Neki podaci su alarmantni: Provjerite kako je to biti adolescent u Hrvatskoj danas

“Kako je biti adolescent u Hrvatskoj danas?” naziv je znanstveno-stručnog skupa koji se održao danas u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Na njemu je predstavljena preliminarna analiza opsežnog istraživanja Laboratorija za prevencijska istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta koji pokazuju kakvo je stanje među hrvatskim srednjoškolcima, to jest, kako oni žive, koji su njihovi problemi i što ih obilježava. Podaci o mentalnom zdravlju su alarmantni i pokazuju da je potrebna reakcija sustava.

Foto: unsplash.com @simonmaage

Tim znanstvenica okupljenih oko Laboratorija za prevencijska istraživanja, Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, od 2016. bavi se istraživanjem pozitivnog razvoja adolescenata. One su provele istraživanje u pet hrvatskih gradova (Zagrebu, Splitu, Osijeku, Varaždinu i Puli) među mladima od 1. do 4. razreda srednje škole.

Podaci o mentalnom zdravlju alarmantni – posebno kod djevojaka

Na znanstveno-stručnom skupu predstavljene su preliminarne analize projekta pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj u tri perspektive: individualnoj obiteljskoj i školskoj.

Tabu tema u Hrvatskoj: 'Dva puta tjedno javljaju nam se mladi sa suicidalnim mislima, ponekad i s već osmišljenim planom'

 

Pokazano je da, kada se radi o mentalnom zdravlju adolescenata, postoji visoka razina internaliziranih problema. Da se osjeća tužno i bezvoljno tijekom zadnja dva tjedna izjavilo je više od 27,7% mladih, a njih 14,5% barem jednom u životu ozbiljno je razmišljalo o počinjenju samoubojstva. Plan samoubojstva izradilo je 8,9% njih, a 4,4% izjavilo je da je pokušalo učiniti samoubojstvo. Ovi podaci pokazuju problematičnost stanja, a posebice su alarmantni kada se radi o djevojkama. Njih više od 10% izjavilo je da je izradilo plan samoubojstva. Podaci upućuju na to da je za ovaj dio populacije nužna intervencija i posebna pažnja.

Općenito se kod djevojčica pokazuje i veći stupanj depresivnosti, anksioznosti i stresa nego li kod dječaka.  To jest, kod djevojaka su vidljiviji internalizirani problemi, dok dječaci više pokazuju oblike rizičnog ponašanja (alkohol, marihuana, kladionice).

Spolni odnos prije 14. godine imalo je 11% mladih

Kada se radi o ovisnostima, najčešće se radi o konzumiranju alkohola kojeg je u zadnjih 30 dana konzumiralo 70,4% ispitanika, a u zadnjih tjedan dana njih 32,8 %. Drugo najčešće sredstvo ovisnosti koje mladi konzumiraju je marihuana. Kako raste dob, tako raste i postotak korištenja sredstava ovisnosti.

U partnerskim vezama je 40,1% sudionika, a 11,6% ih je navelo iskustvo fizičkog nasilja. Mladići češće prijavljuju nasilje od strane djevojaka. Oralni spolni odnos imalo je 23% mladih, a njih čak 19,2% je to iskustvo imalo prije 14. godine. Prije 14. godine spolni odnos imalo je 11,1% ispitanika.

Školu baš i ne vole, ali nastavit će se obrazovati

Što se školskog okruženja tiče, prosječan uspjeh mladih je vrlo dobar, a njih 73 % izjavilo je da planira nastaviti obrazovanje nakon srednje škole. Ipak, samo njih 39% voli ići u školu, a 52% smatra da ih škola potiče na razmišljanje i stvaranje novih ideja te ih samo 40% smatra da su sadržaji predmeta koje uče zanimljivi.

Obiteljskim životom mladi su relativno zadovoljni, barem tako izjavljuju. Ipak, ostaje 25% mladih koji ne izražavaju zadovoljstvo niti komunikacijom u obitelji niti obiteljskim životom.

Prikazani rezultati, kao i daljnje analize, mogu biit temelj planiranju učinkovitih preventivnih intervencija, strategija, akcisjkih planova te mjera za mlade u području prevencije problema u ponašanju mladih te promicanja mentalnog zdravlja.

 

Odgovori