Pretraga

Ministar želi studentima zabraniti pravo glasa? Neće birati rektore ni dekane, pitali smo ih što misle o tome

A- A+

Studenata na domaćim fakultetima ima deset puta više od zaposlenika, no to ne znači da oni vode glavnu riječ. Štoviše, prava koja trenutno imaju njihovi predstavnici u važnim fakultetskim i sveučilišnim tijelima, donošenjem novoga Zakona mogla bi biti nešto manja. Studentske predstavnike, naime, novim se zakonskim nacrtom isključuje iz izbora za rektora i dekana. Više neće davati svoje glasove koji su neslavno znali biti odlučujući faktor u tome tko će voditi cijele institucije. O tome razgovaramo s Ivanom Pavlom Borasom, glavnim predstavnikom studenata na zagrebačkom sveučilištu.

Ivan-Pavao Boras, Bruna Bandula, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu

Foto: Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu | Bruna Bandula, zamjenica predsjednika Studentskog zbora | Ivan-Pavao Boras, predsjednik Studentskog zbora

Nacrt novoga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji mnogi unutar akademske zajednice gledaju kao kapitalni projekt ministra Radovana Fuchsa, ne donosi ništa radikalno novo. Radi se o početnim koracima rješavanja problema u problemima ispunjenom sustavu. No, među tim se ‘vatrogasnim’ odredbama ipak našlo nekoliko njih koje, za određene skupine u sustavu, znače neku veću promjenu. Jedna od takvih je i izbacivanje glasova studentskih predstavnika iz izbora za dekane, rektore, ali i zvanja te radna mjesta profesora na fakultetima.

‘Kakva se poruka šalje studentima?’

Studenti, naglasimo, em po važećim, em po novopredloženim zakonskim odredbama čine 15 posto temeljnih upravljačkih tijela na visokim učilištima, poput fakultetskih vijeća i senata. Tih petnaest posto, u teoriji, osigurač je protiv akademske samovolje onih na poziciji moći – profesora, dekana, rektora – a u korist studenata i obrane njihovih interesa. U praksi, kao što smo imali prilike gledati posljednjih dvadeset godina, studentski predstavnici često su dozvoljavali da se njima i njihovim postotkom glasova trguje, kako u izborima za dekana, rektora pa tako i prilikom zapošljavanja. Sad bi im to moglo biti onemogućeno. Razgovaramo s Ivanom Pavlom Borasom, glavnim predstavnikom studenata na zagrebačkom sveučilištu koji nam odmah kaže da je, po njegovu mišljenju, odredba u zakonski nacrt stavljena ‘naglo i nepromišljeno’.

– Postavlja se pitanje: kakva se poruka šalje studentima i mladima u ovoj državi? Iz studentske perspektive ta odredba je besmislena. Studenti su najzastupljeniji akteri akademske zajednice te su ujedno i temelj na kojem se akademska zajednica gradi. Ovakvom odredbom se dovodi u pitanje razumijevanje kreatora Nacrta prema važnosti studentskog predstavništva. Najjednostavniji primjer problematike koja se stvara ovom odredbom su planovi i programi rada sveučilišta i visokih škola, odnosno njihovih sastavnica. Izuzimanjem studenata iz glasanja, svi budući kandidati nisu obvezni stavljati studente i njihov napredak u središte svoga rada, već će fokus njihovog samog djelovanja biti više usmjeren prema zakulisnim igrama koje se odvijaju na sastavnicama, priča nam Boras.

Izdvojeni članak
studentica

Redovni studenti, po novome, više neće moći biti u radnom odnosu ni imati vlastiti obrt

Naš sugovornik pojašnjava i kako su na određenim fakultetima izbori u znanstveno-nastavna zvanja, kao i odluke o zapošljavanju profesora, već van dometa studenata, jer oni, uglavnom, ne sudjeluju u tim procesima.

– Ukoliko bi se, s velikim naglaskom na ukoliko, na pravovaljan način krenule vrednovati ankete koje studenti ispunjavaju, s ovom odredbom bi mogli biti i složni. Nažalost, praksa se pokazuje drugačijom, studentske ankete se adekvatno ne provode niti uzimaju u računicu prilikom napredovanja, kaže Boras.

‘Nije u redu da nam se predbacuju problematike iz prošlosti’

Shvaća, kaže, da je najveći problem zapravo sadržan u medijskoj i društvenoj slici koja se stvorila oko studentskih predstavnika i njihovog rada.

– Osobno smatram kako nije u redu da nam se predbacuju problematike koje su se događale u prošlosti. Mi ne odgovaramo za rad svojih prethodnika, a ako su neke priče istinite po pitanju njihovog djelovanja, zašto se nije ranije reagiralo? S obzirom na to da se dovodi u pitanje studentsko predstavništvo, odnosno pitanje predstavljamo li studente ili neke druge interesne skupine, postoji mnogo drugih mehanizama kojima se to može regulirati, a koje ćemo predložiti Ministarstvu, kazao je.

Nije način, kaže, da se zbog priča iz prošlosti novim generacijama studenata oduzimaju prava. Smatra da će ova odredba vjerojatno biti jedna od glavnih tema javne rasprave, a mišljenja će biti podijeljena.

– Za kraj moram reći da je žalosno, da u godini koju je Europska komisija prozvala godinom mladih, Hrvatska kao najmlađa članica Europske unije okreće leđa mladima i europskim vizijama, zaključio je Ivan Pavao Boras, predsjednik Studentskog zbora zagrebačkog sveučilišta.


Više tekstova o reformi visokog obrazovanja pročitajte ovdje:

GLAVNA ANALIZA Fuchsov novi zakon: Promjene za visoke škole, studenti imaju nove titule, rektori samo jedan mandat…

Redovni studenti, po novome, više neće moći biti u radnom odnosu ni imati vlastiti obrt

Sveučilište nedvosmisleno oko novog zakona: Studenti trebaju imati pravo glasa

Rektori bi po novome imali samo jedan mandat od 6 godina: Pitali smo ih što misle o tome

Ako se donese novi Zakon, visokih škola više neće biti: Dekanica otkrila što to znači za studente

Bivša ministrica komentirala je novi zakonski nacrt: ‘Studenti ne glasaju, to je primjereno’

Novi zakon donosi promjenu za 50.000 studenata, neki od njih iščekuju je već godinama

Da zaboli glava: Imamo dokument iz MZO-a, popisali su sve probleme na našim fakultetima

Ministar želi studentima zabraniti pravo glasa? Neće birati rektore ni dekane, pitali smo ih što misle o tome
Share via
Copy link
Powered by Social Snap