Studente uči da ocjena nije najvažnija, nije mu problem ni ChatGPT: ‘Profesori su ljudi od krvi i mesa’
Profesor na osječkom FERIT-u, Danijel Topić, ujedno je i prodekan za nastavu i studente, a u slobodno vrijeme i trener u judo klubu za djecu. I sam je diplomirao na FERIT-u (koji se tad zvao drugačije), a misli da je studiranje prije bilo malo teže. Sad, kad se nalazi s druge strane katedre, smatra da ocjene jesu bitne, ali nisu ‘sveti gral’, kao i da učenici koji ne rasturaju u Matematici mogu biti uspješni na STEM fakultetu. Korištenju ChatGPT-ja na faksu se ne protivi, ali i tu postoji jedno ‘ali’. Počeci profesorske karijere bili su mu izazovni, no ni u jednom trenu nije požalio što je odabrao karijeru u elektrotehnici i poučavanju, rekao nam je.
Razgovarali smo s prodekanom za nastavu i studente FERIT-a, Danijelom Topićem | Foto: srednja.hr
Redakcija portala srednja.hr nedavno je provela nekoliko dana u Osijeku. Bila je to prilika da posjetimo faks koji je prošle godine upisalo najviše brucoša na osječkom Sveučilištu – Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT).
Ugostio nas je prodekan za nastavu i studente Danijel Topić s kojim smo prošetali prostorom faksa, a potom sjeli i uz kavu popričali o svemu što smo uvijek željeli pitati svoje profesore, a nikad nismo imali prilike.
Prodekan Topić je i izvanredni profesor na Zavodu za elektroenergetiku, a predaje i na diplomskom te stručnom studiju Elektrotehnike, smjer Elektroenergetika. To znači, objasnio nam je, da studente uči proizvodnji električne energije, obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti.
– Bez energije nema ničega, tako da je to jako važno područje, započeo je naš razgovor profesor koji je, usput, još u drugom razredu srednje škole znao da želi karijeru u području elektrotehnike.
Bio je učenik generacije, a nije upao u gimnaziju
Nakon osnovne škole koju je pohađao u Žepču, u Bosni i Hercegovini, razmišljao je o upisu gimnazije, ispričao nam je. Tad se za upis srednje škole pisao prijemni ispit. Matematiku je položio bez problema, ali Hrvatski jezik je pao.
– Tad sam malo razmislio. Ne zanimaju me toliko ni Filozofija, ni Sociologija, ni neke društvene znanosti. Na njih bih trošio puno vremena kad bih htio biti odličan učenik. Prirodno mi je ležala Matematika, Fizika, Tehnika. Tako sam upisao Tehničku školu i nakon toga je sve išlo bez ikakvog stresa. Bio sam učenik generacije i mogu reći da ni u jednom trenu nisam osjećao da mi je škola napor ili teret, prisjetio se profesor.
‘Imati prosjek preko 4,5 prije je bilo puno, puno teže’
Kad je došlo vrijeme za upis studija, jedini faks kojeg je prijavio bio je Elektrotehnički fakultet u Osijeku, odnosno današnji FERIT. Diplomirao je u posljednjoj generaciji studenata prije uvođenja ‘bolonje’. Bio je među boljim studentima, ispričao nam je, ali tad su ocjene u prosjeku bile niže nego što su danas.
– Biti student koji ima prosjek iznad 4,5 tad je bilo zaista jako, jako teško. U to doba su profesori zahtijevali su puno više samostalnog rada. Recimo, u današnje vrijeme, mislim da su studentima puno jasnija pravila, literatura im je dostupnija, neke stvari su im olakšane. Kad sam studirao, prije 16-17 godina, snalazio sam se za literaturu, lovio ispitna pitanja od studenata, nikad nisam znao što me čeka na ispitu. Bilo je to dosta drugačije nego danas, objasnio je profesor Topić.
Želite li biti odličan učenik, a potom i student u tehničkom području, trebate puno matematičkog talenta, rekli bi mnogi. Profesor Topić, kojem je matematika uvijek ‘ležala’, slaže se da dio zaista otpada na talent, no smatra da to nije cijela priča.
– U matematici vam talent ne može pomoći bez konstantnog vježbanja. Ona zahtijeva opetovano ponavljanje i rješavanje zadataka, istaknuo je.
Razgovarali smo s prodekanom za nastavu i studente FERIT-a, Danijelom Topićem | Foto: srednja.hr
Možete li upisati STEM faks ako ne rasturate matematiku?
Od drugih često čuje pitanje koje ste si, vjerujemo, i sami znali postaviti: što će meni ta matematika, gdje ću je koristiti? No, matematika nije samo rješavanje zadataka, argumentirao je profesor, nego usvajanje novog načina razmišljanja.
– Kad rješavate neki matematički, fizički, elektrotehnički zadatak, morate sagledati širu sliku. Razmišljate koji alat primijeniti, koju matematičku operaciju. Tako je i s ostalim životnim problemima. Morate pronaći najbolji način za riješiti problem. Matematički način razmišljanja daje nam širi pogled, a kroz to stječemo i rutinu za rješavanje svih problema, zaključio je.
Ako ste učenik koji nema baš najsjajnije ocjene iz Matematike, a ipak vas zanima faks u STEM području poput FERIT-a, profesor Topić za vas ima poruku: matematika se itekako može naučiti.
– To zahtijeva rada, rada, rada. Ali nije nešto što se ne može naučiti. Na FERIT-u, recimo, svim brucošima prije početka nastave organiziramo besplatne instrukcije iz Matematike, Fizike, Osnova elektrotehnike i programiranja. Tako ih naši nastavnici uvedu u fakultet, a brucoši vide da su profesori ljudi od krvi i mesa, da od njih ne moraju strepiti, objasnio nam je uz smijeh profesor.
Besplatne pripreme za brucoše prilika su za nadoknade gradiva kojeg su u školi možda propustili. Dok smo razgovarali s profesorom, nekoliko dvorana dalje odvijale su se i besplatne pripreme za studente koji izlaze na ispitne rokove. Njih drže studenti starijih godina koji s mlađim kolegama rješavaju zadatke s prethodnih ispita. Dakle, čak i ako niste matematički lumen, STEM studiji nisu nedostižni – ako ih, dakako, želite.
Studenti FERIT-a uče u prostoru fakulteta | Foto: srednja.hr
Što sve možete studirati na FERIT-u?
Prvi je Elektrotehnika i informacijska tehnologija. On ima dva smjera: Elektrotehnika (njega odaberite ako vas više zanima energetika, obnovljivi izvori energije i slično, objasnio nam je profesor) te Informacijske i komunikacije tehnologije (njega odaberite ako vas više zanimaju računalne mreže, kibernetička sigurnost, radio i druge komunikacijske mreže).
Drugi prijediplomski studij je Računarstvo. On također ima dva smjera: Programsko inženjerstvo (kojeg odaberite ako vas zanima čisti ‘softveraj’ i programiranje, rekao nam je profesor) i Računalno inženjerstvo (zanima li vas računalni hardware, procesori i slično, ovo je smjer za vas).
Nakon prijediplomskog studija, na FERIT-u možete birati između pet diplomskih studija koji vam omogućuju da se još više specijalizirate za pojedino STEM područje. Na ovoj razini obavezna je i stručna praksa od najmanje 200 sati, tako da studenti steknu i puno iskustva s tržišta. Više o svim studijima koje možete upisati na FERIT-u pročitajte ovdje.
Na FERIT-u zaista vode računa o njihovim studentima, istaknuo je profesor Topić. Početkom svake akademske godine organiziraju Dane otvorenih vrata i karijera, među studentima poznatiji kao ‘DOVIK’. Tad na FERIT dolazi jako puno poslodavaca koji se prezentiraju studentima. Profesor Topić je kroz razgovor sa studentima primijetio da puno njih na taj način pronađe posao odmah nakon faksa.
U početku je izazovno predavati donedavnim kolegama
Profesor Topić je, dakle, svoj studentski put počeo i završio na FERIT-u, koji se tada zvao Elektrotehnički fakultet. Brzo nakon završetka faksa, zaposlio se kao asistent na Zavodu za elektroenergetiku. Do danas, nije nikad pomislio da je pogriješio u svom odabiru, rekao nam je.
Biti profesorom znači da iza sebe imate najmanje desetak godina iskustva u toj poziciji s druge strane katedre, objasnio je, ali kad ste mladi asistent suočavate se s određenim izazovima.
– Kad sam počeo raditi kao asistent, držao sam vježbe, studentima koji su samo nekoliko godina mlađi od mene. Predavao sam i nekim svojim kolegama s godine koji su pali. Nedavno ste zajedno bili u klupi, a sad ste vi s druge strane, to je malo nezgodno. Bilo mi je izazovno pronaći način da im predajem bez autoriteta kojeg imaju profesori, jer do jučer smo bili kolege. S vremenom se to polako mijenja. Kako stječete iskustvo, postaje puno lakše održavati nastavu, rekao nam je profesor koji u svoje slobodno vrijeme, kojeg i nema baš puno, volontira kao trener u judo klubu za djecu u Đakovu. To mu je, rekao nam je, odličan ispušni ventil.
Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku | Foto: srednja.hr
‘Ocjena je bitna, ali…’
Sad mu nije teško zapamtiti sve studente po imenu i prezimenu, jer predaje na završnim godinama gdje su grupe manje. Svoje studente gleda kao samo kao studente, već kao svoje buduće kolege. Ne voli suhoparna predavanja, već sa studentima uvijek razgovara. Nema glupih pitanja, voli im poručiti, nego samo loših odgovora. Uz to, uvijek im nastoji maknuti fokus s ocjena.
– Ocjena je bitna, ali ona treba biti posljedica našeg znanja, a ne težnje za ocjenom radi ocjene. Vi možete biti student koji ima 5,0 i te ocjene će vam svakako pružiti više prilika. No, nakon toga, vaš napredak u karijeri ovisi isključivo o vašem znanju. Recimo, znam jako puno studenata koji su imali trojke, čak i dvojke, pa su ostvarili jako dobre karijere. Znam i studente koji su bili odlični pa se nisu snašli. To je zato što su se fokusirali samo na ocjene, a ne na ono što stvarno treba znati, ispričao je profesor Topić.
Nije pretjerano strog i svoje studente uči važnoj lekciji
Baš zbog toga, dodao je, on i ostali profesori s FERIT-u od studenata traže razumijevanje – da shvate što su naučili, zašto su to učili i kako će im to pomoći u karijeri. Pri tome, nije pretjerano strog profesor, ali od studenata uvijek traži onoliko koliko im i daje, a trudi se dati im puno.
Svoje studente uvijek pokuša naučiti još jednu važnu lekciju – znanje je nešto što ćete uvijek imati sa sobom.
– Zato, dok ste student pokušajte steći što više znanja, vještina, stručnosti. Kad izađete na tržište rada, jedino što imate uz sebe je vaše znanje. To vam ne može nitko oduzeti. Sve ostalo možete izgubiti – i posao, i kuću, ali znanje ne. I ono vam omogućava da se ispočetka izgradite, poručio je profesor.
Jedan od labosa u kojem studenti FERIT-a rade vježbe | Foto: srednja.hr
Čime se možete baviti nakon studija Elektroenergetike?
Ako vas je uvijek zanimalo struja dolazi do vas i svih drugih kroz dalekovode, trafostanice i druga postrojenja za električnu energiju, zanimat će vas izborni blok Elektroenergetski sustavi. Nakon njega bit ćete stručnjak za ta, ali i puno šira područja.
Razmišljate li ponekad o čistoj energiji koja nastaje iz obnovljivih izvora, bez koje neće biti budućnosti, električnim vozilima te drugim pitanjima oko održivosti, za vas je izborni blok Održiva elektroenergetika. Nakon njega, postat ćete stručnjak za održivu energiju i dati svoj doprinos stvaranju zelene budućnosti.
Studenti mogu koristiti ChatGPT, jednako kao i Google
Što kad njegovi studenti možda ‘fušare’ i koriste sveprisutni ChatGPT u svom radu? Kao što su prije počeli koristiti Google, tako sada mogu i alate umjetne inteligencije, a profesor s tim nema problem, objasnio nam je.
– Na nama, nastavnicima, je da provjerimo imaju li studenti dovoljno znanja. Ako će koristiti alate za ispunjavanje svojih zadataka i znaju ih dobro iskoristiti, ja nemam s tim problema. Recimo, kad kod nas dobiju složene zadatke. mogu iskoristiti ChatGPT da im pronađe informacije pa će sami napraviti sintezu svega. U tom slučaju ne vidim razliku između korištenja umjetne inteligencije i Google-a, rekao je profesor Topić.
Dao je i primjer zadaća koje je zadavao studentima, a koje nose jako mali dio konačne ocjene, nakon kojih je sa studentima otvoreno razgovarao o tome kako su koristili ChatGPT. Cilj mu je bio dati im određeno znanje, a potom im pomoći iskoristiti moderne alate da ta znanja prošire.
– Nemam običaj davati seminarski rad koji ću ocijeniti, a možda ga je napisala umjetna inteligencija. Naravno, nije sve crno i bijelo. Imate kolegija na kojima je potrebno pisati eseje, seminare. Tu korištenje umjetne inteligencije mora biti ograničeno jer može doći do varanja, istaknuo je.
Studenti FERIT-a na predavanju | Foto: srednja.hr
Današnje generacije su nesamostalnije
Profesor Topić danas ima 15 godina iskustva u sustavu visokog obrazovanja, što znači da je kroz njegove ‘ruke’ prošlo 15 generacija studenata. Među studentima uvijek ima onih najboljih, marljivih i vrijednih, kao i onih nezainteresiranih kojih zalutaju na krivi faks, rekao nam je. No, oni koji se nalaze između, prosječni studenti, danas su manje samostalni nego prethodne generacije, primijetio je profesor.
– Čak bih rekao da imaju i manjak odgovornosti u nekim slučajevima. Htjeli bi sva prava, ali nekad zaborave na obveze. No, na nama profesorima je da iz njih izvučemo maksimalno, da ih naučimo, jer ipak smo mi tu zbog njih, istaknuo je profesor.
‘Studiranje je važno, ali i društveni život’
Maturantima koji razmišljaju o studiju u STEM području, profesor Topić je poručio kako je FERIT fakultet koji svojim studentima uvijek stoji na raspolaganju, ali da svojim studentima ne naglašavaju samo važnost učenja, već i društvenog života.
– Studenti će nam uvijek biti na prvom mjestu. Kao što sam već rekao, mi smo stvarno tu zbog studenata. Na FERIT-u mogu stjecati nova znanja, raditi s najnovijim tehnologijama, učiti čak i o poslovima koji možda još ni ne postoje, no studentima uvijek naglašavamo da nije važno samo studiranje, već da se izgrađuju i kroz društveni život. Studentski zbor zato organizira zanimljive aktivnosti da se studenti druže i upoznaju. Ljudi koje upoznate na faksu poslije vam mogu jako puno pomoći, poručio je profesor Topić za kraj.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Fakulteta za elektrotehniku, računarstvo i informacijske tehnologije
