Pretraga

Studenti zagrebačkog faksa dobili novi kolegij: Uče o pojavi koja će nam svima promijeniti život

A- A+

Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu uveo se novi izborni kolegij ‘Klimatske promjene i zdravlje’. Ovaj predmet moći će slušati studenti koji su upisali IV semestar, a nositeljica kolegija profesorica Dubravka Vitali Čepo otkrila nam je čime će se baviti na tom predmetu te zašto je bitno da se o klimatskim promjenama počne sve više govoriti i podučavati u obrazovanju.

Foto: Unsplash

Kolegij ‘Klimatske promjene i zdravlje‘ uveo se u ljetnom semestru na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Ovaj izborni predmet mogu slušati studenti koji su upisali IV semestar, a kroz dvije radionice i četiri predavanja obrađivat će temu klimatskih promjena i utjecaja na zdravlje te će se na kraju rad studenata evaluirati kroz izradu projekta i/ili seminarskog rada.

– S obzirom da studenti dolaze sa jako različitim predznanjem predviđen je uvodni dio koji služi za savladavanje osnovnih pojmova vezanih uz klimatske promjene i to korištenjem validiranih i standardiziranih alata koje smo već uspješno primjenili u srednjim školama. To je igra ‘Klimatski kolaž’ koji na vrlo zanimljiv način daje osnovnu fizikalno-kemijsku podlogu klimatskih promjena, objašnjava točke prekretnice, daje pregled utjecaja na biosferu i u konačnici na ljudsku civilizaciju, rekla nam je voditeljica kolegija, profesorica Dubravka Vitali Čepo.

Studenti će prvo steći osnovno znanje o klimatskim promjenama

Dodala je i kako će se u uvodnom dijelu kolegija koristiti i ‘Freska ekološke renesanse, alat koji na jednostavan, ali učinkovit način omogućava vizualizaciju akcija koje s ciljem usporavanja klimatskih promjena i adaptacije možemo poduzeti kao pojedinci, ali i kao društvo u cjelini poput promjene politika, djelovanje u lokalnoj zajednici i slično.

– Nakon što studenti steknu tu osnovnu sliku o klimatskim promjenama slijedi dio kolegija usmjeren na zdravlje i zdravstveni sustav koji obuhvaća niz tema vezanih uz utjecaje klimaskih promjena: direktne utjecaje na zdravlje, održivost opskrbe hranom i vodom, infektivne bolesti, ekstremne vremenske događaje (npr. toplinske valove), kvalitetu zraka, nužnost uvođenja dodatnih javnozdravstvenih mjera itd., objašnjava profesorica Vitali Čepo.

Izdvojeni članak

Sveučilište ima kolegij kojeg mogu upisati studenti svih fakseva, a donosi pet ECTS-a

‘Više od 200 medicinskih znanstvenih časopisa pozvalo je političare na akciju’

Da je ovaj kolegij itekako potreban, govore znanstveni podaci koji pokazuju da su klimatske promjene prepoznate kao jedan od najvažnijih zdravstvenih rizika 21. stoljeća.

– Više od 200 medicinskih znanstvenih časopisa pozvalo je političare na akciju kako bi se srednji porast globalne temperature zaustavio na 1.5 °C jer, citiram ‘..globalnim porastom srednje temperature od 1,5°C i kontinuiranim gubitkom biološke raznolikosti riskiramo katastrofične učinke na zdravlje’. Danas su u tom smislu najviše prepoznati utjecaji na respiratorne bolesti zbog dodatnog smanjenja kvalitete zraka te promjena koncentracije i rasprostranjenosti alergena u zraku, izjavila je Vitali Čepo.

Uz to, na zdravlje ljudi utječu i ekstremne vremenske prilike, ali i na njihov opstanak.

– Zbog promjena klime mijenjaju se obrasci i pojavnost vektorskih i ostalih infektivnih bolesti te se pojavljuju i potpuno novi patogeni. Klimatske promjene u mnogim dijelovima svijeta već ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom i vodom što utječe i na zdravlje stanovništva. Ti će utjecaji postajati sve rašireniji i intenzivniji tijekom 21. stoljeća. Negativni utjecaji najizraženiji su kod socijalno ugroženih skupina stanovništva i već danas predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem u nekim siromašnim zemljama. Međutim, utjecaji ekstrmanih vremenskih uvjeta postaju sve značajniji i u razvijenim zemljama te se i tamo očituju većim stopama morbiditeta i mortaliteta, tvrdi profesorica Vitali Čepo.

Izdvojeni članak

Ispitni rok misteriozno nestao zbog novog modela nastave: Trebalo im je ‘samo’ tri godine da ga vrate

‘Edukacija o klimatskim promjenama mora biti obvezna u osnovnim i srednjim školama’

Stoga je nužno da se klimatske promjene i znanje koje do sada imamo o njima što više uključi u obrazovni sustav.

– Mislim da ove činjenice nisu dovoljno prepoznate u javnosti, a niti u obrazovnom sustavu te da je u javnom prostoru jako puno dezinformacija, od negiranja važnosti i hitnosti situacije do različitih oblika greenwashing-a. To je loše i to treba promijeniti. Ukoliko smo kao civilizacija suočeni s ogromnim problemom kojeg zapravo nismo ni počeli rješavati, onda ljudi moraju znati s čime se suočavaju, kakva je realna opasnost, koliko vremena imamo na raspolaganju, što možemo (i moramo) učiniti. Zato smatram da kvalitetna i prilagođena edukacija o klimatskim promjenama mora biti obvezan dio osnovnoškolskih i srednjoškolskih kurikuluma, objasnila je Vitali Čepo.

Naglašava kako se određene stvari u tom pogledu trebaju mijenjati i u visokom školstvu.

– Tu edukacija mora biti dodatno usmjerena na određeno područje, fokusirana na detektiranje problema te pronalaženje alata za što učinkovitije usporavanje odnosno prilagodbu. Dakle, klimatske promjene moraju biti zastupljene kao horizontalna tema, te prožimati, na svrsishodan način, sva područja obrazovanja i znanosti pa tako i područje biomedicine i zdravstva. Uvođenje kolegija “Klimatske promjene i zdravlje” jedan je korak u tom smjeru, poručuje profesorica Vitali Čepo.

Studenti zagrebačkog faksa dobili novi kolegij: Uče o pojavi koja će nam svima promijeniti život
Share via
Copy link
Powered by Social Snap