Pretraga

Učenicima je naporno jer je i profesorima dosadilo zastarjelo školsko gradivo

A- A+

Cjelovita kurikularna reforma trebala bi unijeti brojne promjene u hrvatsko obrazovanje, a svakako jedan od važnijih je promjena u pristupu profesora prema učenicima. Ako je stvarno bilo dovoljno vremena, kroz nove metode i alate đake će se već od sljedeće školske godine poticati na razmišljanje, komuniciranje i suradnju, odnosno interaktivnu komunikaciju.

foto: Anton Mezulić| www.srednja.hr

U organizaciji časopisa Mreža održan je deseti po redu Smart Day – okrugli stol. Na zagrebačkom Cvjetnom trgu u kultnom kinu Europa raspravljalo se o modernom pristupu i alatima s kojim se može i mora poboljšati obrazovanje u Hrvatskoj kroz poticanje interaktivne nastave.

Izdvojeni članak

Pogledajte kako izgledaju prijedlozi novih kurikuluma predmeta u školama

Za kvalitetnije obrazovanje od novih tehnologija važnija je promjena pristupa

– Rekao bih da su za bolje obrazovanje manje bitne tehnologije. Danas imamo jedne alate, a već sutra će se izmisliti nešto drugo. Ali važno je uspostaviti interaktivan pristup na svim razinama obrazovanja. Potrebno je drukčije strukturirati razrede i nastavu, da se potiče međusobna komunikacija, a da je pri tome profesor samo jedan od moderatora, ali nikako centar zbivanja. Ako se to uvede u kurikulum, onda će tehnologija samo pomoći profesoru u svladavanju izazova i postizanje željenih ishoda, rekao nam je legendarni profesor FER-a Slavko Krajcar nakon okruglog stola o interaktivnoj nastavi.

Profesor Krajcar vrlo je proaktivan u korištenju moderne tehnologije, a među studentima elektrotehnike i računarstva poznat je po uvođenju uređaja za praćenje nastave, popularno nazvane ‘cvrčci’, kroz koje potiče svoje studente na aktivno sudjelovanje.

Pomoću tih uređaja provodi i blic testove. S tim kratkim i nenajavljenim provjerama znanja maltretira studente kako bi ih natjerao da mu redovito dolaze, prate i sudjeluju na predavanjima. S takvim pristupom znatno je povećao prolaznost pa na njegovim kolegijima čak 95 posto ljudi uspije dostići potreban prag za prolaz.

Za veću motiviranost studenata ključna je interakcija

– Da bi se povećala motivacija mora postojati interakcija između profesora i studenata, a kod nas je vrlo mali broj profesora koji to rade. Zato je i prolaznost na ispitima jako mala, a i sama zainteresiranost među mojim kolegama je na izuzetno niskoj razini, dok je upravo to htijenje najbitnije, rekla je Franciska sa Šumarskog fakultet u Zagrebu te priznala kako nije sigurna jesu li studenti ili profesori odgovorni za takvu situaciju.

Smatra kako profesori moraju imati htijenje koje bi onda prenosili na svoje buduće kolege. Tijekom okruglom stola i profesor Krajcar je istaknuo kako su zapravo nastavnici odgovorni za postizanje napretka u nastavi, a studenti i učenici su uvijek u pravu. Osim toga, na raspravi o interaktivnoj nastavi ravnateljica Denis Khernayer iz Srednje škole Andrije Ljudevita Adamićapriznala je kako među profesorima vlada opći dojam da je djeci u gimnazijama jako dosadno te da nemaju motivaciju, unatoč tome što koriste sva moguća pomagala.

– Mi smo kroz EU fondove školu opremili najsuvremenijom opremom, ali nismo uveli e-Dnevnik i ja ću se boriti protiv toga dok god budem mogla. Mislim da učenik ima pravo graditi samog sebe. Osim toga, i kao mama bi voljela da mi dijete kaže istinu bez toliko kontrole, jer ga sigurno neću moći toliko tetošiti ni na fakultetu, a kamo li kroz cijeli život. Neka mi kaže kad skupi hrabrosti, nek se malo grči što mi laže, pa sve je to odrastanje, rekla nam je ravnateljica Khermayer kako ne želi špijunirati svoju djecu ni svoje učenike već ih želi naučiti odgovornosti./p>

Izdvojeni članak

Većina učenika na nastavu odlazi nervozna, tjeskobna i depresivna: Psihologinja tvrdi – učenici su preopterećeni

‘Školstvo nam je strašno zaostalo’

Ističe kako je sva ta tehnologija zapravo samo šminka. Ona je pomogla profesorima da opstanu u nastavi i da se na vlastitim predavanjima ne dosađuju do boli. Priznaje kako je i njoj samoj izrazito dosadno predavati to svo silno gradivo.

– Školstvo nam je strašno zaostala. Pogledajte koliko se stvari u svijetu promijenilo u posljednjih 20 godina, a u obrazovanju kod nas su se dogodile samo kozmetičke promjene dok se sadržaj ne mijenja već godinama, kritična je Denis Khermayer.

Smatra da je školama potrebna veća autonomija, važno je smanjiti temeljno gradivo na osnovu i konačno djeci omogućiti barem tri ili četiri izborna, a maksimalno osam obaveznih predmeta.

– Znam da bi sindikati vikali kako nitko ne smije ostati bez svojih sati, ali mi ne smijemo žrtvovati učenike pa da oni moraju slušati 16 predmeta. Moramo djeci omogućiti više slobode i odabira pa makar za izborne uzimali heklanje i vožnju biciklom, kaže ravnateljica riječke srednje škole i priznaje kako se boji da će i Cjelovita kurikularna reforma biti samo ušminkavanje već postojećeg i iznimno zastarjelog sustava.

Učenicima je naporno jer je i profesorima dosadilo zastarjelo školsko gradivo
Share via
Copy link
Powered by Social Snap