Istražili smo kako je studirati nakon tridesete: ‘Nije mi u interesu protrčati kroz faks’
Iako većina nakon srednje škole žuri upisati studij, naše dvije sugovornice, Adriana i Romina, vrlo rano su odlučile da neće ići tim putem. Njihovi životni putevi su različiti, ali obje su studij upisale kasnije u životu. Pričali smo s njima o procesu donošenja odluke o faksu, svemu što je tome prethodilo, kao i njihovom iskustvu studiranja.
Pričali smo s dvije studentice koje su faks upisale kasnije u životu i doznali njihova iskustva | Foto: Unsplash; Element5 Digital
Naša sugovornica Adriana Milina za sebe kaže da je ‘ziheraš’. Uskoro će napuniti 32 godine i 3. je godina studija. Njen je put neuobičajen: završila je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, prije faksa je putovala po svijetu kako bi se upoznala. Nakon toga je radila kao cvjećar i medijski tehničar, a sada, kako sama kaže, ‘broji kvasce i analizira pivo u laboratoriju.’ Nakon dugog razmišljanja, jer zanimaju je i znanost i umjetnost, odlučila je upisati studij Prehrambene tehnologije na Veleučilištu u Karlovcu (VUKA), smjer Pivarstvo. To se pokazalo kao savršena odluka.
– Zašto studiram tako dugo? Jer sam 10 godina razmišljala što ću studirati i sada to hoću i doživjeti u potpunosti. Nije mi u interesu protrčati kroz faks, da što prije na svaki kolegij stavim kvačicu. Želim upoznati ljude, razumjeti gradivo, posvetiti se svakom predmetu, a uz to raditi i druge stvari i ne zapostaviti hobije, ispričala je Adriana.
Preddiplomski stručni studij Prehrambene tehnologije na VUKA-i nudi dva usmjerenja. Osim Pivarstva na kojem studira Adriana, možete upisati i Preradu mlijeka. Svi koji završe Prehrambenu tehnologiju postaju rukovoditelji ili tehnolozi proizvodnje u tvrtkama koje proizvode različite namirnice. Adriana nam je objasnila kako se nakon ovog studija možete baviti čokoladom, veganskim proizvodima kao i mesom, i svime vezanim uz hranu što vas zanima. Budući da je riječ o stručnim studijima, studenti provode značajan dio vremena na vježbama i praksi koje ih najbolje pripremaju za tržište.
Prije je pila jeftino pivo iz dućana, sada proizvodi svoje
VUKA je nedavno završila s velikim projektom obnove zgrade Veleučilišta zahvaljujući kojem studenti imaju još bolje uvjete za vježbe i istraživanja. Projektom je obnovljena i pivovara u sklopu Veleučilišta. Adriana je istaknula kako je Veleučilište sjajno opremljeno, a nova ulaganja u laboratorije i pivovaru se itekako vide. Što se tiče prakse, studenti sami biraju tvrtke u čijim će ju prehrambenim odjelima odraditi, a mogu odabrati i Erasmus programe i odraditi praksu u inozemstvu.
Veleučilišna pivovara, obnovljena u sklopu projekta atrij znanja | Foto: VUKA
Zanimalo nas je kad se Adriana uopće zainteresirala za proizvodnju piva, na što nam je odgovorila: sve je počelo kada je upoznala muža. Danas posjeduju toliko pivske opreme da zajednički stan u šali nazivaju ‘pivski stan’. Adriana proizvodi svako pivo koje želi – mogućih stilova je jako puno. Kao i s pečenjem kolača, stalno isprobava nešto novo, ali najdraži su joj belgijski saisoni.
– Nisam baš voljela pivo. Tokom izlazaka sam pila samo jeftino pivo koje je tada bilo dostupno u svakom dućanu. Nije bio neki gušt, ali ako je to društvo imalo, to bih pila. Onda sam upoznala svog muža koji mi je dao da probam pivo koje je sam napravio. Bila sam šokirana razlikom, rekla nam je.
Uz studij, vodi stogodišnji obiteljski posao
Romina Zadravec, Adrianina donedavna kolegica sa smjera Prerada mlijeka (preddiplomski studij je završila u rujnu 2021. godine), također iza sebe ima zanimljivu priču. Romina ima 43 godine i već osam godina vodi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje ima stogodišnju tradiciju proizvodnje i prerade mlijeka i u sir i druge mliječne proizvode. Rominina priča je također primjer toga da nam obrazovanje može koristiti u različitim fazama života, ne samo onda kada se ‘tradicionalno’ studira.
Romina je, nakon što se uključila u posao obiteljske sirane, najprije završila dodatno obrazovanje i stekla zvanje mljekar-sirar. Nakon toga je upisala FBA specijalističku edukaciju za poljoprivrednike čime je produbila svoja znanja o poduzetništvu. Sa sirevima koje proizvodi sudjelovala je na brojnim izložbama na kojima je osvajala priznanja, a na jednoj od njih, koja se održala u Austriji i na kojoj je osvojila zlatnu medalju, upoznala je profesore sa Veleučilišta u Karlovcu. Oni su joj, ispričala nam je, predstavili stručni studij Prehrambene tehnologije, a ostalo je povijest.
– Kako je želja za obrazovanjem oduvijek bila prisutna, izbor ovog studija, obzirom na obiteljski posao kojim sam se bavila i bavim, bio je logičan. Studij mi je bio izuzetno koristan i zanimljiv jer je naglasak na preradi mlijeka, a to je ono čime se oduvijek bavim. Predavači su susretljivi i voljni pomoći, ispričala je Romina.
Novoobnovljeni prostor Veleučilišta u Karlovcu | Foto: VUKA
‘Učenje nikad ne prestaje’
Radionice koje je pohađala za vrijeme studija pomogle su joj oko popunjavanja dokumentacije za razne natječaje na koje su se prijavljivali, dodala je. Uz studij, pronašla je vrijeme i za brojne obveze koje ima kao nositeljica OPG-a: radi u sirani, vodi svu papirologiju, radionice, komunikaciju prema javnosti, a predsjednica je i Udruge malih sirara Zagrebačke županije SIREK te Saveza malih sirara ‘SirCro’.
Romina i Adriana primjerom dokazuju kako nas odlučnost i predanost mogu odvesti daleko, ali i da s važnim odlukama, kao što je naš budući studij, ne moramo žuriti. Dapače, ponekad je životno iskustvo poželjno prije studija. Primjerice, studij Prehrambene tehnologije je idealan za sve koji već imaju iskustva u toj branši, istaknula je Adriana, ali to ne znači da neće biti odličan izbor i za potpune početnike.
– Čak i ako niste iz ove dvije industrije, ne znači da ovaj studij nije za vas. Prehrambena tehnologija će uvijek biti tražena dok god ima ljudi kojima je potrebna hrana. Dakle, puno je veća sigurnost nego sa nekim drugim studijima, pojasnila je.
Ako imate volje i dovoljno sve tvrdoglavi, poručila je Adriana, možete sve, a bitno je samo da se ne ograničavate. Iza svakog uspjeha stoji mnogo rada, a morate pokazati interes i angažman kako bi vas ljudi oko vas, kao i oni iz industrije, prepoznali.
– Učenje nikada ne prestaje i ništa se ne dobije zdravo za gotovo. Vlastiti trud gradi kompetenciju i čini vas traženima na tržištu rada, savjetovala je Adriana za kraj.
Više informacija o studiranju na Veleučilištu u Karlovcu potražite na njihovoj web stranici. O njihovom preddiplomskom stručnom studiju Prehrambene tehnologije pročitajte ovdje.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Veleučilišta u Karlovcu
