Pretraga

Katarina Peović: Pomilovala bih one koji su došli u sukob s policijom zbog marihuane

A- A+

Prvi krug predsjedničkih izbora održava se 22. prosinca ove godine. Svoj glas građani mogu dati jednom od 11 kandidata koji su prikupili najmanje 10.000 potpisa i tako postali službeni predsjednički kandidati. Mi smo poslali upit svim kandidatima sa setom pitanja koji se tiču mladih i obrazovanja, a po primitku njihovih odgovora ih objavljujemo. Prva nam je odgovorila Katarina Peović iz Radničke fronte.

Katarina Peović / Foto: radnickafronta.hr

Predsjednička kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović (45) doktorica je znanosti koja radi kao izvanredna profesorica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Biračima nudi viziju društva kroz demokratski socijalizam 21. stoljeća, koji uključuje antikapitalističke stavove i brigu za obespravljene. Odgovorila nam je na 7 pitanja o položaju mladih i obrazovnom sustavu.

1. Mladi u Hrvatskoj već nekoliko godina odlaze iz zemlje u velikom broju. Što biste napravili da spriječite iseljavanje mladih koji svoju budućnost ne vide u Hrvatskoj?

Potrebno je zadržati i zaštiti domaću industriju, domaću poljoprivredu i niše u kojima imamo još koliko-toliko očuvani know-how, tehnologiju, obrazovane kadrove. Iako se nakon 30 godina devastacije i igranja po pravilima koje bogate zemlje centra postavljaju u dominantniju poziciju ne može tako lako vratiti nekadašnji rast.

Izdvojeni članak

Provjerite za koga sve možete glasati na predsjedničkim izborima za dva tjedna

Niti rezanje javne potrošnje, niti poreza koje zagovaraju poduzetnici ne može donijeti otvaranje novih radnih mjesta i dosezanje standarda visoko razvijenih zemalja kapitalističkog centra. Ne možemo se na europskom „slobodnom tržištu” natjecati kao da smo svi ravnopravni. Ravnopravnost bi se mogla ostvariti kada bi došlo do transfera tehnologija, ili kada bi EU bila makar fiskalna unija kako bi bila u mogućnosti pomagati nerazvijene zemlje. EU nema kapaciteta za investicije i transfere na razini EU koje bi smanjile nejednakosti, jer godišnji budžet EU iznosi oko 170 milijardi eura, dok je, recimo, godišnji budžet SAD-a veći od 4.000 milijardi dolara. Priča o EU fondovima je šarena bajka – ukupna sredstva na raspolaganju Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. manja su od ukupnih investicija u Hrvatskoj samo u godini prije krize 2008.

Hrvatska stagnira i to se neće promijeniti kozmetičkim promjenama. Između 1952. i 1989. godine Hrvatska je imala rast realnog BDP-a po stanovniku 410%, dok je od 1989. do 2016. imala rast od svega 6.45%

2. Jeste li u svojem programu spomenuli mlade i na koji način? Molim Vas da konkretno kažete što se u Vašem programu odnosi na mlade i koje biste konkretne korake kao predsjednik poduzeli da se to ispuni.

Ne može se cjeloviti program temeljiti samo na jednoj skupini, ako imate dobar program on se odnosi na sve generacije. Potrebna je korjenita promjena kako bismo otvarali nova radna mjesta, a to onda znači i bolji život za mlade koji su pogođeni nezaposlenošću, ali još i više nesigurnošću radnog mjesta (90% ugovora je prošle godine potpisano na određeno vrijeme, a među tim radnicima je najviše mladih), nemogućnošću da riješe stambeno pitanje – većina mora ući u dužničko ropstvo ili nema nikakve uvjete da se odvoji od roditelja.

Izdvojeni članak

Naši političari na Instagramu: Glume da su jako sretni, ali su uglavnom strašno dosadni

Predsjednička funkcija sa svojim ograničenim ovlastima pogotovo ne može ciljati specifično na mlade i na bolji život mladih, iako je aktualna predsjednica obećavala demografsku renesansu. No predsjednička funkcija može imati smisla ako je na njoj osoba koja će se kritički odnositi prema aktualnoj Vladi kao i svim vladama do sada, zastupati narodnu većinu u svim institucijama koje su joj na raspolaganju.

Neke predsjedničke ovlasti i konkretnu vezu s mladima svakako ima institut pomilovanja koji bih koristila za one koji su došli u sukob s policijom zbog marihuane, a među njima je najviše mladih. To je apsurd da se uživatelje marihuane novčano goni kaznama od 5 tisuća kuna, dok se alkohol koji je dokazano veći društveni problem smatra normalnim.

Što se tiče drugih ovlasti – kao vrhovna zapovjednica oružanih snaga predsjednica bi trebala zastupati demilitarizaciju društva, povući sve naše vojnike iz tzv. „mirovnih misija” i zastupati smanjenje izdavanja za vojsku – što opet znači manje mladih u vojsci.

3. Što vidite kao glavni problem obrazovnog sustava u Hrvatskoj?

Obrazovanje se sve više komercijalizira, istovremeno klerikalizira i svodi na vještine, ukidajući mogućnost vertikalne pokretljivosti – promjene bilo interesa ili stupnja obrazovanja koji mladi čovjek može postići – ako si jednom pogriješio ovaj sustav ti više neće tako lako dozvoliti da tu pogrešku ispraviš – dualno obrazovanje znači „cementiranje” odabira i usmjerenja.

Posebno zabrinjavaju privatne obrazovne ustanove poput fakulteta u kojima je prolaznost na ispitima preko 90% – što praktički znači da je student upisom i uplatom kupio diplomu. Religijski i konzervativni stavovi u osnovnoškolskom i srednješkolskom obrazovanju ovu materijalnu dimenziju regresije samo pretvaraju i u svjetonazorsku. Progres i znanost sve se manje zastupaju unutar obrazovnog kurikuluma koji služi kao ideološka slikovnica za vjerske sadržaje, kao i za apologetiku „slobodnog tržišta”. Mitologizacija realnosti i socijalni darvinizam, po principu „tko jači kvači” ne odgajaju djecu da budu solidarnija, humanija, da osjećaju vezu s drugima i potrebu da kolektiv zaštiti najslabije.

4. Štrajk u školama trajao je više od mjesec i pol dana, a zaposlenici su tražili povećanje plaće putem koefijenata za sve. Smatrate li da bi se svim učiteljima i nastavnicima trebala povećati plaća ili bi se plaća trebala povećavati s obzirom na ostvarene rezultate u radu?

„Plaća po učinku”, pa se onda iznose loši rezultati PISA istraživanja, ide samo u jednom smjeru – da omalovaži nastavničko zanimanje. Nitko ne iznosi u kojim uvjetima naša djeca uče, a učitelji rade. Uvijek će biti boljih i lošijih radnika, ali individualne procjene ne mogu zamijeniti koeficijente, napredovanja i konkretne načine ostvarivanja veće plaće. Plaća po učinku također je dio socijalnog darvinizma gdje se radnike želi nahuškati jedne na druge, da ne bi vidjeli kako im krupni kapitalisti vade novce iz džepa. Dok se radnici glođu međusobno – veliki kapitalisti preko javnih nabava, u poslovanju s državom uzimaju ogromne novce i nitko ih za to ne proziva.

Izdvojeni članak

[Obrazovni karton] Evo što su studirali i završili predsjednički kandidati

Štrajk koji je nedavno završio pokazao je koliko su solidarnost i zajedništvo između nastavnog i nenastavnog kadra, između prosvjetara i radnika iz drugih sektora nužni ukoliko se želimo suprotstaviti tridesetogodišnjoj devastaciji rada i radničkih prava. S druge strane, sindikalisti koji su najprije povišenje koeficijenta tražili i za radnike koji ne rade u nastavi, a onda od toga odustali tvrdeći da je to samo bila „taktika” u pregovorima – pokazuju da ne razumiju jedinstvo i solidarnost kao temelje sindikalne i radničke borbe.

5. Mislite li da je državna matura kao standardizirani ispit dobar način za provjeravanje znanja i sposobnosti maturanata za ulazak u visoko obrazovanje?

I osobno sam uvodila državnu maturu u hrvatski obrazovni sustav – to je bilo moje prvo stalno radno mjesto – u Institutu za društvena istraživanja. Tada nam se kao mladim asistentima činilo da je riječ o ujednačavanju ocjenjivanja koje uvodi pravednost u sustav. No danas iz iskustva shvaćanja društvene nejednakosti koja je već odradila socijalnu stratifikaciju pa onda krenula „pošteno” ocjenjivati djecu – ne čini mi se da je to dobra praksa. To je veliki i nepotreban stres za djecu koja su svoje školovanje dovela do kraja i onda im sve ovisi o jednom danu u kojem trebaju pokazati sve što znaju. Kako je rekla Janica Kostelić – vozim slalom cijelu sezonu i onda netko kaže da se jedan slalom zove „svjetsko prvenstvo”.

6. Sveučilište u Zagrebu predložilo je dodjelu počasnog doktorata gradonačelniku Grada Zagreba Milanu Bandiću. Što mislite zaslužuje li gradonačelnik Bandić taj počasni doktorat?

Sasvim je jasno da Milan Bandić nije dao nikakav originalni znanstveni doprinos kojim bi zadužio znanstvenu zajednicu – prema tome nema temelja na kojima bi se Bandiću dodjeljivao takav počasni doktorat. No doktorat nas upozorava na važnu stvar – da problem leži ne samo u korupciji, koju svi apostrofiraju pa i sam Bandić, već i sistemskoj korupciji – korupciji do koje dolazi po svim pravilima bez nezakonitosti. U komercijaliziranoj varijanti obrazovanja nema prepreka da netko takav doktorat „zasluži” uslugama koje je napravio za ovaj ili onaj fakultet, bez obzira na to da nema nikakvog znanstvenog doprinosa. Tako u ostalom velike mecene u kapitalizmu kupuju status i u znanstvenim zajednicama.

7. Zašto bi mladi trebali glasati baš za Vas i kako ih planirate motivirati da izađu na birališta s obzirom da je poznato da ovu skupinu politika baš i ne zanima i da manje od ostalih izlaze na izbore?

Izbore bi mogli dobiti oni koji ostaju kod kuće, njih obično preko 50%. Ljudi ne izlaze na izbore jer nemaju osjećaj da bilo koji kandidat nudi neke promjene. Po prvi puta zahvaljujući ogromnoj podršci prilikom prikupljanju potpisa za kandidaturu – na predsjedničkim izborima glasači će moći birati jednu pravu lijevu kandidatkinju. Radnička fronta i ja smo u kampanju ušli jer zastupamo korjenite promjene i viziju društva demokratskog socijalizma 21. stoljeća. To je društvo u kojem se ekonomska djelatnost ne odvija u korist bogate kapitalističke manjine već narodne većine. U takvom društvu demokratski se treba odlučivati što kako i za koga će se proizvoditi, a svima bi trebale biti osigurane temeljne životne potrebe – javno dostupno i besplatno za krajnjeg korisnika obrazovanje i zdravstvo, te normalna prehrana i stanovanje.

Katarina Peović: Pomilovala bih one koji su došli u sukob s policijom zbog marihuane
Share via
Copy link
Powered by Social Snap