Pretraga

Predsjednički kandidati odgovarali na pitanje je li vjeronauku mjesto u školama: Pročitajte kakvog su stava

A- A+

Sinoć je na HRT-u održano predizborno sučeljavanje kandidata za nadolazeće predsjedničke izbore. O obrazovanju, kao što to često biva, nije bilo puno riječi. Tek su u seriji tzv. svjetonazorskih pitanja kandidati morali izraziti svoj na temu je li vjeronauku mjesto u školama, da bi na kraju rasprava u replikama u potpunosti skrenula s te teme.

Screenshot: YouTube, HRT

Troje predsjedničkih kandidata od njih jedanaestero sinoć se direktno izjasnilo kako vjeronauku nije mjesto u školi. Ostali nisu imali ništa protiv tog predmeta u izbornom statusu, ali neki od njih smatraju da bi se trebala mijenjati njegova pozicija u rasporedu sati, i to tako da se predaje isključivo prvi ili posljednji sat u nastavnom danu. Evo kako je svaki od predsjedničkih kandidata odgovorio na pitanje ‘Je li vjeronauku mjesto u školama?’ (redosljedom kojim su odgovarali i u emisiji).

Dalija Orešković

Izdvojeni članak

Pokušajte pogoditi što je napisao koji predsjednički kandidat ispod objava na društvenim mrežama

Ne. Više puta sam istaknula da sam vjernik, mada to i nije tako bitno za javnost. Ali ako pričamo o tome da je Ustavom propisano da je Crkva odvojena od države, da su sve vjerske zajednice ravnopravne, da svaka od njih može osnovati svoju školu, svoja učilišta, da im država u tome može pomagati onda doista ne vidim razlog zašto bismo imali ovaj model kakav imamo sada. Moja djeca ne idu na vjeronauk u školi, a ono što im duhovna obnova uistinu može dati naučit će u crkvenim objektima, a ne u školi.

Katarina Peović

Vjeronauku nije mjesto u školi, to je posljedica opasnih Vatikanskih ugovora koje smo potpisali i njih treba raskinuti. Godišnje izdvajamo milijardu kuna za Crkvu samo iz proračuna. Iz cifri lokalne uprave i samouprave ne možemo niti locirati koliko je to novaca. Samo za promjenu lokacije jednog križa u Zagrebu je Milan Bandić potrošio čini mi se pola milijuna kuna. Znači, izdvajamo ogromne novce, potrebno je ukinuti Vatikanske ugovore i to se može bez obzira na okvir na kojeg smo pristali.

Ivan Pernar

Osobno ne vidim problem u tome da se vjeronauk odvija u školama, ali na teret vjerskih zajednica koje propovijedaju tamo. Da ne samo Katolička crkva, nego i Pravoslavna crkva i islamska zajednica mogu imati nastavu u školama, ja sa sam za to. I s tim da to bude prvi ili zadnji sat da ne moraju djeca koja ne prakticiraju ili ne idu na vjeronauk trpjeti, to je moj stav.

Miroslav Škoro

Izdvojeni članak

Pitali smo studente što misle o predsjedničkim izborima i kandidatima: Neki znaju sve, a neki ne znaju ni kad su

Crkva je duboko ukorijenjena u hrvatskom biću, u hrvatskoj povijesti. U Hrvatskoj živi preko 90% vjernika, od čega je veliki postotak katolika, ja bih rekao negdje oko 87-88%. Ne vidim to kao problem da vjeronauk bude u školama, cijeli sam život išao kao klinac na vjeronauk i ništa loše nisam tamo naučio. Mislim da vjeronauku ima mjesta i prostora u školama, kao što ima i za građanski odgoj, dapače.

Nedjeljko Babić

Ja sam nekidan izjavio da sam ja protiv toga, a jednostavno zbog čega: ja sam katolik, kršćanin, sve sam sakramente obavio u Crkvi i jako dobro sam naučio i što je Biblija i što ona govori i na koji način se prezentira. Meni je smiješno na ovakav način da su danas moja djeca, koja su išla na vjeronauk u školama, jedva naučila, skoro pa ništa. Da ih ja i njihova majka nismo odgojili kod kuće, ne bi znali ništa. Mislim da mi je već ovo smiješno danas, mi već svi po špranci radimo.

Anto Đapić

Kršćanstvo je temeljni identitet hrvatskog naroda i u tom pravcu i vjeronauk u školama je apsolutno dobrodošao, dapače. Treba snažno podupirati i provoditi Vatikanske ugovore, dakle, sve su to elementi koji učvršćuju kršćanstvo u hrvatskoj. Svugdje ima anomalija, svugdje ima problema, ali kršćanstvo je toliko široko i toliko fleksibilno da se može čak suprotstaviti i obraniti se od agresivnog sekularizma kojime se pokušava uništiti identitet hrvatskog naroda udarom na Katoličku crkvu u Hrvatskoj i na kršćanstvo.

Kolinda Grabar-Kitarović

Izdvojeni članak

Nova anketa: Za koga ćete glasati na predsjedničkim izborima?

Ja iskreno ne vidim u čemu je problem. Vjeronauk je izborni predmet, dakle ne moraju ga pohađati sva djeca. Jedine dvije države u Europi koje nemaju ponuđeni vjeronauk u školi su Francuska i Slovenija. Hrvatska nudi multikonfesionalni, dakle možete slušati vjeronauk iz kršćanske ili bilo koje druge vjeroispovijesti. Mislim da je to stvar opće kulture, da i djeca koja ne idu u Crkvu nauče nešto o kršćanskim ili drugim običajima, a uostalom Biblija je podloga književnosti.

Milan Bandić

Slažem se u dijelu kad gospođa Kitarović kaže da je vjeronauk stvar opće kulture. Ja sam za vjeronauk u kojem bi korupcija bila religija. Tako da podržavam sve ovo. Mislim da korupcija treba ući u škole, treba ući u znanstvene ustanove, treba ući na fakultete, treba se podučavati od najmanje dobi, tako da apsolutno podržavam da korupcija kao vjeronauk uđe u sve ustanove.

Mislav Kolakušić

Vjeronauk u školama u Njemačkoj je upisan u njemački savezni ustav. Međutim, s druge strane, u Njemačkoj je zakonom određeno da je dopuštena prostitucija. Kao predsjednik Republike Hrvatske, nakon izmjene Ustava, dakle bavit ću se isključivo propisima koji se tiču gospodarstva, poreza i pravosuđa. Građani će moći, 200 tisuća građana, mijenjati bilo koji, odnosno predložiti referendumom izmjenu bilo kojeg zakona ili dijela Ustava, a imat će i mogućnost zakonodavne inicijative, kao i u Italiji 20 tisuća građana pa Sabor neka odlučuje.

Dejan Kovač

Izdvojeni članak

Katarina Peović: Pomilovala bih one koji su došli u sukob s policijom zbog marihuane

Da jesam, kao što je u trenutnoj situaciji, za izborni u školama. Ali ono što je puno bitnije kao predsjednik zalagat ću se za meritokraciju, na način da ostavimo duhovnost Crkvi, a politiku politici. Imali smo nedavno u kampanji naše predsjednice, potpredsjednik Vlade gospodin Krstičević je stavljao Crkvu u kontekst politike. Gospodin Krstičević bi trebao znati da se u vrijeme mira Hrvatska brani Ustavom, a članak 41. Ustava kaže da su sve vjerske zajednice u Hrvatskoj odvojene od države.

Zoran Milanović

Vjeronauk može, ali isključivo kao izborna nastava, što trenutno nije. On treba biti na kraju nastave. Djeca uče informatiku u tri popodne, imali su školu ujutro i vjeronauk imaju treći sat. To nije izborna nastava. Međutim, građanski odgoj je ono na čemu ću inzistirati verbalno. Jačanje svijesti i obrazovanje mladih ljudi koje su im dužnosti, prava i što mogu postići. Inače, Vatikanski ugovor ima puno veće probleme, a to je imovinski dio, gdje se Crkvi, dakle Vatikanu, vraća ogromna imovina koja je predana hrvatskom narodu nakon II. svjetskog rata.

Rasprava kroz replike odvojila se od prvotnog pitanja

Nekoliko kandidata na ovoj je temi odlučilo iskoristiti repliku, ali se kasnija rasprava udaljila od svega što ima veze s obrazovanjem.

Izdvojeni članak

Ivan Pernar: ‘Jedini sam kandidat koji opetovano traži ukidanje državne mature’

Peović je željela podsjetiti Milanovića kako je njegova Vlada mogla, a on u predizbornoj kampanji obećavao riješiti pitanje Vatikanskih ugovora, ali su to propustili učiniti. Istaknula je i kako je iluzorno vjerovati da će on kao predsjednik riješiti to pitanje, na što je Milanović kratko replicirao ‘to za mene nije ni pitanje’. Repliku na ovoj temi iskoristio je i kandidat Pernar, koji je kazao kako podupiratelji financiranja vjerskih zajednica iz proračuna i pritom se pozivaju na Bibliju su u zabludi.

– Biblija jasno daje do znanja da financiranje vjerskih dužnosti, odnosno vjerskih zajednica bi trebala biti od strane vjernika koji dobrovoljno uplaćuju svoj novac istima, a ne od strane države koja na silu uzima pa onda daje. Jer taj element darivanja od srca je zapravo biti cijelog evanđelja, rekao je Pernar.

Škoro je, pak, iskoristio repliku kako bi odgovorio Milanoviću što je iskoristio konstrukciju ‘predana imovina’.

– Nije, gospodine Milanoviću, predana, nego je oteta Crkvi. I ne samo Crkvi, nego mnogim ljudima i do dan danas problem koji je napravljen ’45. godine u poraću nije riješen, rekao je Škoro.

Na ovu temu replicirala je i Dalija Orešković koja je istaknula kako je pitanje vjeronauka u školama zapravo pitanje vrijednosti koje učimo našu djecu.

– Nema građanskih vrijednosti, nema vrijednosti uopće, kada bismo zapravo znali kako država funkcionira onda bi i naši nešto malo stariji birači znali procijeniti kakve su poruke i kakva je promjena modela, pa tako i onog ustavnog kojeg zagovara gospodin Kolakušić, komentar je Orešković kojim je zaključena rasprava na temu vjeronauka u školama.

Napomenimo za kraj kako je srednja.hr početkom prosinca poslala upit svim kandidatima sa setom pitanja koji se tiču mladih i obrazovanja, a po primitku njihovih odgovora ih objavljujemo. Za sada nam je na pitanja odgovorilo samo dvoje kandidata – Katarina Peović i Ivan Pernar.

 

Predsjednički kandidati odgovarali na pitanje je li vjeronauku mjesto u školama: Pročitajte kakvog su stava
Share via
Copy link
Powered by Social Snap