Izašla je nova rang lista, na njoj dva naša sveučilišta: U ovoj disciplini smo 99. najbolji na svijetu
Izašla je QS rang lista najboljih sveučilišta na svijetu po disciplinama i područjima. Na njoj su se našla naša dva sveučilišta – Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zagrebu. Splitsko se rangiralo samo u disciplini Medicina, a zagrebačko u cijelom nizu disciplina i područja. U većini su ostvarili bolji rezultat nego lani, a neka od disciplina i područja po prvi put se plasirali na ovoj prestižnoj listi.
Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Splitu
Foto: srednja.hr
Izašlo je novo rangiranje najboljih sveučilišta na svijetu po znanstvenim disciplinama i područjima za 2023. godinu – QS World University Rankings by Subject 2023. Ova rang lista ove godine sadrži i naša dva velika sveučilišta – Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zagrebu. Splitsko sveučilište rangiralo se samo u jednoj disciplini, i to je Medicina, a ostvarili su plasman u kategoriji od 651. do 680. mjesta. Zagrebačko sveučilište rangiralo se u nizu svojih disciplina i područja.
Zagrebačko sveučilište najbolje u Poljoprivredi i šumarstvu
Kako su izvijestili iz rektorata, Sveučilište je ove godine rangirano u ukupno 13 znanstvenih disciplina i četiri znanstvena područja. Najbolji rang ostvaren je u znanstvenoj disciplini Poljoprivreda i šumarstvo u kojoj je zagrebačko sveučilište rangirano na 99. mjestu. Odmah nakon slijedi Naftno inženjerstvo koje je u kategoriji od 101. do 150. mjesta, a zatim Farmacija i farmakologija s rangom od 251. do 300. mjesta.
Dalje na listi rangiranih nalaze se discipline Medicina s rangom od 351. do 400. mjesta, Znanosti o okolišu, između 351. i 401. mjesta, Strojarsko, aeronautičko i proizvodno inženjerstvo koje se plasiralo u kategoriji od 401. do 450. mjesta, zatim Biološke znanosti u rangu 401. do 450. mjesta. Matematika te Elektrotehničko i elektroničko inženjerstvo našli su se u rangu od 451. do 500. mjesta, baš kao i Kemija. Fizika i astronomija zauzele su rang od 551. do 600. mjesta, Poslovanje i menadžment od 551. do 580. mjesto, a Računalna znanost i informatički sustavi u kategoriji od 601. do 650. mjesta.
Kada se gledaju znanstvena područja, priopćavaju iz rektorata, najbolji je plasman ostvaren glede područja Znanosti o životu i medicina, gdje je zagrebačko sveučilište zauzelo 370. mjesto. Nakon toga slijede Prirodne znanosti s plasmanom od 451. do 500. mjesta. Na istoj su se poziciji našle i Umjetnosti i humanističke znanosti, a Inženjerstvo i tehnologija područje je koje se rangiralo između 501. i 530. mjesta na listi.
Mahom bolji rezultati nego lani
U odnosu na prošlu 2022. godinu Sveučilište u Zagrebu je poboljšalo svoj rang u većini znanstvenih disciplina, točnije njih sedam: Poljoprivreda i šumarstvo, Farmacija i farmakologija, Medicina, Matematika, Biološke znanosti, Strojarsko, aeronautičko i proizvodno inženjerstvo i Kemija. Po prvi put otkako postoji ovo rangiranje ostvaren je rang u disciplinama Znanosti o okolišu, Poslovanje i menadžment te znanstvenom području Inženjerstvo i tehnologija. Nešto lošiji rezultat u odnosu na prošlu godinu ostvaren je disciplini Fizika i astronomija te u području Znanostî o životu i medicina.
Sveučilište u Zagrebu, graf rangiranja prema QS rang listi disciplina i područja
Izvor: Sveučilište u Zagrebu
QS rangiranje najboljih sveučilišta na svijetu prema disciplinama i područjima jedno je od najprestižnijih rangiranja. U ocjenjivanju različitih sveučilišta i njihovih disciplina i područja promatra se pet različitih indikatora. U prvom redu ispituje se reputacija od strane akademskog osoblja, zatim reputacije od strane zaposlenika, pa broj citata po publikaciji, H-indeks te naposljetku i IRN indeks. Na ovogodišnjem rangiranju ukupno je rangirano 1.595 institucija koje provode aktivnosti visokog obrazovanja, iz 161 države.
‘Svaka ljestvica pati od nekoliko problema’
Valja napomenuti da rangiranja sveučilišta na svijetu nužno obuhvatni referentni okviri za kvalitetu i relevanciju pojedinog sveučilišta. Kako nam je onomad pojasnila sociologinja i stručnjakinja za metodologiju društvenih istraživanja Marija Brajdić Vuković, komentirajući CWUR i Šangajsku rang listu, rangiranja češće motiviraju politički i ekonomski razlozi, a tek rjeđe znanstveni.
Štoviše, svaka ljestvica, objasnila nam je tada Brajdić Vuković, boluje od nekoliko problema. Prvi je taj što stvara hijerarhiju po nekom principu preko različitih domena, pri čemu ne uzima u obzir različitosti konteksta u kojemu su nastali inputi za njihove indikatore. Tako mjerenje zamišljeno i prezentirano kao ‘objektivno’ postaje u sebi subjektivno. Moglo bi se reći, kazala nam je, da je to ‘nametanje suviše jednostavnog okvira kompleksnoj stvarnosti’.
– Drugi problem je što mjereći nešto, a izostavljajući nešto drugo izrazito potiče ili ne potiče razvoj pojedinih tipova istraživačkih i objavljivačkih praksi koje postaju same sebi svrhom. Drugim riječima, mjerenje im postaje najvažnija svrha, obrazložila nam je Brajdić Vuković posljedice pretjeranog isticanja ovakvih ljestvica.
Kada bi izdvajala neku ljestvicu, naglašava, kao poticaj za unaprjeđenje unutarnje kvalitete sveučilišta, onda bi jedina takva bila CWTS Leiden.
