Pretraga

[Rektorova 2015] Student FFZG-a istražio pamtimo li bolje uglazbljene tekstove od školskog gradiva

A- A+

Student Filozofskog fakulteta u Zagrebu proveo je istraživanje u kojem je utvrdio da stupanj uglazbljenosti teksta ne utječe na bolje pamćenje, iako se kolegama nad kojima je proveo eksperiment činilo da im melodija pomaže. U prošloj akademskoj godini za svoj je rad dobio i Rektorovu nagradu.

www.news.usc.edu

Glazba uljepšava društvo u kojem živimo od pamtivijeka, a u današnje vrijeme muzika je dostupnija više nego ikada. Napredak tehnologije omogućio nam je slušanje najdražih izvođača na bilo kojem mjestu i bilo koje vrijeme pa si uz najdraži hit lako možete skratiti putovanje busom ili tramvajem, a slušalice mogu biti melem za uši i na nekim dosadnim predavanjima.

Osim zbog zabave, muzička podloga zna se koristiti i za učenje. Većina ljudi smatra kako im je lakše zapamtiti tekst neke pjesme nego li školsko gradivo ili vijest iz politike pa su razvijene i metode u kojima se gradivo uči uz melodiju. Najčešće su teorije da se strani jezik može puno brže naučiti kroz pjevanje.

Kako bi provjerio pomaže li ‘pjevanje gradiva’ u učenju, student psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Augustin Mutak proveo je opsežan eksperiment na čak 90 ispitanika te je utvrdio da stupanj uglazbljenosti teksta ne utječe na broj zapamćenih stihova skladbe.

Izdvojeni članak

[Rektorova 2015] Čak i ‘Zakon o visokom obrazovanju’ ograničava zapošljavanje prvostupnika

Znanstvenici već godinama istražuju pomaže li nam ritam i melodija u pamćenju

Prema Augustinovom istraživanju, postoji niz znanstvenih radova koji su tijekom posljednjih desetak godina pokušavali pronaći poveznice između boljeg memoriranja i glazbe.

Dok su neka istraživanja pokazala da nam opjevani tekstovi lakše ‘ulaze u glavu’, postoje eksperimenti koji su utvrdili da to ipak nije istina. Naime, u onim istraživanjima u kojima se brzina čitanja teksta izjednačili s brzinom pjevanja istog, nisu dobiveni rezultati koji bi sugerirali da melodija pomaže u pamćenju. Ali ispitivanja su se međusobno razlikovala i u pristupu pa su za usporedbu s čitanjem neki znanstvenici koristili tekstove uz pratnju metronoma ili bubnjeva, jedni samo vokal, dok su drugi koristili veći stupanj uglazbljenosti kako bi otkrili pamtimo li bolje pjesme od lekcija.

– Rezultati samo mojeg istraživanja ne bi se mogli tako generalizirati na cijelu populaciju da se izvede zaključak kako ljudi ne pamte bolje kad je tekst uglazbljen. Međutim, postoji puno drugih istraživanja koja sugeriraju takav zaključak, što čini taj argument jačim, objasnio nam je Augustin te istaknuo kako unatoč nizu znanstvenih radova, još nema definitivnog zaključka na tom polju.

Izdvojeni članak

[Rektorova 2015] Novi robot FER-ovaca među najboljim studentskim radovima zagrebačkog Sveučilišta

U eksperimentu studenta sudjelovalo čak 90 ispitanika

Potrebno je dodatno istraživati i proučiti kako različiti žanrovi glazbe utječu na pamćenje, ali i provjeriti mogućnost, na koju ukazuju neka istraživanja, da glazba ipak može pomoći pamćenju, ali tek nakon umjereno dugih vremenskih intervala. Na primjer, nakon tjedan dana. Osim toga, Augustin je primijetio da nedostaju podaci koji bi otkrili pomaže li u memoriranju korištenje većeg broja instrumenata pa je zato i napravio rad ‘Utjecaj stupnja uglazbljenosti teksta na pamćenje’.

U njemu ističe kako bi tekst u kombinaciji s melodijom i ritmom teoretski mogao biti bolje zapamćen zbog većeg broja asocijacija pri pronalasku informacija u memoriji mozga, ali rezultati istraživanja koje je proveo nad 90 ispitanika nisu potkrijepili takvu pretpostavku.

– Istraživanje nije povezano s nekim kolegijem. U početku sam istraživanje planirao prezentirati na Psihoziju te godine, koji organizira Klub studenata psihologije i njegova Znanstveno-istraživačka sekcija, međutim nisam stigao ga završiti do tada. Naime, trebalo je skupiti 90 sudionika, a svaki od njih trebao je slušati skladbu šest puta, plus uvodnu recitaciju skladbe. Dakle, za ‘obradu’ jednog sudionika bilo je potrebno oko sat vremena, prepričao nam je Augustin Mutak s FFZG-a.

Sudionici raspoređeni u tri eksperimentalne skupine

U istraživanju kojeg je proveo Augustin sudionici su bili raspoređeni u tri eksperimentalne skupine. Jedna je skupina slušala potpuno uglazbljenu verziju skladbe, druga verziju u kojoj su od instrumenata prisutni samo bubnjevi, a treća a capella verziju (samo vokal). Nakon svakog od šest slušanja skladbe sudionici su na papir zapisivali sve stihove skladbe koje su zapamtili.

Prije samog eksperimenta trebao je provesti i predistraživanje u kojem je sudjelovalo 18 ispitanika, a nakon prikupljanja svih podataka slijedilo je i bodovanje stihova, u čemu su Augustinu pomagale još tri osobe.

Nakon mjeseci rada, kroz ovaj opsežni eksperiment utvrdio je kako uglazbljenost ne utječe na broj zapamćenih stihova skladbe, ali i potvrdio kako se ljudima čini da bolje pamte kada uz materijal postoji i bogatija melodija.

Svakim ponavljanjem broj zapamćenih stihova rastao je podjednako u svim eksperimentalnim skupinama

Izdvojeni članak

[Rektorova 2015] Studenti predložili kako efikasnije pomoći siromašnima u Hrvatskoj

‘Bila sam uvjerena da bolje pamtim uglazbljen’

– S povećanjem stupnja uglazbljenosti povećava se broj sudionika koji izjavljuje da im je u pamćenju pomogla glazba. Također, u skupini koja je slušala a capella verziju skladbe broj sudionika koji su izjavili da im je u pamćenju pomogla priroda vokala veći je nego u ostale dvije skupine, rekao je student FFZG-a i predsjednik Udruge studenata grada Zaprešića Augustin Mutak.

Smatra kako je moguće da ljudi pogrešnim atribucijama stvaraju dojam da im glazba pomaže u pamćenju, što je potrebno ispitati daljnjim istraživanjima. 

– Bila sam uvjerena da bolje pamtim uglazbljen tekst, čak sam i na putu do doma pjevušila tu pjesmicu, odnosno stihove koje sam trebala zapamtiti. Nekako mi se činilo da ih ne bih znala ponoviti bez tog ritma, rekla je jedna od sudionica eksperimenta Martina Jurič. Ona studira na Pravnom fakultetu u Zagrebu pa bi joj za štrebanje ispita kao što je Rimsko pravo dobro došla neka kvalitetna memo tehnika, ali prema Augustinovom istaživanju ipak neće imati koristi od upjevavanja te beskrajne ispitne literature.

Cijelo istraživanje ‘Utjecaj stupnja uglazbljenosti teksta na pamćenje’ možete pronaći na ovom linku.

Share via
Copy link
Powered by Social Snap