Pretraga

Što ECTS zapravo predstavlja i kako se određuje

A- A+

Uvođenjem bolonjskog sustava na sveučilišta, studenti su se susreli s ECTS bodovima. Na preddiplomskom studiju maksimalan je broj 180, dok je za diplomski studij određena granica od 120 bodova. Svaki kolegij se ne boduje istom brojkom, a mnogi studenti i ne znaju što ESCT predstavlja, kao ni način na koji se određuje. ‘The Black Book of Bologna Process’ između ostaloga, podrobno objašnjava spomenute bodove.

www.irtsaquitaine.fr

Bolonjski proces je uz mnogo izmjena na hrvatskim sveučilištima uveo i do tada nepoznat ECTS sustav bodovanja. Međutim, nakon nekoliko godina od uvođenja bolonje, mnogi studenti ne znaju što je zapravo ECTS. U priručniku za spomenuti sustav visokog obrazovanja ‘The Black Book of Bologna Process’, između ostaloga, detaljno objašnjava novi sustav bodovanja.

Izdvojeni članak

Uspostavljen je novi model studentskih participacija


Predmetni sustavi po utemeljenju na modulima

U sustavu koji je temeljen na modulima predmet/modul imat će fiksno opterećenje, na primjer 5 bodova. U sustavima koji nisu temeljeni na modulima svaki predmet može imati različit broj bodova, ali će njihov zbroj na kraju svakog semestra iznositi 30.

ECTS ne označava vrijednost kolegija

Nakon uvođenja bolonjskog sustava u visoko obrazovanje, mnogi su se sveučilišni profesori zalagali za to da upravo njihov kolegij nosi najveći broj ECTS bodova. Ustrajali su u tome jer se takvi kolegiji smatraju najvažnijima, a profesori koji su nositelji istih najboljim stručnjacima na fakultetu.

ECTS je Europski sustav za prijenos i prikupljanje bodova (European Credit Transfer System) koji je osmišljen 1989. godine, a označava studentsko opterećenje tijekom ispunjavanja fakultetskih obaveza. Stoga ECTS sustav ne označava vrijednost kolegija, iako se mnogi vode tom tvrdnjom.

Bod iznosi 25-30 radnih sati studenata

Sustav bodovanja koji je usvojen u sklopu bolonje temelji se na načelu da je 60 bodova mjera za opterećenje redovitog studenta
tijekom jedne akademske godine. Međutim, kad bi se određivala vriednost jednog boda, ona bi označavala 25 do 30 radnih sati redovnih studenata, u što je uključena aktivna nastava kao i ispiti.

Izdvojeni članak

Četiri fakulteta neće ući u novi model studentskih participacija

U nastavne aktivnosti koje se također vrednuju ECTS bodovima su predavanje, seminar, istraživački seminar, vježbe, praktikum, laboratorijski rad, vođeno učenje, neovisno učenje, terenski rad, rad na projektu i slično.

Predavanje nije u izravnoj vezi s ECTS-om

Bodovi i predavanja nisu u izravnoj vezi jer jedan sat predavanja može zahtijevati dva puta više vremena neovisnog učenja i pripremanja. Međutim za jedan seminar koji traje dva sata, student se nekad mora pripremati i cijeli tjedan.

Ponekad se zna dogoditi da je procjena studentske opterećenosti pogrešna te da se ECTS bodovi ne podudaraju s istima. U tom slučaju mora se provesti proces provjere ili nadogradnje sadržaja kako bi se podesile potrebne aktivnosti s bodovima.

Primjer računanja ECTS bodova