovnih računalnih kompetencija: U školama čak 26 školaraca na jedno računalo
Share via
Copy link
Powered by Social Snap