Pretraga

Studenti djecu uče kako pravilno čistiti zube. No imaju nekoliko poruka i za vas…

A- A+

Riječki studenti dentalne medicine pojasnili su nam nekoliko najčešćih nepoznanica u vezi s oralnom higijenom. Djecu, ali i studente, buduće roditelje kroz projekt ‘Četko Pastić’ nastoje upoznati s činjenicom da u većini europskih zemalja bake i djedovi imaju svoje zube, a ne proteze. Kako sa svojim zubima doživjeti starost, dočarali su i našim čitateljima.

foto: Četko Pastić

– Zubni konac i interdentalne četkice su pomoćna sredstva koja koristimo za održavanje higijene interdentalnog prostora. To je izrazito mali prostor između dva susjedna zuba koji je nedostupan četkici. Samo jedan zub na svojoj površini sadrži onoliku količinu bakterija koja stanu na dlan jedne ruke (odrasla osoba s kompletnim zubnim nizom ima 32 zuba)! Korištenjem samo četkice i paste za zube čistimo samo 70% svih površina zuba te iako imamo osjećaj svježine i čistoće nakon korištenja paste, u stvarnosti naši zubi i nisu toliko čisti! Također, čišćenjem interdentalnih prostora spriječavamo nakupljanje bakterija koje krvlju dolaze do srca te premda rijetko, u nekim slučajevima uzrokuju infektivni endokarditis – upalu unutarnjeg dijela srca i srčanih zalistaka, a samo neke od komplikacija su srčani i moždani udar, pojašnjava nam Stela Cerovac, studentica dentalne medicine i volonterna na projektu Četko Pastić.

Riječki studenti dentalne medicine, koji svojim projektom djecu podučavaju kako poboljšati zdravlje zubi, pojasnili su nam nekoliko najčešćih nepoznanica u vezi s oralnom higijenom.

– Pojam zubnog plaka ili biofilma odnosi se na zajednicu mikroorganizama uronjenu u vodenu okolinu koja se nalazi u dodiru s površinom zuba ili bilo kojim drugim tvrdim materijalom koji se ne ljušti. On omogućava mikroorganizmima da se zaljepe na površinu zuba na dulje vrijeme i da se na njoj razmnožavaju. Dakle karijes, gingivitis i parodontitis ne uzrokuje sam plak koji se nakuplja na površini zuba, već bakterije u sastavu plaka. Osim uloge ljepila, biofilm služi i kao zaštita bakterija od obrambenih mehanizama domaćina. Ukoliko se on svakodnevno ne uklanja mehanički (četkica, konac), on mineralizira te nastaje zubni kamenac. Zubni kamenac se više ne može skinuti samo četkicom već su potrebni ultrazvučni instrumenti koje koristi doktor dentalne medicine, kažu studenti.

Otkrili su nam i da su fluoridi u sastavu zubnih pasti općeprihvaćena su metoda prevencije karijesa te da se svakodnevnim četkanjem zubnim pastama koje u sebi imaju fluoride smanjuje se pojavnost karijesa za čak 20 – 40 %. Takav  tip primjene fluorida naziva se topikalna fluoridacija i potrebno je paziti da ne dođe do nenamjernog gutanja koje u većim količinama može dovesti do trovanja.

No ono što mnogi n znaju je kako ispravno očistiti zube zubnim koncem.Tu nastaju problemi jer, kažu budući stomatolozi, dio interdentalnog prostora ispunjava nježan i malen dio zubnog mesa koji se zove interdentalna papila.

– Kod čišćenja ovog prostora treba biti izuzetno oprezan. Pokreti nikako ne smiju oponašati „piljenje drva“, već lagano polirati površinu zuba. Agresivnim korištenjem zubnog konca može doći do povlačenja zubnog mesa. Ukoliko ste tek počeli s korištenjem interdentalnih sredstava, normalno je da prvih par puta zubno meso krvari. To se događa zato što već postoji upala gingive. Već nakon par dana pravilnog čišćenja, krvarenja za vrijeme čišćenja interdentalnog prostora neće biti.  Ukoliko se krvarenje nastavi, obavezno se treba javiti svom doktoru dentalne medicine za savjet, ističe Cerovac.

Dodaje kako i zainteresirani za druga pitanja o oralnoj higijeni mogu na Instagramu zapratiti profil @cetkopastic, dok ih svi zainteresirani za održavanje radionica u školi, udruzi ili vrtiću mogu kontaktirati na [email protected]

U projekt uključeno 40 studenata

– Studentski projekt studenata dentalne medicine u Rijeci “Kako je Četko Pastić spasio osmijeh” od milja zvan “Četko Pastić” za glavni cilj ima evaluaciju i unaprjeđenje oralnog zdravlja djece. Uz to cilj je i razviti svijest o ulozi oralnog zdravlja u ukupnoj kvaliteti života. Projekt danas ponosno broji preko 40 volontera odnosno studenata dentalne medicine u Rijeci, kaže Karlo Vrbanić, voditelj projekta, i sam student dentalne medicine.

Dodaje kako je vizija projekta jest osvijestiti mlade studente, djecu i odrasle o važnosti održavanja oralne higijene, o mogućnostima protetskih nadoknada pri ekstrakciji zuba, o bolesti usko povezanima s karijesom (npr. infarkt) i upalom zubnom mesa. Cilj im je također ciljati na grupu studenata koji će u bližoj budućnost postati roditelji te na taj način educirati buduće roditelje o važnosti prestanka dudanja, o velikim poteškoćama koje nastaju zbog karijesa bočice i o pravilnoj prehrani koja uvelike utječe na pojavu karijesa.

– Karijes je lokalizirani, posteruptivni proces praćen smekšavanjem tvrdih zubnih tkiva i stvaranjem šupljine u zubu. Najčešća je bolest današnjice i najbolji je pokazatelj ukupnog stanja oralnog zdravlja. Istraživanja su pokazala kako napredne i bogate zemlje svijeta imaju manju pojavu karijesa, te se iz tog razloga pojava karijesa smatra i pokazatelj socijalnog i ekonomskog stanja države. KEP indeks je pokazatelj koji Svjetska zdravstvena organizacija korsiti još od 1938.godine kako bi se procijenila učestalost karijesa. Hrvatska je zemlja koja ima među najvišim KEP indeksom u EU. Jedino Bugarska ima veći KEP indeks u EU. Uzrok tome jest činjenica što se dječja i preventivna stomatologija od 1993.godine ne provodi kao sustavna i organizirana briga. Kroz razna volontiranja tokom studentskih dana osnivačica projekta primijetila je kako su djeca i mladi nižeg socio-ekonomskog statusa i studenti skloniji pojavi karijesa u ranoj dječjoj i adolescentnoj dobi. Cilj nam je ukazati djeci i studentima na važnost održavanja oralne higijene, na povezanost karijesa i parodontoloških bolesti sa raznim bolesti poput infarktnih stanja, Alzheimera, problema pri porodu i slično. Želimo studentima i djeci ukazati na važnost mliječnih zubi i potaknuti rani odabir doktora dentalne medicine. Strah od doktora dentalne medicine najčešći je strah u svijetu poslije straha od javnog nastupa, te je naš cilj truditi se iskorijeniti ga od malih nogu. Želimo stvoriti naviku odlaska na redovite kontrole svakih 6 mjeseci studentima i djeci, ističu studenti.

Djeci pokazuju gdje dobro ne četkaju zube

Radionice za djecu nižeg socio-ekonomskog statusa koncentrirane su na interaktivna predavanja i igre, pokazivanje na modelima kako održati pravilnu higijenu, zatim na pranje njihovih zubića, a uz pomoć plak-relevatora ukazuju im na to gdje zube dobro ne četkaju. Na kraju radionice nagrađuje ih se velikim poklon paketima s potrepštinama za održavanje oralne higijene. Radionice za mlade studentice majke i trudnice upoznavaju ih o brizi oralne higijene za dijete kao i za njih tokom trudnoće, mogućnosti hormonskih nuspojava na zubima i zubnom mesu te ih uče što činiti tokom trauma i loma zuba kod djece pri igranju i slično.

– Plan nam je uspostaviti dobru komunikaciju i suradnju s ginekolozima i patronažnim sestrama. Studentima želimo ukazati na promjene koje se mogu desiti u usnoj šupljini tokom stresnih perioda, stiskanje zubima, što i kako to spriječiti i kome se obratiti na vrijeme. Naš je cilj između ostalog ukazati studentima što najviše zanemarujemo tokom studentskih dana u oralnoj higijeni i spremni smo odgovoriti na sva pitanja vezana za česte pojave afti, herpesa, krvarenja zubnog mesa i slično. Studentima želimo ukazati da ako imaju problema sa zubima tokom studija a nemaju mogućnost odlaska doma u tom trenutku njihovom odabranom doktoru dentalne medicine, da smo mi ( studenti dentalne medicine u Rijeci) tu i da nam se uvijek mogu javiti. Očekujemo da ćemo uzastopnim provođenjem ovakvih radionica osvijestiti mlade majke o važnosti zdravih mliječnih zuba, o hormonalnim promjenama koje se manifestiraju tokom trudnoće i na taj način smanjiti izrazito visok KEP indeks u Hrvatskoj, ističe.

Možete ostariti sa svojim zubima, ne treba vam proteza

Studente žele osvijestiti o parodontološkoj bolesti i tome kako krvarenje desni nije normalno, da većina razvijenih zemalja nemaju bake i djedove sa protezama, već sa svojim zubima, i iskorjeniti mišljenje da su proteze sastavni dio starenja. Djeci nižeg socio-ekonomskog statusa žele pružiti edukaciju koju možda nisu imali doma te ih pravovremeno uputiti ortodontu što će kroz dugi period provođenja projekta uvelike smanjiti troškove zdravstvenog sustava.

– Organizirane radionice bit će otvorene i besplatne za sve studente Sveučilišta te udrugama i školama s kojima smo dogovorili edukaciju. Dokazano je da se studenti tokom studentskih dana udebljaju za cca 8 kg, te im se prehrana itekako pogoršava. Kako znamo da prehrana utječe na karijes, tako je dokazano da studenti konzumiraju puno više šećera, tokom rokova puno manje peru zube te je incidencija karijesa povećana. Iz rog razloga, odlučili smo organizirati radionicu u kojoj studentima objašnjavamo što je potrebno za održavanje dobre oralne higijene, kako se koriste interdentalne četkice, te što sve može pogodovati krvarenju desni i kako to spriječiti. Studentima također ukazujemo na štetnost ispijanja gaziranih pića tokom izlaska i pranja zubi odmah poslije toga bez da se prethodno ispralo vodom (npr. Coca-Cola nagriza caklinu i pranje zubi neposredno nakon ispijanja iste dovodi do gubitka zubne strukture i ružne žute boje. Primijetili smo da studenti tokom stresnih trenutaka stišću zubima tokom sna što dovodi do boli i nelagode u mišićima glave i vrata. Rješenje tomu jest izrada udlage koja će štedjeti zube i mišiće. Rijetko studenti koji nisu iz stomatološke grane primjećuju takve promjene dok ne nastaju trajne promjene u zglobu (npr. škljocanje zgloba), te uz ovu radionicu im želimo ukazati na ovu problematiku i što uraditi te kome se obratiti, prepričavaju. Također informiraju sve studente o mogućnosti dolaska na njihove vježbe te izradu besplatnih bijelih plomba (koja u prosjeku košta oko 300 kuna).

Projekt se nastavio i u doba koronavirusa

– U samom početku misao vodilja projekta je bila pružiti adekvatnu edukaciju i sredstva oralne higijene djeci nižeg socioekonomskog statusa i ostalim rizičnim skupinama poput studentice mame, osobe sa invaliditetom odnosno sa poteškoćama u razvoju. (Primjećeno je također kako baš te rizične populacije više zanemaruju oralnu higijenu). Kroz 2020. godinu bile su planirane razne edukativne radionice kojima bi pokazali kroz zabavan i interaktivan način kako se održava oralna higijena, uputili bi ih o povezanosti karijesa sa drugim bolestima i slično. Nažalost, zbog pandemije koronavirusa i posljedičnim totalnim lockdownom do kraja svibnja nismo bili u mogućnosti izvesti predviđene radionice, prepričavaju studenti, koji su iste potom prebacili na početak akademske godine.

Radionice koje nisu uspjeli održati ipak su nadomijestili. Vrbanić nam je ispričao kako su 160 zubnih četkica i pasta donirali Domu za odgoj djece i mladeži Rijeka, a preko 70 zubnih pasta i Učeničkom domu ‘Kvarner. Paste su im poslali, a radionice oralne higijene održali online.

– Koristite osmijeh da promijenite svijet, ne dajte da svijet promijeni vaš osmijeh, zaključuju studenti.

Share via
Copy link
Powered by Social Snap