Pretraga

Kako bi izgledalo studiranje da zoomeri odlučuju o tome? Uveli bi ovih pet promjena

A- A+

Veliko istraživanje koje je obuhvatilo 2,3 milijuna mladih jasno je pokazalo tko su zoomeri i koje promjene žele vidjeti u svijetu. Izdvojili smo one koje se tiču obrazovanja jer bi ono, da se pita njih, izgledalo poprilično drugačije. Privatni fakulteti koji su puno fleksibilniji u poštivanju želja zoomera pokazuju da se neke od tih promjena događaju već sada. Jesu li oni naš prozor u budućnost?

Studiranje bi izgledalo poprilično drugačije da o tome odlučuju zoomeri | Foto: Unsplash

GenZ-jevci ili zoomeri, ovisno o tome koji izraz preferirate, rođeni su između 1997. i 2012. godine. Oni se od prethodnih generacija drastično razlikuju, tvrdi Internet. Budući da ne vjerujemo svemu što pročitamo na Internetu, pronašli smo veliko istraživanje koje je dalo puno jasniju sliku prosječnog zoomera. Ono je obuhvatilo više od 2,3 milijuna mladih između 20 i 30 godina iz 187 zemalja diljem svijeta. Tko su zoomeri ako pitamo empirijske podatke?

Oni su generacija koja prihvaća nove tehnologije brže nego generacije prije njih. Povezani su s vršnjacima diljem svijeta i to doprinosi činjenici da se bore protiv štetnih stereotipa i društvenih normi koje su prethodne generacije nametnule. Spremno govore o svom mentalnom zdravlju čak i u javnim prostorima te snažno doprinose borbi protiv stigmatizacije osoba s problemima mentalnog zdravlja.

Tehnologija je oblikovala njih, sada oni oblikuju svijet

Zapravo, može se reći da zoomeri spremno progovaraju o svemu što im se u društvu ne sviđa, a društvene mreže osiguravaju da se njihov glas čuje. Najobrazovanija su skupina ljudi u povijesti, ali se i dalje suočavaju s velikim problemom nezaposlenosti, dugovima i siromaštvom. Zbog toga je većini primarni cilj završiti obrazovanje i dobiti prvi siguran posao. Zoomeri su, ukratko, prva generacija odrasla u svijetu koji je posve povezan internetom. Doživjeli su nastanak smartphone-a, rođenje i procvat prvih društvenih mreža, a upravo su ih ti događaji oblikovali.

Sada, pak, dolazi vrijeme kada će oni uzvratiti društvu jednakom mjerom. Iako su neki još u školi, drugi na pragu punoljetnosti, a treći već itekako aktivni na tržištu rada, zoomeri već ponešto oblikuju društvo i utječu na promjene kojima svjedočimo u svijetu. Ipak, njihovo vrijeme tek dolazi. Jedno od najvažnijih pitanja kojima se ova generacija bavi je svakako obrazovanje. Rezultati već spomenutog istraživanja otkrili su kakve točno promjene mladi žele vidjeti po tom pitanju. Dakle, kako bi izgledalo studiranje kad bi se pitalo zoomere?

Tehnologija je oblikovala generaciju Z, a utjecala je i na promjene koje žele na fakultetima | Foto: Unsplash

1. Studijski programi se moraju modernizirati

Vrijeme zastarjelih studijskih programa, neprimjenjive teorije i kolegija koji nam nikada neće zatrebati u praksi trebamo ostaviti iza nas. Kad bi zoomeri odlučivali, studijski programi bi se često osvježavali najnovijim spoznajama iz prakse. Njihov idealan studij bio bi onaj koji je nastao u suradnji s industrijom u kojoj će jednog dana raditi te koji će ih pripremiti za tržište rada na koje vrlo brzo stupaju.

2. Ne žele se obrazovati za posao, već traže karijeru sa svrhom

Zoomeri ne žele obavljati posao kojem ne vide smisao. Traže karijere s kojima će moći napraviti pozitivnu promjenu u svijetu. Zanima ih društveno korisno i održivo poslovanje, a kurikulumi fakulteta trebaju odraziti tu promjenu. Njihov idealan posao je više od toga – žele da on ima svrhu unutar društva, a pri tome žele biti fleksibilni i moći mijenjati karijere.

3. Puno više toga se treba moći obaviti online

Da se pita zoomere, fakulteti bi bili na puno višem stupnju digitalizacije no što su danas. Online predavanja su nešto ubrzala ovaj proces, no zoomeri su jasni: te promjene ne smiju biti privremene. Od birokratskih poslova koje obavljamo u referadama pa sve do samih predavanja i vježbi – fakulteti trebaju biti što više online.

4. Njihov idealni faks govori „njihovim jezikom“

Osim što trebaju biti digitalizirani, fakulteti po ukusu zoomera trebaju prilagoditi način svoje komunikacije očekivanjima zoomera. Trebaju biti prisutni na društvenim mrežama i komunicirati jasno i jednostavno.

online nastava profesor

Ne žele samo promjene u kurikulumima, već i u načinu na koji im fakulteti pristupaju | Foto: Vanessa Garcia; Pexels

5. Fakulteti trebaju više brinuti o studentima

Studenti ne bi smjeli biti samo broj, izgubljeni u masi nepoznatih imena. Zoomeri žele studirati na fakultetima koji im pristupaju individualno i koji brinu o njima, čak i van akademskih okvira. Fakulteti bi trebali ustrojiti službe koje će studentima pomagati u nošenju s obvezama koje donosi studentski život, potraga za karijerom, ali i u nošenju sa stresom. Na faksu žele imati i službu koja brine o njihovom mentalnom zdravlju, jer i fakulteti trebaju sudjelovati u destigmatizaciji.

Privatni fakulteti fleksibilniji u uvođenju ovih promjena

Zoomeri trenutno još uvijek nisu decision makeri, političari i ostali akteri koji donose odluke, jer jednostavno nisu dovoljno stari. U budućnosti, kada to sve više budu postajali, promjene koje žele vidjeti unutar sustava visokog obrazovanja mogle bi zaživjeti. Ipak, čak i sada donekle utječu na taj sustav. Svojim odlukama i izborima studija jasno poručuju što odobravaju, a što ne.

Privatni fakulteti koji su puno fleksibilniji u uvođenju promjena koje zoomeri žele dobro pokazuju snagu njihova utjecaja. Neki od njih već duže vremena brinu o tome da su usklađeni sa željama i potreba zoomera koje žele privući. Jedan od njih je i Edward Bernays University College, primjerice, koji od svojih početaka stavlja naglasak na realno, praktično znanje i iskustvo. Kurikulumi njihovih studija (Komunikacije i Turizam) suvremeni su, a puno pažnje se poklanja stručnoj praksi kako bi studenti još na faksu ostvarili kontakt s budućim poslodavcima.

Studenti Bernaysa | Foto: Saša Ćetković

Naglasak na praksu i podršku studentima

Studenti u pet godina studija prolaze kroz više od 1.000 sati prakse te odrade 250 sati na praktičnim kolegijima, terenskoj nastavi i studijskim posjetima. Studenti Komunikacija praksu odrađuju u medijima, PR i marketinškim agencijama te korporacijama, dok studenti Turizma odlaze na praksu u hotele, turističke zajednice, pri OPG-ovima, u kompanijama za destinacijski menadžment…

Osim toga, Bernays studente potiče na bavljenje poduzetništvom i u tome im pruža podršku. Njihova mreža alumnija pokazuje da su mnogi njihovi studenti danas uspješni poduzetnici. U traženju buduće karijere, ali i sa svim ostalim izazovima studentskog života, njihovim studentima pomaže Savjetovalište za studente. Fakulteti kao što je i Edward Bernays University College jasno pokazuju utjecaj zoomera na obrazovanje. Hoće li više fakulteta u budućnosti uvoditi promjene kakve privatni fakulteti već prakticiraju? Ako se pita zoomere, odgovor je potvrdan.


Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Edward Bernays University College-a

Kako bi izgledalo studiranje da zoomeri odlučuju o tome? Uveli bi ovih pet promjena
Share via
Copy link
Powered by Social Snap