Pretraga

Bračko čudo: Upoznajte jednu od najboljih klesarskih škola u Europi

A- A+

Otočke škole uglavnom muku muče s profesorskim kadrom i manjkom učenika, no Klesarska škola u Pučišćima na Braču ne samo da uspješno prevladava te izazove već se usput bavi turizmom i uspješno aplicira na europske projekte.

– Mi smo mala, rijetka, specifična škola, ali iza naših današnjih referenci mnogo je truda i puno vremena, rečenica je koja možda najbolje objašnjava sve što jeste Klesarska škola u bračkom mjestašcu Pučišćima.

Više od stotinu godina stara škola ponos je ovog mjesta od 1 600 stanovnika te cijelog otoka Brača. Posebna iz više razloga, a ponajviše zbog načina na koji su ljudi koji je vode uklopili, srasli s lokalnom zajednicom te zbog činjenice da su uspjeli objediniti tradiciju i modernost u financiranju i funkcioniranju.

No krenimo redom. Pučišće, mjestašce na sjeveru najvišeg hrvatskog otoka, nema čak ni izravnu vezu s kopnom, ali ima obrazovnu ustanovu koja je u području klesarstva jedna od najpoznatijih u Europi.

Klesarska škola pokrenuta je davne 1909. i od tad usprkos krizama, ratovima i ne pretjerano povoljnom geografskom položaju vrlo zdravo funkcionira. Nekoliko bitnih uzroka vitalnog funkcioniranja ove male i hrvatskim okvirima jedinstvene škole s nama je spremno podjelio ravnatelj Tonči Vlahović.

Turizam i međunarodna suradnja

Izdvojeni članak

Donedavno je bila pred propadanjem, a sada je jedna od najkvalitetnijih škola u Hrvatskoj

– Dva su primjera, po mom mišljenju, dobre prakse koju Klesarska škola u Pučišćima ima. Prvi je turistička djelatnost, a drugi međunarodna aktivnost. Otkada se Hrvatska vratila na turističku kartu Europe radi se mnogo da se produlji sezona i proširi ponuda. Jedan od sadržaja koje nude turističke agencije ne samo na Braču, nego i šire, jeste razgledavanje naše radionice. Imamo potpisane ugovore s brojnim agencijama, a ulaznica je 15 kuna plus PDV. Naravno, posjete ne naplaćujemo kolegama nastavnicima, učenicima, strukovnjacima. To nam donosi određene prihode, ali i predstavlja obvezu jer kad je moguće posjete usmjeravamo unutar nastave. Škola ima prospekte na engleskom, njemačkom, češkom, francuskom i talijanskom, a imali smo brojne posjete inozemnih TV kuća kao što su BBC, NDR i tako dalje, piše nam ravnatelj Vlahović.

Što se tiče međunarodne aktivnosti tu je Klesarska škola otišla i korak dalje. S obzirom da su mala institucija na izoliranoj lokaciji bili su prisiljeni trošiti velika sredstva za promidžbu no oni su pronašli način. Već dvadesetak godina škola organizira međunarodni simpozij o obradi, restauraciji i branju kamena koji se održava sredinom svibnja. Također već duže vrijeme tiskaju stručni, a od nedavno i znanstveni časopis Klesarstvo – graditeljstvo. Isti izlazi dva puta godišnje u nakladi od 800 komada pri čemu im znatnu pomoć pruža MZOS i Ministarstvo kulture.

Za učenike u potragu idu od Dubrovnika do Istre

Redovito obilazimo osnovne škole od Istre do Dubrovnika, a odlazimo i u Hercegovinu te održavamo prezentacije. Na taj način uspijevamo zaintrigirati dovoljan broj učenika glede upisa u našu školu. Ove godine smo na teret škole podijelili prvi put učenicima radna odijela te radne cipele, vrijednost kompleta je cca 400 kuna!

Lista međunarodnih priznanja koja su dobili i simpozija, sajmova ili kongresa na kojima su sudjelovali predug je da ga se sada navodi no ono što je posebno zanimljivo jeste vrlo aktivno uključivanje bračkih klesara u apliciranje na fondove EU.

Dva projekta koja je sufincirala Europa nedavno su završili, a škola je iz ove suradnje izvukla lijepu korist. Stone i Safequ ukupno su teški više od 800 tisuća eura.

– U projektu Stone bili smo partneri Razvojne agencije Zapadno-hercegovačke županije s ciljem razvoja kamenarstva u Hercegovini. Konkretan zadatak je bio pružiti pomoć u realizaciji jednog razreda klesara u Srednjoj školi u Posušje. Naravno, škola je imala veliku korist od projekta u iskustvu, ali i opremi čija vrijednost doseže 50 tisuća eura. Drugi projekt u kojem su sudjelovali, a završio je u studenom ove godine jest Safequ. Cilj je bio zajedno s partnerima pripremiti materijale koji bi služili za obuku radnika u kamenolomima, elaborirao nam je Vlahović u opsežnoj prezentaciji.

Izdvojeni članak

[FOTOGALERIJA] Evo kako izgleda najmodernija srednja škola u Zagrebu

Učenički dom od presudne važnosti

Osim ova dva već realizirana i završena, škola sudjeluje u još nekoliko europskih projekata ili čeka odobravanje istih. Sve u svemu vrlo aktivna međunarodna suradnja ovu malu otočku instituciju čini uistinu posebnom.
Usprkos sjajnom radu Klesarska se suočava s ozbiljninim problemima, ali odgovarajućim odnosom za sada ih uspjevaju preživjeti.

– Mi smo otočka škola, ali kvalitetnim radom i komunikacijom s nastavnicima uspjevamo ne samo biti stručno pokriveni već i stvoriti odličan kadar. Važna je činjenica da škola u sastavu ima učenički dom kapaciteta 60 kreveta bez kojeg u našoj maloj sredini ne bismo imali šanse. Dom je solidno uređen pa preko ljeta radimo i kao hotel, a nailazimo i na dobru volju Jadrolinije koja je učenicima omogućila besplatnu vožnju vikendima kući, otkriva naš sugovornik.

Dodaje kako je škola na glasu u cijeloj Europi zbog ručne obrade kamena no da joj nužno treba praktikum za strojnu obradu i ugradnju.

Jedinstveni u Hrvatskoj

Jedina smo preživjela klesarska škola u Republici Hrvatskoj. Sličnih institucija je vrlo malo i u Europi. Možda su nam najsličnije škola u češkim Horicama koja ima smjer klesara i umjetnički smjer kipara te škola u Lassi u Južnom Tirolu koja također ima smjer klesara i kipara. Naravno postoji još škola kao što su ona u austrijskom Halleinu ili u Building School of London, gdje postoji usmjerenje klesara uz druga građevinska zanimanja.

– Pripremili smo tehničku dokumentaciju do stupnja potvrde glavnog projekta te aplicirali na natječaj MZOS-a. Možda jednom dođemo i na red!? Ipak moram reći da je škola dobro opremljena što moramo zahvaliti Splitsko-dalmatinskoj županiji te Ministarstvu gospodarstva koje je više puta pozitivno ocijenilo naš natječajnu dokumentaciju. Ali ponovo napominjem, ako ne uspijemo omogućiti našim učenicima praktikume iz strojne obrade kamena i iz ugradnje kamena, bojimo se da neće biti dovoljno konkurentni na tržištu rada, zaključio je razgovor ravnatelj Vlahović upozoravajućim tonom.