Pretraga

Pitali smo sveučilišta hoće li podržati studentice žrtve seksualnog nasilja, stigla samo dva odgovora

A- A+

Pitali smo svih devet javnih sveučilišta hoće li javno podržati studentice i studente žrtve seksualnog nasilja te ih pozvati da istupe protiv svojih zlostavljača. Dva dana nakon dobili smo odgovor tek od dvije rektorice.

Foto: Pixabay

Posljednjih se nekoliko dana hrvatsko društvo počelo buditi. Doduše, ne samo od sebe. Odzvonio je glasan alarm. Alarm koji kaže ‘Nisam tražila’. Svakih nekoliko minuta na toj se stranici objavi zastrašujuća iskustva seksualnog nasilja. Uglavnom žena, no u određenoj mjeri seksualno nasilje doživljavaju i muškarci. I što se pokazalo izrazito poraznim, takvih slučajeva ima i na fakultetima. Stigla su svjedočanstva s Pravnog fakulteta u Splitu, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a na Akademiju dramske umjetnosti pristiglo je 11 prijava, od kojih se pet odnosi na profesore koji još uvijek tamo rade.

Izdvojeni članak
zlostavljanje

Horor priče o seksualnom zlostavljanju na hrvatskim faksevima: ‘Nasrnuo je na mene i na silu me pokušao poljubiti’

Od devet sveučilišta samo dva odgovora

Prijave studentica Akademije dramske umjetnosti stigle su nakon što je dekanica Franka Perković Gamulin pružila podršku žrtvama i pozvala ih da istupe i prijave svoje zlostavljače. Njena je inicijativa, dakle, polučila rezultat pa smo stoga odlučili upitati rektore i rektorice svih javnih sveučilišta u državi hoće li učiniti isto. Hoće li pozvati studentice da istupe protiv svojih zlostavljača i tako im pružiti podršku.

U Hrvatskoj trenutno postoji devet javnih sveučilišta. Sveučilišta su to u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Slavonskom Brodu, Zadru, Puli, Dubrovniku te Sveučilište Sjever u Koprivnici. Upit smo poslali skupno svim rektorima i rektoricama. Svatko od njih je, dakle, bio upoznat da je isti upit dobio i čelnik susjednog sveučilišta. No, unatoč tome, dva dana nakon poslanog upita, stigla su nam tek dva odgovora, i to od rektorica.

Riječka rektorica Snježana Prijić Samaržija odgovorila nam je istog dana. Odmah u prvoj rečenici kazala nam je da riječko sveučilište “dosljedno i nepokolebljivo stoji na stajalištu da je seksualno uznemiravanje i zlostavljanje neprihvatljivo ponašanje”. Nedavno su, kaže nam, riječki Studentski zbor i pravobranitelj organizirali tribinu na ovu temu, na kojoj je sudjelovala i rektorica. Na toj je tribini upućen poziv svima da se zlostavljanje treba “prepoznavati, prijavljivati, istraživati i primjereno sankcionirati” kao i stalno senzibilizirati zajednicu.

‘Nešto dubinski pogrešno u zajednicama koje prvo propituju žrtvu’

Na toj je tribini, ispričala nam je, jasno artikuliran stav da je svako relativiziranje seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja jednako neprihvatljivo koliko i sam čin.

– Subjektivni doživljaj osobe koja se osjeća seksualno uznemiravanom ili zlostavljanom ne smije u prvom koraku dovoditi u pitanje, osporavati i propitivati. Moramo biti svjesni da je nešto dubinski pogrešno u zajednicama u kojima je prva reakcija propitivanje  opravdanosti subjektivnog doživljaja žrtve ili ponašanje žrtve, a ne zaštita žrtva ili nastojanje da se nepravda sankcionira i preveniraju budući incidenti. Upravo u toj prvoj reakciji možete prepoznati implicitne predrasude i ranjive skupine. Sumnja pada na žrtvu, a ne na počinitelja u pravilu kada se događa ženama i različitim manjinskim skupinama. Temeljna je dužnost institucije zaštititi sve osobe od seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja kao elementarne zaštite sloboda, ljudskih prava i dostojanstva, istaknula je Prijić Samaržija.

Izdvojeni članak

ADU zna imena zlostavljača studentica: Stiglo 11 prijava, četiri profesora još uvijek rade

Koliko je to neopravdano, nastavlja, sugerira podatak da su slučajevi lažnog prijavljivanja daleko rjeđi od stvarnog.

– Za instituciju je osobito porazno da žrtva ne vjeruje instituciji i osjeća strah od prijave nasilja zbog sekundarne viktimizacije ili čak otvorenih sankcija. Dodatan problem s kojim se suočavamo jest da žrtva ne prepoznaje zlostavljanje kao kršenje svojih prava već nalazi u sebi krivca za zlostavljanje koje joj se događa. Ta vrsta nepravde ima dugoročne sustavne posljedice po osobu, njezino mentalno zdravlje samo-pouzdanje pa, na kraju i karijeru, zaključila je.

‘Sveučilište permanentno radi na prevenciji svakog oblika zlostavljanja’

Danas nam je stgao i drugi odgovor, i to iz ureda Dijane Vican, rektorice zadarskog sveučilišta. Kaže nam kako Sveučilište u Zadru “permanentno radi na prevenciji svakog oblika uznemiravanja i zlostavljanja”.

– Kao visokoškolska institucija koja zasniva svoje djelovanje na načelima jednakih mogućnosti, društveno odgovornog ponašanja i visokih etičkih standarda, Sveučilište vodi brigu o zaštiti dostojanstva svih članova sveučilišne zajednice. Na razini Sveučilišta i pojedinih sastavnica, posebice Studentskog savjetovališta kao središnjeg mjesta za pružanje stručne pomoći i podrške studentima, provode se različite aktivnost za sve sudionike obrazovnog procesa (predavanja, radionice, savjetovanja, edukativni materijali i dr.) usmjerene na unaprjeđenje komunikacije u akademskom okruženju i prevenciju neprimjerenih oblika ponašanja, stoji u odgovoru ureda Dijane Vican.

Pitali smo sveučilišta hoće li podržati studentice žrtve seksualnog nasilja, stigla samo dva odgovora
Share via
Copy link
Powered by Social Snap