Naučite kako pravilno citirati literaturu u seminarskim i diplomskim radovima

Kraj je ispitnih rokova, napisali ste seminar. Baš ste se potrudili, osim znanstvenih članaka na internetu, pronašli ste i koju knjigu. Sve ste ih lijepo pretipkali no, kao i uvijek do sad, ne znate pravilno navesti ime autora i njegova djela. Ne, nemojte opet zvati Onog-jedinog-kolegu-koji-zna-kako-se-to-radi, nego jednom zasvagda naučite kako citirati i učinite to, pobogu, sami. (Na kraju članka otkrivamo trik za one koji nikako ne uspijevaju savladati upute.)

foto: srednja.hr

Kao i u modi, kod navođenja literature najbitnije pitanje je pitanje stila. Iako ih ima nekoliko, u ovom ćemo se članku baviti trima najuobičajenijima. Neki fakulteti imaju zadani stil citiranja pa vam savjetujemo da provjerite koji koristiti.

No bez obzira koji stih koristite, potrebno je paziti na nekoliko stvari:

1. redoslijed unošenja podataka – svaki stil ima svoja pravila te se, sukladno njima, podaci i nabrajaju;

2. velika i mala slova – tu ne mislimo samo na pravopis, već i na pravila koja se definiraju za svaki stil;

3. font – nešto se navodi običnim fontom, a nešto u italicu;

4. razmak i interpunkcija – možda najbitnija stvar u navođenju zapisa.

Varalice na aparatima: Stiže nam softver za utvrđivanje plagijata na fakultetima

Definirajmo još nekoliko osnovnih pojmova.

Publikacije (bilo koji objavljeni rad) se dijele na omeđene i neomeđene. Omeđene su najčešće knjige (jer su objavljene jednom), dok u neomeđene spadaju časopisi, novine, zbirke radova i ostala djela koja izlaze u redovitim vremenskim razmacima.

Autori su ljudi koji su napisali djelo, ali autorstvo ponekad mogu nositi i različite organizacije . Ono može biti i anonimno, tj. autor može biti nepoznat. U tom se slučaju on ne navodi ili se navodi da je nepoznat (ovisno o stilu). Izdavač je organizacija koja je djelo pustila u tisak (npr. Penguin Books).

Harvard

U harvardskom stilu citiranja imena autora se navode u tekstu, a bibliografski zapis o djelu stavlja se na kraj rada.

Autora se u tekstu može navodi tako da mu se napiše prezime, nakon čega godina izdanja djela, a to se može učiniti na dva načina: direktno ili indirektno.

Ako se citira od riječi do riječi, na kraju se stavlja zagrada u kojoj stoji Prezime, godina.

Npr. “Najzanimljivije mjesto na svijetu s religijske perspektive danas je Silicijska dolina, a ne Bliski istok. Ne trebamo više Boga, samo tehnologiju” (Harari, 2011).

Ako se autora spominje u tekstu, godina se piše u zagradi.

Harari (2011) navodi kako je danas s religijske perspektive najzanimljivije mjesto Silicijska dolina..

Također, moguće je navesti autora pa citirati od riječi do riječi.

 Kako ističe Harari (2011) “ne trebamo više Boga, samo tehnologiju”.

Plenkovićevi plagijatori vol. 2: Ministar obrane Krstičević prepisivao u završnom radu

Ako imate dva autora navodite ih obojicu.

… (Zečić i Kolar, 2000)

 Kako navode Zečić i Kolar (2000)…

Kada navodite autore dva različita rada, ponašate se kao da je svaki zaseban autor.

Kako navode Zečić (2000) i Kolar (2001).

…(Zečić, 2000; Kolar, 2001).

Ako je više od troje autora, piše se samo prezime prvog te se dodaje kratica “et al.” (što na latinskom znači: i ostali).

Kad navodite zbornike radova, onda se umjesto autora zbornika navode urednici uz naznaku “ur.” (autore pojedinih članaka se, naravno, navodi).

Kako god navodili autore u tekstu (a u istom možete na različite načine, ovisno o slijedu rečenica), na kraju rada navodite ih sve, abecednim redom po prezimenu (prvog) autora.

Imena (nadređenih) djela u harvardskom stilu citiranja navode se u kurzivu.

Djelo jednog, dva ili tri autora
Prezime, inicijal(i) autora. (godina izdavanja) Naslov: podnaslov. Podatak o izdanju. Mjesto
izdavanja: Nakladnik.

Djelo četiri ili više autora 
Prezime, inicijal(i) autora. et al. (godina izdavanja) Naslov: podnaslov. Podatak o izdanju.
Mjesto izdavanja: Nakladnik.

Zbornik radova i zbirka radova (urednik/ci)
Prezime, inicijal(i) urednika., ur. (godina izdavanja) Naslov: podnaslov. Podatak o izdanju.
Mjesto izdavanja: Nakladnik.

Diplomski rad, magistarski rad i disertacija
Prezime, inicijal(i) autora. (godina izdavanja) Naslov. Magistarski rad. Mjesto izdavanja:
Nakladnik

Poglavlje u knjizi
Prezime, inicijal(i) autora. (godina izdavanja) Naslov poglavlja: podnaslov poglavlja. U:
Prezime, inicijal(i) urednika., ur., Naslov knjige: podnaslov. Podatak o izdanju. Mjesto
izdavanja: Nakladnik, str. od-do.

Znanstveni i stručni rad u zborniku i zbirci radova
Prezime, inicijal(i) autora. (godina izdavanja) Naslov rada: podnaslov. U: Prezime, inicijal(i)
urednika, ur. Naslov zbornika: podnaslov. Mjesto izdavanja: Nakladnik, str. od-do.

Članak u časopisu
Prezime, inicijal(i) autora. (godina izdavanja). Naslov članka: podnaslov. Naslov časopisa,.
Oznaka sveska/godišta/volumena (broj), str. početna-završna.

Web-stranica
Prezime, inicijal(i) autora. (godina izdavanja). Naslov: podnaslov [online]. Mjesto izdavanja:
Nakladnik (nakladnik u tradicionalnom smislu ili organizacija odgovorna za održavanje
stranice na internetu). Dostupno na: URL [datum posjete stranici]

Vancouver

Za razliku od harvardskog, u vancouverskom se stilu autore ne referira u tekstu već u fusnotama. Na kraju djela se ponovno upisuju (čitaj: kopipejstaju) svi korišteni izvori. Ako se više puta referirate na isto djelo, tada u fusnotama pišete latinsku riječ “Ibid.” ili hrvatsku “Isto.”, nakon čega možete staviti zarez i navesti stranicu (primjerice: Ibid. Str. 35).

Fusnote pišete prema uputama koje slijede.

Knjiga
Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov : podnaslov. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja :
Nakladnik, godina izdavanja.

Poglavlje u knjizi navodi se identično kao i knjiga, samo što se prije nje stavlja naziv poglavlja (koji završava točkom), koje se od naziva knjige odvaja dvama kosim crtama.
Npr. Od Renesanse do Francuske revolucije. // Povijest knjige / Aleksandar Stipčević. Zagreb : Matica
hrvatska, 1985. Str. 123-333.

Članak u časopisu
Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov rada : podnaslov. // Naslov časopisa Oznaka
sveska/godišta, broj(godina), str. poč-završna

Članak u dnevnim novinama navodi se po istom principu kao i članak u časopisu.

Mažić, M. Naše stare čitaonice. // Novi list 1, 151(1932), str. 3.

Internetski izvori
Ime(na) autora (ako je/su poznata), naslov nad tekstom, datum nastanka (ako se razlikuje od
datuma pristupa izvoru). // Naziv mrežne stranice. Dostupno na: potpuna http adresa, (datum
pristupa dokumentu).

YouTube videozapise referiramo tako da navedemo naziv videa i datum objave.
Bibliobus on the road. // YouTube 21.2.2011. Dostupno na:
http://www.youtube.com/watch?v=K_1795KOZgU&feature=relmfu (6.7.2012.).

APA

'Izvrstan' primjer studentima: Odbor za etiku ustvrdio da je predsjednik Ustavnog suda djelomično plagirao doktorski rad

Američko psihološko udruženje (American Psychological Association) razvilo je svoj tzv. APA stil, za koji bismo mogli reći da je kombinacija prethodna dva. Autore se, kao i u harvardskom stilu, navodi u tekstu, dok se detaljni zapisi o djelima pišu na kraju rada.

Članak u časopisu
Prezime, I. (godina). Naslov članka. Naziv časopisa, 1 (3), 123-234.

Knjiga
Prezime, I. (godina). Naslov knjige. Mjesto izdavanja: izdavač.

Poglavlje u knjizi
Prezime, I. (godina). Naslov poglavlja. U I. Prezime (Ur.) Naslov knjige (str. 123-345). Mjesto izdavanja: Izdavač

Jedan trik za kraj

Ako nikako ne možete naučiti citirati, niste u jako velikom problemu (i ne morate još uvijek zvati Onog kolegu). Živimo u 21. stoljeću i svakodnevno smo svjedoci činjenice da tehnologija riješava sve više naših problema. E, čini se da je ta sudbina zadesila i citiranje.

Google Scholar, iliti Google za znanstvenike, nudi već gotove citate za dobar dio knjiga i članaka u časopisima. Sve što morate je otići prvo na Google Scholar (Znalac na hrvatskom) i ondje izguglati djelo koje trebate.

screenshot: Google Scholar

Ispod svakog od rezultata nalazit će se ikonica navodnika. Klikom na nju, otvara se prozor s gotovim citatima (od kojih je srednji u APA stilu).

screenshot: Google Scholar

Također, na internetu se može pronaći još nekoliko alata za citiranje.

Jedan od preporučenih (koji je možda čak i bolji od Google Znalca) je baza WorldCat.

Nakon što upišete ime i pronađete djelo, ovdje možete pronaći i njegova izdanja na raznim jezicima.

screenshot: WorldCat

Klikom na Cite/Export nude vam se citati u nekoliko kategorija. Spremni su za kopipejstanje.

screenshot: WorldCat

I što sad? Umjesto zaključka, reći ćemo: ljudi, snađite se! No svakako citirajte. Jer, bolje loše citirati nego plagirati (iako u Hrvatskoj ljudi s plagijatima ponekad dobro prođu)!

Odgovori