Plenkovićevi plagijatori vol. 2: Ministar obrane Krstičević prepisivao u završnom radu
Čini se da Vlada Andreja Plenkovića opet ima problema s prepisivanjem. Nakon što je krajem prošle i početkom ove godine u fokusu javnosti zbog plagiranja bio bivši ministar obrazovanja Pavo Barišić, sada se taj fokus premješta na ministra obrane Damira Krstičevića. Studirao je od 1997. do 1998. na vojnoj školi United States Army War College u SAD-u, a prema pisanju portala Index, kopirao je velike dijelove svojeg završnog rada. Ministar Krstičević je sazvao izvanrednu sjednicu za medije u 16h koju možete pogledati na kraju teksta.
Foto: vlada.hr, srednja.hr
Ministar obrane Damir Krstičević prepisivao je u svom završnom radu na američkoj ratnoj školi, otkriva portal Index.hr. Prema objavljenoj analizi portala, Krstičević je kopirao velike dijelove svog završnog rada na vojnoj školi United States Army War College, a da ih nije označio na odgovarajući način.
Kopirani veliki dijelovi teksta iz najmanje dva izvora
Ministar je studirao na United States Army War College od 1997. do 1998., gdje je školovanje završio izradom rada ‘United Nations protection force in Croatia’. Index je, na pitanje radi li se o završnom radu ili magisteriju, dobio iz Ministarstva obrane odgovor kako je riječ o završnom radu uz objašnjenje kako se rezultat obrazovanja u toj školi ne može izraziti u nekim zvanjima i razinama kao što je primjerice magisterij. Iz službe za odnose s javnošću MORH-a, istaknuli su da se svakako radi o vrsti visokoškolskog obrazovanja, odnosno “vrlo visokog obrazovanja za visoke časnike” te da u Hrvatskoj ne postoji pandan takvoj školi.
Prema analizi dokumenata koju je napravio Index, Krstičević je u radu kojim je završio školovanje na spomenutoj visokoj školi kopirao velike dijelove teksta i to iz najmanje dva izvora: iz rada ‘Croatia’s territorial consolidation and prospects for the future‘, objavljenog u časopisu GeoJournal 1996. i s hrvatske web stranice Sveučilišta u Zagrebu. Usporednom Indexovom analizom Krstičevićeva rada i navedenih izvora, na prvi je pogled lako uočiti sličnosti do u riječ.
Neregularno navedeni izvori: ‘Autor preuzetog teksta mora se znati’
Iako je citiranje tuđih radova, uz regularno navođenje izvora, standardna akademska praksa, u slučaju Krstičevićeva rada to je izostalo.
– Preuzete dijelove i njihove autore i izvore nije označio onako kako je to uobičajeno u akademskoj praksi. Naime, u tekstu rada nije naveo gdje počinje i gdje završava određeni preuzeti dio, niti je naveo tko je autor tog konkretnog dijela. On je samo na kraju svojeg rada naveo popis literature iz koje je preuzimao ideje i činjenice, piše Index.
Iz američke vojne škole na novinarske upite nisu odgovarali, a akademik i član Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju Vlatko Silobrčić kazao je da se autor teksta iz kojega je Krstičević preuzimao dijelove trebao znati neovisno o tome koja je bila svrha njegova rada.
– Autor snosi odgovornost za tekst i moguće zasluge. Koji god dio teksta nije autorov, mora se jasno razlikovati od ostatka teksta, da se zna što je čije, rekao je za Index Silobrčić.
Prepisivanje – lajtmotiv Plenkovićeve Vlade
Zanimljivo, na upit novinara Indexa o ministrovu preuzimanju tuđih tekstova, u drugom odgovoru iz MORH-a ministrov su završni rad relativizirali te tvrde da svrha rada “nije bila stjecanje akademskog zvanja već presjek stanja s ciljem informiranja i pojašnjavanja situacije o događajima na prostoru Republike Hrvatske tijekom 1990-tih godina za ostale polaznike navedene međunarodne izobrazbe”.
I dok je uobičajena akademska praksa jasno navoditi izvore i autore od kojih su preuzete misli, podaci ili cijeli dijelovi tekstova, čini se kako (bivši i sadašnji) članovi Vlade Republike Hrvatske s time imaju problema. Tako je krajem prošle i početkom ove godine u fokusu javnosti bio slučaj bivšeg ministra obrazovanja Pave Barišića, koji je prema mišljenju Odbora za etiku također plagirao u svom radu. Što se tiče bivšeg ministra Barišića, još se uvijek čeka mišljenje Sveučilišta u Augsburgu, koje treba utvrditi je li Barišić autoplagirao u svom doktoratu.
Podsjetimo, prema Etičkom kodeksu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, plagiranje je “prepisivanje ili preuzimanje ideja, misli, riječi i rezultata drugih autora i prikazivanje kao svojih ili novih”, odnosno, plagiranje je prisvajanje tuđeg intelektualnog vlasništva. Drugim riječima, radi se o krađi.
Nadopuna teksta 16:44
Ministar Krstičević sazvao je press konferenciju povodom objave teksta na index.hr-u koju možete pogledati u nastavku.
