Nemojte se čuditi kao pura dreku: Imamo objašnjenje kako su nastali ovaj i slični frazemi

Hrvatski jezik ima cijeli niz zanimljivih frazema za koje je teško pretpostaviti kako su točno nastali. Zašto se kaže buljiti kao tele u šarena vrata ili čuditi se kao pura dreku? Za objašnjenje za ove i još nekoliko zanimljivih frazema zamolili smo Barbaru Kovačević iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koja se i inače u svojem znanstvenom radu bavi frazemima.

Foto: srednja.hr

Čuditi se kao pura dreku, izmlatiti kao vola u kupusu, smijati se kao lud na brašno, košta kao svetog Petra kajgana i buljiti kao tele u šarena vrata – to su frazemi koje smo poslali višoj znanstvenoj suradnici Barbari Kovačević i zamolili je da nam objasni kako su točno nastali.

Ona nam je rekla da je s našeg popisa vidljivo da je riječ o vrlo starim frazemima koji su tijekom vremena izgubili vezu s motivacijskom bazom te danas ne možemo sa sigurnošću odrediti njihovu etimologiju.

Konačno objašnjenje: Zašto nesnosne ljetne temperature nazivamo 'pasjim vrućinama'?

– Stoga se kod takvih frazema često javljaju različita objašnjenja koja se prenose usmenom predajom kojima se zapravo pokušava objasniti pozadinska slika frazema. Takav je slučaj s navedenim animalističkim frazemima koji za sastavnicu imaju naziv životinje jer čovjek u suvremenoj civilizaciji gubi vezu s prirodom i životinjskim svijetom, tj. ima sve manje uvida u njihov život, ponašanje i prehrambene navike. Također, motivacija može biti nejasna i kod frazema koji su jezičnim posuđivanjem promijenili društveno-povijesni kontekst, rekla nam je  Kovačević.

Njezina objašnjenja svakog pojedinog frazema prenosimo u cijelosti.

Čuditi se kao pura dreku

– Motivacija frazema čuditi se (iščuđavati se)<čemu> kao pura dreku u značenju ‘jako se čuditi <čemu>; zaprepastiti se’ može proizlaziti iz predodžbe da je pura kao životinja iz reda kokošaka glupa životinja koja se svemu čudi, ali postoji i vrlo nategnuta interpretacija koja je zasnovana na njezinim prehrambenim navikama. Naime, u ruralnim sredinama u kojima su se uzgajale pure (npr. Zagorje, Istra, Dalmacija), koje su se držale na otvorenom, uspijevao je i dud (murva), a njegovi su tamni plodovi predstavljali purama posebnu poslasticu. Često se događalo da životinja umjesto poslastice zabunom kljucne životinjski izmet te ostane u najmanju ruku iznenađena. U hrvatskoj frazeologiji prisutni su i varijantni frazemi čuditi se (iščuđavati se) <čemu> kao pura glističuditi se (iščuđavati se) <čemu> ko pura bijelom kruhu.

Izmlatiti kao vola u kupusu

– Frazem istući / tući (izmlatiti / mlatiti, prebitii sl.) kao vola <u kupusu> koga u značenju ‘jako (nemilosrdno) istući / tući (premlatiti / premlaćivati) koga’ motivirano je epizodom iz života volova i njihovu obožavanju kupusa. Međutim, kada vlasnik polja uhvati vola koji mu je izgazio posjed i obrstio ljetinu, dobro ga istuče da bi ga naučio pameti.

Košta kao svetog Petra kajgana 

Zahvaljujući ovom rječniku više se nećete sramotiti pišući zadaćnice i esej na maturi

O frazemu košta (stoji)što kao svetog Petra kajgana u značenju ‘skupo košta (stoji) što’ Barbara Kovačević napisala je 2017. godine članak Sveti Petar i kajgana u institutskom znanstveno-popularnom časopisu Hrvatski jezik. U vrlo zanimljivom i kratkom članku stoji da je izraz “dvoznačan jer ne znamo je li riječ o kajgani svetoga Petra koja je koga skupo stajala ili o tuđoj kajgani koja je skupo stajala svetoga Petra. Upravo iz te dvoznačnosti na planu izraza proizišla su brojna objašnjenja i priče koje nevjerojatnošću i maštovitošću nadmašuju jedna drugu”.

Izdvajamo jednu od zanimljivih priča o ovom frazemu iz spomenutog članka:

Najprihvaćenija je i najproširenija priča o tome kako je sveti Petar dobio dvostruke batine i tako skupo platio kajganu koju je pojeo. Prema prvoj inačici priče Isusa i svetoga Petra noć je zatekla pred selom i oni su zamolili jednu ženu da ih primi na prenoćište. Žena ih je primila, ispekla im je kajganu i, dok su večerali, upozorila ih je na to da joj je muž pijanac, da se kasno vraća kući i da paze jer im može nanijeti zlo. I uistinu, kad se muž kasno u noći vratio kući, zatekao je dvojicu stranaca, pomislio je da su lopovi i štapom počeo tući svetoga Petra. Dobivši batine, sveti Petar zamolio je Boga da zamijene mjesta. No ubrzo se pijanac vratio jer se sjetio da je vidio dvojicu i da onoga drugog nije istukao. Tako je sveti Petar ponovno stradao i zaključio da ga je skupo koštala pojedena kajgana i gostoprimstvo. Prema drugoj inačici priče Isus i sveti Petar prenoćili su kod seljaka, koji im nije ponudio večeru, pa su legli gladni. Sveti Petar od gladi nije mogao zaspati, ustao je, ukrao nekoliko jaja i smutio kajganu. Kad se najeo, miran i sit legao je pokraj Isusa i zaspao. Ali, seljak je primijetio krađu i lopova je kaznio tako da ga je dobro kolcem izudarao po leđima jednom, a onda i drugi put kad su zamijenili mjesta.

Smijati se kao lud na brašno

– Frazem smijati se ko lud na brašno označuje pretjerano ili intenzivno smijanje koje počiva na činjenici da se razni oblici psihičke neuravnoteženosti (duševne bolesti) manifestiraju napadima konvulzivnoga smijeha. Takva osoba nema realan poticaj na smijeh.

Buljiti kao tele u šarena vrata

– Frazem gledati (buljitii sl.<u koga, u što> kao tele u šarena (nova) vrata u značenju ‘blenuti <u koga, u što>, tupo gledati <u koga, u što>, gledati <u koga, u što> bez razumijevanja’ može biti motiviran predodžbom da je tele glupa životinja blaga i začuđena pogleda. Također, šarena vrata mogu označavati raznim bojama ukrašena vrata, ali to su zapravo ispisana vrata, vrata na kojima je nešto napisano, jer su se u davno doba prilikom gradnje nastambe na vrata zapisivala godina gradnje ili ime graditelja. Međutim, proučavanje života i karakteristika goveda (pa samim time i njegova mladunčeta) pokazalo je da imaju iznimno razvijen sluh i njuh, te vrlo slabo razvijen vid (A. E. Brehm: Život životinja). Slabovidnost je glavni razlog njihovu osebujnom pogledu, a svaki nagli pokret ili poticaj iz okoline omete ih u njihovoj preživačkoj stvarnosti, pobuđuje njihovu radoznalost, podizanje glave i pogleda. Apsurdni moment u frazemskoj slici postignut je dovođenjem u opreku životinje, njezina pogleda punog nerazumijevanja i ljudske sposobnosti čitanja. Pretpostavlja se da je frazem u hrvatski jezik došao posuđivanjem jer u njemačkom jeziku postoji frazem dastehen wie die Kuh am (vorm) neuen Scheunentor koji više izražava začuđenost ili zbunjenost.

 

 

Odgovori