[Neobični kolegij] Studenti uče kako upravljati karijerom, a pritom i nezaposlenima traže posao

Preko 50 posto molbi za posao upućenih na temelju javnog natječaja, ostat će bez ikakvog odgovora, a između broja molbi za posao koji ljudi pošalju i uspjeha u zapošljavanju ne postoji nikakva ili postoji vrlo slaba povezanost. Dva su to upozoravajuća podatka koja nam otkriva prof. dr. sc. Darja Maslić Seršić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kako da zaposle sebe, ali i druge, studente uči na kolegiju Upravljanje karijerom. Osim klasične, ovaj kolegij ima i praktični dio – studenti dugotrajno nezaposlenim osobama pomažu pronaći posao.

Foto: srednja.hr

Kao profesorica psihologije i znanstvenica u području psihologije rada, pokrenula sam predmet Upravljanje karijerom, a u njega sam uključila metodu društveno korisnog učenja, kaže prof. dr. sc. Darja Maslić Seršić s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Studenti nam otkrili najgore scene s razgovora za posao

Nakon godina proučavanja karijera, svoje znanje o zapošljavanju odlučila je podijeliti sa studentima. Stoga je pokrenula kolegij Upravljanje karijerom, koji, kao izborni, mogu slušati studenti svih diplomskih studija na Filozofskom.

– Karijerno savjetovanje i usmjeravanje, posao kojim se tradicionalno bave psiholozi, postaje sve traženija usluga koja nije više ograničena samo na učenike i mlade. Korisnici usluga kaijernoga savjetovanja su osobe različite dobi, a planiranje vlastite karijere i upravljanje karijerom postaje cjeloživotna vještina. Dakle, nešto što se može naučiti i za što su potrebna specifična znanja – objašnjava profesorica.

Na kolegiju traže posao i idu na intervjue

Na predmetu Upravljanje karijerom, opisuje, studenti uče o dispozicijskim i situacijskim odrednicama karijernih izbora i karijernog razvoja, stečena znanja primjenjuju u osobnom razvoju – izrađuju vlastiti karijerni plan, procjenjuju vlastite potencijale, pripremaju se za uspješno traženje posla, ali ta znanja odmah, u okviru terenskih vježbi, primjenjuju i u radu s nezaposlenim osobama. Uz superviziju izvode radionice iz aktivnog traženja posla ili selekcijskog intervjua, vode klubove za zapošljavanje, individualno savjetuju i mentoriraju nezaposlene osobe.

Dio je to procesa društveno korisnog učenja, što je relativno nova metoda nastave u visokom
obrazovanju, koja se sve se više primjenjuje na sveučilištima u svijetu. A ni Filozofski, vidimo, ne zaostaje za modernim trendovima.

– Osnovno načelo ove nastave je neposredna primjena znanja u radu s pojedincima i grupama. Uobičajene laboratorijske, metodičke i kliničke vježbe, nadopunjuju se terenskim radom u kojem studenti, uz superviziju nastavnika i stručnjaka iz prakse, rade s neposrednim korisnicima – svojim budućim klijentima, pacijentima ili učenicima. Cilj je što više približiti sveučilišnu nastavu praksi te koristiti stečena znanja za dobrobit društva. Zato se metoda i zove – društveno korisno učenje. Ono se može odvijati u različitim područjima znanosti i niti jedna znanost ne isključuje korištenje ove metode u podučavanju studenata – pojašnjava Maslić Seršić.

Europska unija podržala kolegij

Njen kolegij podržala je i Europska unija. Predmet se tako odvija u okviru projekta P-S-I Podrška Studenata u Integraciji marginaliziranih skupina na tržište rada (Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. – 2020., Europski socijalni fond). Nositelj projekta je nevladina organizacija Institut za razvoj tržišta rada, a Filozofski fakultet u Zagrebu je partnerska institucija.

Tražite studentski posao? Izdvojili smo najpoželjnije oglase sa satnicom i do 70 kuna

– Zahvaljujući Institutu za razvoj tržišta rada dostupni su nam različiti programi rada s dugotrajno i teže zapošljivim osobama. Kolege iz Instituta organiziraju i superviziraju rad studenata – ističe profesorica.

Dugo se bavi psihosocijalnim aspektima nezaposlenosti – posljedicama gubitka posla i nezaposlenosti na psihičko zdravlje ljudi ali i različitim psihosocijalnim intervencijama koje potiču zapošljivost i smanjuju socijalnu isključenost nezaposlenih.

Kaže kako u tim aktivnostima puno surađuje s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Ali, napominje da se, osim Zavoda, podrškom nezaposlenima bave se i organizacije civilnog društva. I one provode istraživanja te su nosioci različitih programa poticanja zapošljavanja. Pritom se u velikoj mjeri oslanjaju na dostupne fondove Europske unije.

Rade sa siromašnima, Romima, azilantima, …

Zanima nas tko su sve osobe otežane sposobnosti s kojima rade na kolegiju.

– Mogli bi reći da u skupinu osoba otežane zapošljivosti spadaju sve osobe koje su dugotrajno nezaposlene, svi oni koji ne uspijevaju pronaći posao ili ga zadržati. Razlozi mogu biti vrlo različiti, pa među dugotrajno nezaposlenim osobama nalazimo ljude s neadekvatnim ili niskim obrazovanjem, socijalno isključene i siromašne, osobe s invaliditetom, osobe narušenog psihičkog ili fizičkog zdravlja, osobe koje pripadaju različitim manjinskim skupinama – nacionalne manjine (posebno Romi), stranci, tražitelji azila i imigranti, ali i žrtve obiteljskog nasilja te ostale marginalizirane
skupine u društvu.

– Ponekad je dovoljno da osoba samo nema dovoljno razvijene vještine traženja posla, a ponekad osoba ima više osobina po kojima je na tržištu rada diskriminirana. Kod svih njih, mi prije svega istražujemo karijerne potencijale – koja znanja, sposobnosti i vještine osoba posjeduje, koji su njeni profesionalni interesi. Pri tome se ne oslanjamo samo na formalno obrazovanje – kaže naša sugovornica.

Mnogi se već zaposlili

Objašnjava kako nezaposleni vrlo često i nemaju razvijene samospoznaje o vlastitim radnim potencijalima, vrlo su pasivni i obeshrabreni, teško im je opisati vlastite osobine, o sebi razmišljaju u negativnim terminima te su narušenog samopoštovanja.

Pitali smo stručnjake: Kako se treba ponašati na razgovoru za posao?

– Potičemo ih na donošenje odluka i učimo kako napraviti karijerni plan. Osim toga, pripremamo ih za strategije aktivnog traženja posla – podučavamo ih prezentacijskim vještinama, strategijama umrežavanja i stjecanja socijalnog kapitala, pisanju ponuda za posao i životopisa, kako se ponašati na selekcijskom intervjuu.

Mnogi korisnici s kojima su prošle akademske godine radili na kolegiju uspješno su pronašli posao.

– Naravno, neposredni rad studenata bio je samo dio programa podrške. Ipak, svaki uspjeh nas je jako veselio. Prema podacima koje su mi priredili kolege iz Instituta za razvoj tržišta rada,30% osoba
koje su prošle klubove za zapošljavanje i karijerno savjetovanje su uspješno pronašle posao i danas su zaposlene. Mislim da su to ohrabrujući rezultati, jer se radi o osobama otežane zapošljivosti – kaže profesorica Maslić Seršić.

Napomena: Nije dovoljno javljati se na natječaje

Pitamo je koliko su današnji studenti svjesni važnosti upravljanja karijerom.

– Sve više su toga svjesni. Osim toga, sve fleksibilnije gledaju na svoju buduću karijeru, očekuju da će mijenjati poslove, spremni su putovati zbog posla ili se preseliti u drugu zemlju – odgovara profesorica.

Otkrila nam je i dva, pomalo zabrinjavajuća podatka.

– Prvo, preko 50 posto molbi za posao upućenih na temelju javnog natječaja, ostat će bez ikakvog odgovora – poslodavac vam se uopće neće javiti s bilo kakvim odgovorom, uključujući i negativan. Drugo, između broja molbi za posao koji ljudi pošalju i uspjeha u zapošljavanju ne postoji nikakva ili postoji vrlo slaba povezanost. Dakle, ako ne spadate u neku deficitarnu struku, nije dovoljno pratiti natječaje i slati prijave – napominje stručnjakinja za karijere.

‘Uvijeti rada danas su bolji’

Uhvati soma na plaži: Ovo je možda najbolji posao u Hrvatskoj

Mladima poručuje sljedeće: “Trebate razmisliti o vlastitim radnim kompetencijama, osobinama i
interesima, a zatim trebate istražiti poslove u kojima bi one mogle doći do izražaja. Nakon toga, posao tražite ciljano, ponudite svoje životopise portalima za posredovanje u zapošljavanju, volontirajte, povežite se s ljudima koji rade slične poslove, budite spremni ući na mala vrata – prvi
posao ne mora biti baš onaj o kojem sanjate, već prvi korak prema njemu”.

Na pitanje želi li štogod dodati ili naglasiti, profesorica Maslić Seršić ističe da su se u posljednje vrijeme dogodile neke pozitivne promjene na tržištu rada.

– Dugo je vremena ponuda poslova u Hrvatskoj bila vrlo slaba, a potražnja velika. U takvim je uvjetima teško bilo uspjeti. Danas se situacija mijenja i mnogi poslodavci su skloni izaći u susret kandidatima – tvrtke nude bolje uvjete rada nego prije, nude mogućnosti učenja i napredovanja – kaže.

Novo vrijeme, nove mogućnosti zaposlenja

Dodaje da danas mnoge naše tvrtke posluju u međunarodnom okruženju, a postoji i mogućnost zapošljavanja u zemljama EU.

7 stvari koje trebaš savladati ako želiš doći do posla

– Tražiti posao danas je puno ljepše i izazovnije nego pred desetak godina. Istovremeno, odgovornost za razvoj karijere u velikoj je mjeri stavljena na pojedinca – napominje.

Sve je manje cjeloživotnih i sigurnih zaposlenja, tvrdi, ali zato je sve više mogućnosti da karijeru ostvarite kroz nestandardne oblike rada – posao na projektima, poslovi od kuće, poslovi koji uključuju fleksibilno radno vrijeme, putovanja i selenja.

– Nove generacije, nametnule su neke nove standarde što se tiče i same kvalitete rada – sve više se vodi računa o ravnoteži privatnog i radnog života, poslodavci angažiraju psihologe za pitanja vezana uz stres na radu, naše organizacije postaju sve tolerantnije prema različitostima među ljudima- zaključila je profesorica Maslić Seršić .

Odgovori