Pučka pravobraniteljica upozorava: Studenti odustaju od Erasmusa zbog nepriznatih ECTS-a i poreznog tretmana financijske potpore

U našim se tekstovima često bavimo problemima s kojima se susreću studenti u Hrvatskoj tijekom studiranja. Neke od njih zabilježila je i Pučka pravobraniteljica u izvješću za 2017. godinu. Upozorava na probleme s kojima se susreću izvanredni studenti, na stereotipe o stručnim studijima i neprepoznatljivost prvostupnika na tržištu rada. Osim toga, ukazuje na probleme koji bitno ograničavaju unutarnju i vanjsku studentsku mobilnost te probleme s kojima se susreću studenti koji se odluče na odlazak na Erasmus tijekom studija.

Obrazovanje može predstavljati osnovu i područje diskriminacije, kao što su i razina i vrsta obrazovanja česti razlog nejednakog postupanja prema pojedincu u raznim područjima društvenog života. S diskriminacijom u raznim sferama svog studentskog života susreću se i studenti, a na to upozorava Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svom godišnjem izvješću za 2017.

Potrebno ukloniti financijske prepreke nastavku školovanja izvanrednih studenata

Objavljen prijedlog Zakona o studentskom radu: Raste minimalna satnica, a pravo rada preko SC-a dobivaju i izvanredni studenti

Ističe kako je ukupan broj studenata u Hrvatskoj u stalnom porastu, no čak 41% svih studenata s vremenom odustane od studija, što pobuđuje sumnju, tvrdi Pravobraniteljica, kako ih dio upisuje studij bez stvarne namjere njegova završetka, između ostaloga i radi nemogućnosti ulaska na tržište rada i eventualnog ostvarivanja studentskih prava.

Što se tiče izvanrednih studenata, njih 66% prethodno je završilo strukovnu školu, a obrazovanje većim dijelom nastavljaju na stručnim studijima. Iako je, prema vlastitoj procjenu, društveni status njihovih obitelji većim dijelom nizak, kao izvanredni studenti nemaju pravo na subvencije školarine, osiguran studentski smještaj i prijevoz. Stoga je, smatra Pravobraniteljica, kroz adekvatne i dostupne potpore potrebno ukloniti financijske prepreke nastavku njihova školovanja.

Pravobraniteljica: ‘Percepcija da su stručni studiji manje kvalitetni bitno smanjuje izglede za zapošljavanje’

Zabilježila je i probleme našeg binarnog sustava visokog obrazovanja, odnosno ističe da binarni sustav još uvijek nije zaživio te je i dalje nejasna distinkcija između akademskog i stručnog obrazovanja. Naglašava da se stručni studiji u praksi percipiraju kao manje kvalitetna imitacija sveučilišnih studija, s nižim kriterijima i manjim akademskim ugledom.

– Takva percepcija bitno smanjuje izglede za zapošljavanje, što potvrđuje da čak niti na stručnim radnim mjestima, za čije su obavljanje uvjeti propisani zakonom, stručni studiji nisu dovoljno prepoznati kao prihvatljiva vrsta obrazovanja, stoji u izvješću Pučke pravobraniteljice.

Stručni specijalisti, ali i prvostupnici neprepoznati na tržištu rada

Studenti stručnih studija upozorili da im titula koju dobivaju otežava zapošljavanje

Dodaje i kako diplomanti specijalističkih diplomskih stručnih studija u RH stječu specifični naziv stručnog specijaliste, čime su njihova razina i vrsta obrazovanja, kao i stečena kvalifikacija, neprepoznati na europskom tržištu rada. Na tržištu rada i dalje su neprepoznati i prvostupnici jer se u praksi preddiplomski studij doživljava kao međufaza visokog obrazovanja.

– Da bi se to promijenilo, potrebno je dodatno informirati javnost o kompetencijama koje stječu završetkom preddiplomskih studija, u čemu je, kako Agencija za znanost i visoko obrazovanje ističe, važna podrška i snažna inicijativa sustava obrazovanja i rada, naglašava Vidović.

Veliki problemi s Erasmusom: Stečeni ECTS bodovi nisu priznati čak 45% studenata koji su otišli na razmjenu

Velike probleme bilježi i kod studenata koji se odlučuju na međunarodnu razmjenu i mobilnost u sklopu programa Erasmus. Naime, čak 10% hrvatskih studenata koji su u njemu sudjelovali, nije moglo valorizirati vrijeme provedeno u inozemstvu, stečeni ECTS bodovi nisu priznati za čak 45% korisnika, dok ih je 4% izjavilo da im se ECTS bodovi ne priznaju, a na integriranim studijima njih čak 11%.

– To pokazuje kako institucije veliki naglasak stavljaju na vlastiti program, čime se studente zapravo odvraća od europske mobilnosti, piše Pravobraniteljica i daje preporuku Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Agenciji za mobilnost i programe EU i Sveučilištima, da studentima osiguraju priznavanje ECTS bodova stečenih tijekom korištenja ERASMUS+ programa.

Studenti sve više odustaju od Erasmusa jer im financijska potpora ulazi u izračun primitaka

Od 180 tisuća studenata tek ih nešto više od tisuću godišnje odlazi na Erasmus: Evo koje su zemlje najpopularnije za razmjenu

Dodatan problem, koji u sve većem broju odvraća studente od odlaska na Erasmus, jest u sustavu poreznog tretiranja financijskih potpora za Erasmus+. Naime, Erasmus+ financijska potpora, neoporeziva je za studenta kao krajnjeg korisnika, ali se istovremeno uplata koju student prima na žiro-račun tretira kao njegov primitak/prihod, čime ulazi u izračun primitaka kojima se utvrđuje može li fizička osoba biti uzdržavani član, odnosno kao porezna olakšica roditelja ili skrbnika. Sukladno Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak, roditelj studenta koji ostvari godišnji primitak iznad 15.000 kuna ne može koristiti uvećani osobni odbitak.

Pravobraniteljica naglašava da prema podatcima Agencije za mobilnost i programe EU, ova ograničenja zapravo predstavljaju ključni faktor koji utječe na odluku studenata o prijavi na ovaj program. Štoviše, sveučilišta bilježe pad interesa i učestale slučajeve odustanaka izabranih studenata od Erasmusa nakon što ih se informira o poreznom tretmanu. Primjerice, Sveučilište u Splitu je 2014. imalo 240 prijavljenih  studenata, a 2017. tek 172.

Zbog svega navedenoga, Pučka pravobraniteljica smatra kako je potrebno promijeniti postojeći porezni tretman Erasmus+ potpora te daje preporuku Ministarstvu financija da izradi prijedlog potrebnih izmjena Zakona o porezu na dohodak i izradi Pravilnik o porezu na dohodak kako bi se Erasmus+ potpore uvrstile u kategoriju prihoda koji se ne uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja prava na osobni odbitak, neovisno o iznosu isplaćene potpore.

_____________________________________________

Pročitajte ostale tekstove o izvješću Pučke pravobraniteljice za 2017. godinu:

Službeno država u državi: Sveučilište u Zagrebu doslovno je jedina institucija koja ne poštuje zakonsku obvezu prema Pučkoj pravobraniteljici

O tome vam pišemo cijelo vrijeme: Ministrica dobila packe od Pučke pravobraniteljice zbog izostanka prave kurikularne reforme

Građanski odgoj i obrazovanje kao put do sprečavanja diskriminacije: Pučka pravobraniteljica traži od MZO-a da ga izdvoji u zaseban predmet

Odgovori