Osmero mladih radi na 37,5 milijuna kuna vrijednom istraživanju: ‘Želimo pronaći biljke otporne na sušu’

Osmero mladih ljudi odmah ili ubrzo nakon završenog studija dobilo je priliku baviti se znanošću. Zagrebački Agronomski fakultet, naime, dobio je ukupno 37,5 milijuna kuna za projekt Bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja. Cilj istraživanja, koje se većinom financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, je otkrivanjem novih sorti unaprijediti hrvatsku poljoprivredu. Proučavaju osam biljaka, a mi smo pričali s doktorandicom Anom Nimac, čiji je zadatak, kako sama kaže, ‘pronaći grahove koji podnosi sušne uvjete i mogu predstavljati poželjan izvor gena za daljnje oplemenjivačke programe’.

Doktorandica Ana Nimac | foto: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

– Moj doktorat, odnosno istraživanja, odnosi se na analizu fenotipskih svojstva (morfologija korijena primarno, a i nadzemnih organa biljaka) 200 primki tradicijskih kultivara graha na temelju kojih ću odabrati svojstva koja doprinose tolerantnosti na stres suše te, prema njima, izdvojiti potencijalno tolerantne na taj stres, opisuje nam Ana Nimac čime se bavi.

Nimac je jedna od deset doktorandica na Agronomskom fakultetu, zaposlenih na projektu Bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja prof dr. sc. Zlatka Šatovića. Projekt se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, pri čemu 15 posto dolazi iz nacionalnih izvora, a vrijednost projekta je 37, 5 milijuna kuna

Osam novih mladih glava koje nisu otišle iz Hrvatske

– Mislim da su ovakvi projekti hvale vrijedni i pružaju velike mogućnosti mladima i to u Republici Hrvatskoj. Na mom projektu zaposleno je istovremeno osmero doktoranada, što znači osam novih mladih glava koje nisu otišle iz Hrvatske i koje su dobile mogućnost za daljnji razvoj u svom području, kaže Nimac na početku našeg razgovora.

Filozofskom dodjeljeno vrtoglavih 2 milijuna eura: Otkrili detalje projekta za koji su dobili sredstva

U sklopu projekta proučavaju osam biljnih vrsta – modela koje predstavljaju glavne poljoprivredne kulture, kao i kulture koje bi mogle postati zanimljive za poljoprivrednu proizvodnju u budućnosti u Republici Hrvatskoj. To su: kukuruz, pšenica, soja, vinova loza, maslina, kupusnjače, grah i dalmatinski buhač.

Naša sugovornica radi na elementu projekta EP07 Grah.

– U svrhu utvrđivanja genetske strukture i detekcije biljega povezanih sa svojstvima korijenovog sustava odgovornim za tolerantnost na sušu provest ću genetsku analizu primki tradicijskih kultivara graha. Laički rečeno, tražimo grahove koji podnose sušne uvjete i mogu predstavljati poželjan izvor gena za daljnje oplemenjivačke programe te unaprjeđenje proizvodnje u Hrvatskoj, a tu spadaju naše stare sorte te tradicijski kultivari susjednih zemalja, pojašnjava Nimac.

Kaže i kako su preko projekta  nabavili stvarno divnu, poprilično skupu opremu koja im omogućava razna mjerenja, koja su dosad radili ručno s više strojeva. Jedini su u Hrvatskoj koji zasad imaju takve strojeve.

Mladice uzgajam na takozvanom pouch sustavu, odnosno u hranjivoj otopini na pleksiglasima, objašnjava Nimac | foto: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Doktorandici smo uputili još nekoliko pitanja.

Možete li nam reći nešto više o projektu na kojem radite? Kako je pokrenut, na čiju inicijativu i kako se financira?

Od robotike do lončarstva: Dodijeljeno 700.000 kuna za cool projekte popularizacije znanosti

Projekt ‘Bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje’ izvodi se u sklopu Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja (Crop-BioDiv), pod vodstvom prof. dr. sc. Zlatka Šatovića. Cilj projekta je unaprijediti oplemenjivanje bilja u Hrvatskoj primjenom metoda fenotipizacije i genotipizacije visoke propusnosti, koja je do sada u Hrvatskoj bila poprilično skromna.

Razlozi tome su često bili nedostatak znanstvene opremljenosti te nepovezanost istraživačkih grupa jednako kao i financijska ograničenost. Upravo iz tih razloga ovaj projekt okuplja znanstvenike iz 6 različitih institucija, podijeljenih na nekoliko različitih elemenata, pri čemu su priliku za zaposlenje i napredak u poljoprivrednim znanostima dobili i mladi ljudi među koja sam i sama. Projekt se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, pri čemu 15 posto dolazi iz nacionalnih izvora, a vrijednost projekta je 37, 5 milijuna kuna.

Što vama, kao mladom istraživaču, znači prilika da ste na njemu zaposleni?

Ovaj projekt mi je pružio mogućnost da praktički par mjeseci nakon završetka fakultetskog obrazovanja počnem raditi u struci. Osim samog zaposlenja dobila sam priliku raditi s ljudima koji su veliki stručnjaci u svojim područjima i od kojih svakoga dana naučim nešto novo. Sama činjenica da sam dobila priliku za rad na takvom projektu i za izradu doktorata, s tada 24 godine, za mene i moj daljnji razvoj u znanstvenom pogledu bila je ogromna stvar.

Biste li se mogli baviti znanošću da niste dobili posao na projektu na kojem radite?

Iskreno mislim da su izgledi za to, obzirom da sam bila bez ikakvog iskustva i tek „izašla“ s fakulteta, bili poprilično nikakvi u tom periodu, osobito ako govorimo u okvirima RH.

Recite nam nešto o opremi koju posjedujete i s kojom radite.

Za element projekta na kojem radim osigurana je sofisticirana fenotipizacijska oprema koja uključuje i najmodernije softvere za analizu dobivenih podataka. Od opreme bih posebno istaknula PlantEye multispektralni 3D skener za biljke koji kombinacijom 3D vida i multispektralne kamere snima biljke na nedestruktivan način, a kao rezultat dobivamo precizne rezultate morfoloških i fizioloških parametara u stvarnom vremenu.

Jedan od najbitnijih uređaja nabavljenih preko projekta je CropReporter fenotipizacijska komora koja omogućuje prikaz cijele biljke u megapikselskoj razlučivosti. U svega 5 minuta možemo napraviti velik broj fizioloških mjerenja s visokom preciznošću za koje je do sada bilo potrebno korištenje više mjernih aparata.

foto: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Vi se, konkretno, bavite grahom. Možete li nam otkriti kakav grah tražite?

Tako je. Svoje istraživanje za doktorat radim na grahu, točnije na 200 primki tradicijskih kultivara graha iz Hrvatske i susjednih zemalja. Ukratko, uz veliku stručnu pomoć i podršku svojih mentora doc. dr. sc. Borisa Lazarevića i izv. prof. dr. sc. Klaudije Carović – Stanko, želim pronaći primke graha koje su tolerantne na sušu.

Kroz tri pokusa analizirat ćemo i opisati fenotipska svojstva korijenovog sustava, odabrati ona koja doprinose toleriranju stresa suše te u konačnici, nadam se, uspjeti izdvojiti one primke koje su potencijalno tolerantne na stres suše. Cilj je također provesti genetsku analizu primki i detektirati biljege koji su povezani s odabranim svojstvima korijenovog sustava odgovornim za tolerantnost na sušu.

Kako se vaš rad odražava, ili kako će se u budućnosti odražavati, na rad prosječnog poljoprivrednika?

Vjerujem da će, obzirom na klimatske promjene, primke graha tolerantne na stres suše biti od velike koristi u poljoprivrednoj proizvodnji zbog lakše mogućnosti uzgoja u nepovoljnijim uvjetima te mogućnosti smanjena troškova samog uzgoja (navodnjavanja i sl.).

Želite li štogod dodati ili naglasiti?

Definitivno bih željela istaknuti važnost ovakvih projekata jer pružaju mogućnost za ostanak i rad u Republici Hrvatskoj. Nakon pet godina studiranja, rada i truda oko onoga što te zbilja zanima i što voliš, pravo je osvježenje moći nastaviti put u istom smjeru.

Odgovori