Pretraga

Djevojke liberalnije, mladići sve konzervativniji: Jesu li zbog toga veze mladih osuđene na propast?

A- A+

Muškarci su s Marsa, žene su s Venere – stara izjava koja je i danas aktualna, ali i u svakom periodu ljudske povijesti jer su muškarci i žene jednostavno različiti. No, ta razlika je među generacijom Z najveća do sada. Kako je pokazalo istraživanje, djevojke diljem svijeta su liberalnije, dok su mladići sve konzervativniji. Upravo je jaz po političkoj naravi glavni krivac što se mladi muškarci i žene u dobi od 18 do 29 godina sve više udaljavaju. Zbog toga se postavlja pitanje hoće li doći do propasti veza mladih, koje su već ionako krhke, ali i je li rješenje možda upravo u obrazovanju.

grafit na zidu na kojemu piše 'propadamo mladi'

Foto: srednja.hr

Prijeti li vezama mladih osoba, konkretno generaciji Z, određena propast, a posljedično time i propast obitelji kakve danas poznajemo? Pitanje je to koje je postavio britanski The Economist nakon istraživanja koje je pokazalo kako se djevojke i mladići u dobi od 18 do 29 godina sve više udaljavaju. Jaz između njih najočitiji je po političkom pitanu, odnosno istraživanje je pokazalo kako su djevojke liberalnije, dok mladići postaju sve konzervativniji.

Frustriranim mladićima političari s desnice i krajnje desnice lukavo se ‘udvaraju’

Podaci su gotovo jednaki od Europe, Južne Koreje pa do SAD-a. Mladići se osjećaju ugroženije zbog rasta ženskih prava, a desnica diljem svijeta je to preokrenula u svoju korist. Kako navodi Economist, mladići tvrde kako je danas ‘teško naći ženu koja će slijediti tradicijske vrijednosti’ jer su se ciljevi i želje djevojaka, uslijed porasta ženskih prava, ‘promijenili’.

– Mlade žene obično glasaju za stranke liberalne ljevice. Frustriranim mladićima, koje te stranke ponekad odbacuju opisujući ih kao ‘tokisčnim muškarcima’, političari s desnice i krajnje desnice lukavo se ‘udvaraju’. U Južnoj Koreji njihova je potpora pomogla otvoreno antifeminističkom predsjedniku da osvoji vlast. U Europi, gdje mnoge zemlje nude jako širok dijapazon političkih opcija, glasovi mladih muškaraca pomogli su u poticanju uspona desnice, navodi se u Economistu.

Izdvojeni članak

Mladi glasači najveće veselje rekordne izlaznosti na izbore: ‘Daju vjeru u demokratski proces u ovoj zemlji’

Mladići u Europi sve se više slažu s tezom da ‘unapređenje prava žena otišlo predaleko jer ugrožava mogućnosti muškaraca’

Ankete u 27 europskih zemalja pokazale su da je vjerojatnije da će se muškarci mlađi od 30 godina prije složiti da je ‘unapređenje prava žena i djevojaka otišlo predaleko jer ugrožava mogućnosti muškaraca i mladića’ nego muškarci stariji od 65 godina. Koji je točan razlog zašto mladići postaju konzervativniji, prema nekim podacima čak i više konzervativniji od svojih očeva i djedova, teško je utvrditi.

Ali, Economist navodi više stvari. Prva je obrazovanje. Podaci PISA istraživanja pokazuju kako u bogatim zemljama 28 posto dječaka ne uspijeva doseći minimalnu razinu znanja čitanja, dok je kod djevojčica taj postotak 18 posto. Žene su prestigle muškarce i na sveučilišnoj razini. U EU je udio muškaraca u dobi od 25 do 34 godine s visokom stručnom spremom porastao s 21 posto na 35 posto između 2002. i 2020. Za žene je porastao brže, s 25 posto na 46 posto.

– Kada žena napusti sveučilište u bogatoj zemlji, vjerojatno će pronaći dobar posao u struci i moći se sama uzdržavati. Ali kada je u pitanju ljubavna veza, pod pretpostavkom da je heteroseksualna, otkriva da ima mnogo više diplomiranih žena nego muškaraca i da ponuda liberalnih, obrazovanih muškaraca jednostavno ne odgovara potražnji, piše Economist.

Izdvojeni članak

Europski izbori za 50 dana: Punoljetni uživamo slobodu od roditelja, ali neglasanjem dajemo kontrolu političarima

Razlike u obrazovanju dovode do razlika u stavovima

Prema Economistu, razlike u obrazovanju dovode do razlika u stavovima, odnosno za ljude koji studiraju vjerojatnije je da će prihvatiti liberalno stajalište. Pokazalo se i kako mladim, konzervativnijim muškarcima smeta što žene sada brže napreduju u poslovnom smislu. I dok, s jedne strane, visokoobrazovni muškarci i dalje brzo napreduju u svom poslu i podupiru da žene imaju iste šanse, kod manje obrazovnih muškaraca vidljivo je kako im to češće smeta i krivit će žene za gubitak statusa kada je u pitanju njihov odnos.

Kod mladih žena je, jasno, stav drugačiji. Zahvalne su na promjenama koje su donesene u njihovu korist, ali su istovremeno svjesne da i dalje nemaju jednake plaće kao muškarci na istim pozicijama, da se često preispituje njihov karijerni uspjeh i da se trebaju boriti sa žongliranjem između obitelji i posla. Ukratko, većina mladih žena i zabrinjavajuće veliki broj mladića žale se da je društvo pristrano prema njihovom spolu.

Izdvojeni članak
ljubav par

Biraju li mladi radije veze bez obveza ili one romantične i dulje? Provedeno je prvo takvo istraživanje kod nas

Žene i muškarci nemaju jednak prozor u svijet na društvenim mrežama

Drugi veliki faktor za ovakav jaz između mladića i djevojaka je svakako internet, odnosno društvene mreže i ‘mjehurići’ u kojima se često zbog algoritama nađu i jedni i drugi. Djevojke koje ‘lajkaju’ sadržaj o #MeToo pokretu vidjet će više takvih priča. Isto je s mladićima koji ‘lajkaju’ stvari o tome kako je danas teško biti muškarac jer te svaka žena može optužiti za zlostavljanje i ‘uzeti ti sve’, na kraju će završiti u takvom internetskom okruženju koje će mu servirati samo takav sadržaj.

Žene i muškarci nemaju jednak prozor u svijet na društvenim mrežama i to je činjenica. A tu su činjenicu odavno shvatili političari desnice koji koriste svoje ekstremne stavove kako bi privukli što veći broj mladih birača i zagovornika, dok s druge strane ljevica još nije shvatila kako komunicirati s mladim muškarcima, ali zato odlično komuniciraju s djevojkama.

Izdvojeni članak

Anketa pokazala kojim strankama povjerenje daju mladi, a kojima oni s osnovnom, srednjom ili fakultetom

Rješenje ovog jaza se prvenstveno vidi u obrazovanju

Prema Economistu, najbolje rješenje za ovaj jaz između mladih djevojaka i mladića je prije svega u obrazovanju. Konkretnije, ističe se kako je potrebno u školama poticati dječake koji su ‘slabiji’ po pitanju učenja i savladavanja gradiva. Njima se, piše Economist, treba dodatno baviti i možda ih čak kasnijoj dobi upisivati u škole, s obzirom na to da sazrijevaju puno sporije od djevojčica.

Također, budući da je ‘desegregacija tržišta rada bila gotovo u potpunosti jednosmjerna’, država bi mogla poraditi na jačanju strukovnog osposobljavanja kako bi mlade muškarce pripremila za zanimanja koja trenutačno izbjegavaju, poput onih koja uključuju zdravstvo, obrazovanje ili administrativne poslove. Ako takve reforme pomognu većem broju dječaka i muškaraca da se prilagode svijetu koji se mijenja, to bi koristilo i muškarcima i ženama.