Pretraga

Razmjenu potiču, a onda im studenti ispaštaju: Ovo su iskustva djevojaka s FPZG-a, fakulteta koji se voli pohvaliti Erasmus brojkama

Kada se Z. prijavila na Erasmus+, znala je da će put do konačnog odlaska i povratka biti trnovit, ali nekim se situacijama ipak nije nadala. Fakultet političkih znanosti, njen matični faks, često se hvali kako su upravo oni jedan od fakulteta s odličnom Erasmus suradnjom, velikim brojem odlaznih i dolaznih studenata te da zaista potiču svoje studente na ovo iskustvo. Z. je znala da joj se neće priznati svi kolegiji, no da će postojati i oni koje neće moći polagati, e to joj nije bilo ni na kraj pameti.

O Erasmusu sve najbolje, ali ne možemo zatvarati oči pred velikim problemima i nedostacima na koje naiđe apsolutno svaki student koji se odvaži na razmjenu. Financije, birokracija, kolegiji koji se ne priznaju, višak ECTS bodova koji nikom ne služi… Sve navedeno brojne studente odbija od same ideje za prijavom.

Zrinka, Ivona i Vlatka samo su neke od studentica Fakulteta političkih znanosti koje su ovog semestra na razmjeni, a koje je iznenadilo nekoliko situacija. Iako se FPZG hvali brojkama razmjene i potiče svoje studente na odlazak, ne trude se puno da bi im to i olakšali. Štoviše, kako su im u razmjeni mailovima i sami potvrdili, cjelokupni Erasmus na fakultetu (a to naravno nije slučaj samo kod FPZG-a), funkcionira na dobroj volji profesora. Naravno, postoje oni koji će izaći u susret, ali i oni koji će iskoristiti svoje pravo da uvjetuju polaganje kolegija. Ovo su samo neki od problema s kolegijima na koje su studentice naišle.

Situacija 1: Profesorica koja jednoj studentici u mailu govori o jednim uvjetima, a drugim studentima na razmjeni daje drugačije upute

– Jedna profesorica je objasnila uvjete koje moram ispuniti da bih pri povratku s razmjene mogla izaći na ispit. OK. Kasnije mi više nije odgovarala na mail, već sam od cura saznala da zapravo ne trebam napraviti ono što mi je rekla, nego nešto sasvim drugo. Ni dan danas mi ta profesorica ništa ne odgovara, ali komuniciram s onom koja mi vodi seminar, objašnjava Zrinka.

Dodatno, uvjeti koje na ovom kolegiju studentice na razmjeni moraju ispunjavati su ustvari obveze na tjednoj bazi, što im uz kolegije koje imaju na stranom fakultetu stvara jako puno problema. Zapravo se radi o dvostrukom opterećenju.

Situacija 2: Nemogućnost polaganja kolegija

Ako student nije u mogućnosti dolaziti na vježbe, ne može izaći na ispit iz jednog kolegija. Tako je objašnjeno studenticama koje se nalaze na stranom fakultetu i koje su iz očitih razloga u nemogućnosti pohađanja vježbi. Obraćanje Studentskom zboru, upravi i Studentskoj pravobraniteljici nije pomoglo jer svaki profesor ima pravo na potpunu autonomiju kada se radi o njegovom kolegiju. Ipak, studenticama na razmjeni neshvatljivo je da će u akademskoj godini imati i preko 70 ECTS-a, ali će svejedno morati prenositi ovaj kolegij na sljedeću godinu.

Situacija 3: Profesor traži više ECTS-a nego Sveučilište

Jedan profesor traži 30 ECTS-a sa stranog sveučilišta s prosječnom ocjenom najmanje 3. Studentice naglašavaju da je ovo pomalo suludo, budući da ni Sveučilište u Zagrebu ne uvjetuje da se toliko ECTS-a uopće upiše na stranom sveučilištu. Ivona naglašava da ona ima samo 25 upisanih ECTS-a, ali kaže, svakako će prijaviti ispit, pa što bude.

Vlatka dodaje da ne treba zaboraviti da su im neki profesori izašli ususret i to bez ikakve nedoumice. Naravno, nemoguće je kriviti profesorice i profesore . Oni imaju potpuno pravo odlučivati o uvjetima koje studenti moraju ostvariti da bi položili njihove kolegije. To je potvrđeno i djevojkama koje su svoju situaciju pokušale riješiti pisanjem Studentskom zboru FPZG-a i dekanatu.

Problem prepoznala i Pučka pravobraniteljica

Problem se nalazi na višoj razini. To je prepoznala i Pučka pravobraniteljica, Lora Vidović, koja je prije nekoliko dana u svom izvješću za prošlu godinu dio posvetila upravo ovom problemu:

– Program Erasmus+ veliki je čimbenik aktivnog promicanja mobilnosti studenata. Tijekom 30 godina postojanja, omogućio je studiranje, osposobljavanje, poučavanje ili volontiranje u drugoj zemlji za devet milijuna ljudi. Nažalost, čak 10 posto hrvatskih studenata koji su u njemu sudjelovali, nije moglo valorizirati vrijeme provedeno u inozemstvu, stečeni ECTS bodovi nisu priznati za čak 45 posto korisnika, dok ih je 4 posto izjavilo da im se ECTS bodovi ne priznaju, a na integriranim studijima njih čak 11 posto. To pokazuje kako institucije veliki naglasak stavljaju na vlastiti program, čime se studente zapravo odvraća od europske mobilnosti, stoji u izvješću Pravobraniteljice za 2017. godinu.

Osim isticanja problema, ponudila je i preporuku Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Agenciji za mobilnost i programe EU i Sveučilištima, da studentima osiguraju priznavanje ECTS bodova stečenih tijekom korištenja ERASMUS+ Programa.

Baš to muči i djevojke iz ove priče jer će na kraju ove akademske godine imati stečenih jako puno ECTS bodova (na primjer Ivona 74, a u akademskoj godini ih se polaže 60!), ali svejedno će im ostati jedan nepoloženi predmet koji moraju povući u sljedeću akademsku godinu. Toliko ECTS-a stvarno nije malo sati uloženog posla pa je jasno da je ovo iskustvo mnogim studentima veoma odbojno.

Nije lako studirati jedan fakultet, a još je teže studirati dva

Djevojke se zbog toga pitaju kakvog smisla uopće ima Erasmus.

– Zašto se FPZG uvijek hvali odličnom Erasmus suradnjom, zašto potiče odlazak studenata na Erasmus kada ih onda vlastiti profesori obasipaju obavezama? Nije lako studirati jedan fakultet, a još je teže studirati dva, pogotovo kada je jedan u stranoj državi. FPZG uvijek predstavlja Erasmus kao jedno lijepo i ugodno iskustvo, ali s ovakvom “suradnjom” domaćih profesora Erasmus je daleko od toga da bude ugodno i lijepo iskustvo. Ako ne možete pomoći meni i svim mojim kolegama na Erasmusu, pokušajte napraviti nešto za iduće generacije jer ovakav Erasmus stvarno nema smisla, napisale su studentice upravi fakulteta u mailu kojeg su nam proslijedile, zajedno s još nekoliko kolegica koje se ovaj semestar nalaze na razmjeni.

Naglašavaju i da je nepravedno da u Hrvatskoj trenutno nemaju nikakva studentska prava, a studentske obaveze su i dalje dužne ispunjavati.

Razmjenu potiču, a onda im studenti ispaštaju: Ovo su iskustva djevojaka s FPZG-a, fakulteta koji se voli pohvaliti Erasmus brojkama
Copy link
Powered by Social Snap