Video: Saznajte što bi se dogodilo da na zemlji nestane kisika na par sekundi
Jeste li se ikada zapitali što bi bilo da na par sekundi nestane kisik na zemlji? Ako jeste, evo vam odgovora. Život na Zemlji bi nestao, a nestali bi i oceani. Nešto bi bolja situacija bila da se razina ovog elementa udvostruči, ali tad bismo muku mučili s gigantskim insektima, a i umirali bismo mlađi.
Što bi se dogodilo kada bi na Zemlji nestalo kisika na samo pet sekundi? Na prvi pogled odgovor bi bio, pa ništa strašno – svatko može zadržati dah toliko. Ipak nije baš tako. Kisik ne služi samo za disanje već ima čitav niz funkcija kojih nismo ni svjesni, a ključni su za naš opstanak na planetu.
Srušene zgrade i izgašeni motori
Sve zgrade od betona bi se srušile jer je uglikov dioksid drži strukturu ovog materijala na okupu i bez kisika njegovi sastojci ne bi mogli zadržati čvrstu strukturu. Zanimljiva je i činjenica da bi se svi metali, koji nisu obrađeni, stopili. Razlog zbog kojeg se metali ne spajaju je oksidacija, a u vakuumu bi se mogli stopiti bez da se prethodno rastale.
Isto tako bi svi motori s unutarnjim izgaranjem stali. Automobili bi bili nepokretni (osim na guranje), a avioni bi bespomoćno plovili u zraku neko vrijeme.
Oceani bi isparili, a života bi nestalo
Ipak zastoj u prometu nam ne bi bio najveći problem. Kao prvo stradao bi turizam jer bi oceani iscurili u svemir. Naime, bez kisika ‘solo’ vodik je plin i to najlakši poznati element te bi se popeo do gornjih granica atmosfere te bi polako iscurio u svemir. Osim toga dogodile bi se i znatne promjene u sastavu zemljine kore pa bi ona postala krhkija, a bez ozona koji je izotop kisika ne bi bilo zaštite od UV zračenja te bi bili jako dobro pečeni.
Osim toga svi bismo ostali gluhi. Razlog tome leži u činjenici da bi bez ovog ključnog elementa tlak pao za 20-ak posto što bi dovelo do prsnuća srednjeg uha i gluhoće.
Naravno, šlag je ostao za kraj. Naime, kisik je sastavni dio i naših tijela i tijela većine živih bića te bi se praktički sve stanice koje sada sadrže vodu u tim uvijetima rasprsnule. Vodik oslobođen kisika postao bi plin i raširio se u volumenu što stanične opne ne bi izdržale.
A da se udupla količina kisika?
Da se količina udvostruči posljedice bi bile mnogo prihvatljivije. Tako bi avioni od papira letjeli duže, osjećali bismo se aktivniji i sretniji, a vrlo brzo bi svi sportski rekordi bili srušeni. Naš imunološki sustav bi bio snažniji, ali bismo umirali mlađi. Iako bismo rijeđe bili bolesni s dvostruko višom razinom kisika stanična oksidacija bi bila jača i oslobađalo bi se više slobodnih radikala.
I životinjski bi svijet bio ponešto drugačiji. Planet bi nastanivalo više kralježnjaka, a kukci bi zbog ovisnosti o difuziji plina pri disanju bili neobičnih veličina. Možda sanjate o jahanju na golemim leptirima, ali vjerojatno bi pčele i komarci isto bili veći.
