Pretraga

Dupli intervju u MZOS-u: Strukovnjaci su konkurentni na tržištu nakon škole, a izvrsnost ćemo nagrađivati bolje

A- A+

Povodom završetka projekta Ideja godine – novim tehnologijama do poslovnog uspjeha o efikasnosti obrazovnog sustava razgovarali smo s pomoćnicom ministra Jovanovića za odgoj i obrazovanje Ankicom Nježić i Darkom Belovićem, voditeljem Odjela za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Teme su još bile konkurentnost hrvatskih učenika na tržištu i poticanje poduzetničkog duha kod mladih. Evo što su rekli o tome.

Projekt Ideja godine – novim tehnologijama do poslovnog uspjeha kojeg je prije dva mjeseca pokrenuo portal srednja.hr u suradnji s Visokim učilištem Effectus i Visokom školom Algebra, bliži se svojoj završnici.
S obzirom da je osnovni cilj ove ideje bilo pokrenuti i potaknuti poduzetnički duh i kreativnost kod srednjoškolaca odlučili smo ispitati kakva su stajališta mjerodavnih po tom pitanju odnosno Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje je između ostalog pristalo biti pokrovitelj projekta.

O tržišnoj konkurentnosti mladih Hrvata nakon izlaska iz škole, nagrađivanju izvrsnosti i poticanju poduzetničkog duha kod mladih razgovarali smo s Ankicom Nježić, pomoćnicom ministra Jovanovića za odgoj i obrazovanjem i Darkom Belovićem, voditeljem Odjela za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.


Izdvojeni članak

Dvanaest medalja u tri mjeseca i nepostojeća nagrada Ministarstva obrazovanja

S: Omogućava li sadašnji sustav obrazovanja praktično znanje učenicima te se na taj način adekvatno počnu pripremati za tržište rada?

Nježić: Smatramo da sustav redovnog obrazovanja za strukovne kvalifikacije, omogućava stjecanje svih znanja potrebnih za kvalitetno sudjelovanje na tržištu rada i kasnijem uspješnom obavljanju poslova.
Oni znanja stječu kroz strukovni kurikulum koji se provodi u školi te kroz praktičnu nastavu i vježbe koje se provode ili u školama ili kod poslodavaca, u realnom radnom okruženju.

Škole u svojim kabinetima i/ili radionicama najvećim dijelom imaju potrebnu opremu i stručne kadrove. Sustavom strukovnog obrazovanja, učenicima je omogućen i rad kod poslodavaca što ih osposobljava na pravi način i priprema za tržište rada.

Izdvojeni članak

Ideja godine: Često postavljana pitanja

S: To lijepo zvuči u teoriji, ali koliko to u praksi funkcionira? U kojoj se mjeri kontrolira rad kod privatnika i kako spriječiti manipulaciju sustavom? Kakve zapravo uvijete imaju škole?

Belović: Nije tajna da problema u realizaciji praktične nastave ima. Zbog gospodarske situacije u državi tvrtke, odnosno obrtnici imaju problema te se to povremeno reflektira i na učenike. Najčešće su to problemi kod plaćanja odnosno neizvršavanje ugovora o provedbi praktične nastave ili, ponekad, čak i raskida tih ugovora. U situacijama kad se obrti zatvaraju, škola bi trebala biti medijator, a kad to nije moguće onda bi odgovornost za rješavanje problema trebali preuzeti osnivači škola, to jest županije.

Taj dio strukovnog obrazovanja je pod zajedničkom nadležnošću MZOS-a i Ministarstva poduzetništva i obrta, Hrvatske obrtničke komore te Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, no odnosi između obrta i učenika u provedbi praktične nastave su uređeni Zakonom o strukovnom obrazovanju tako da mi na te odnose ne možemo utjecati izravno.

Ipak tvrdimo da situacija nije toliko loša, jer ovakav oblik obrazovanja ima čitav niz prednosti o kojima smo već govorili.

Izdvojeni članak

Zemlja znanja: Sportašima 9 milijuna kuna, a nadareni učenici praznih ruku

S: Na koji način može poticati s kreativnim idejama da ih realiziraju u praksi?

Nježić: Svi učenici koji pokazuju kreativne sposobnosti prepoznati su u sustavu te im je u radu s nastavnicima omogućeno da nastupe i sudjeluju u raznim nacionalnim i međunarodnim izložbama i sajmovima inovacija te čitavom nizu drugih natjecanja.
Što se tiče Ministarstva mi raspisujemo natječaje za potporu udrugama koje djeluju u području izvan institucionalnog obrazovanja.

Godišnje iz prihoda od poreza igara na sreću namjenski je utrošeno 13 milijuna kuna u svrhu poticanja izvaninstitucionalnog obrazovanja u prvom redu djece i mladih. Možda to nije dovoljno, ali je to je ono koliko se može.
Prednost u takvim natječajima imaju projekti koji potiču i promiču rad s darovitom djecom i mladima. Bitno je da se napravi sve da mladi ne ostanu na marginama društva i mi u tom smislu doista dajemo sve od sebe.

Izdvojeni članak

Ideja godine: Velika prilika za sve srednjoškolce

S: Što će se napraviti po pitanju nagrađivanja učenika koji su ostvarili zapažene uspjehe na Olimpijadama znanja?

Nježić: Ministar svake godine donosi odluku o sufinanciranju Olimpijada. Sredstva koja izdvajamo iznosila su u 2012. godini 367 000 kuna, a tijekom prvog tromjesječja ove godine bit će utvrđeni kriteriji za nagrađivanje mladih koji su postigli zapažene rezultate na međunarodnim natjecanjima.

Sedmeročlanu komisiju sastavljenu od stručnjaka iz različitih područja vodi Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje. Njen je zadatak da nađe najbolji način stimuliranja i nagrađivanja izvrsnosti ovoga tipa. Detalji još uvijek nisu poznati jer komisija još nije završila s procjenom. Kad kriteriji budu doneseni u raspravu će biti uključena i zainteresirana javnost.
Radi se također i na Pravilniku o darovitim učenicima, jer je postojeći neadekvatan.

Izdvojeni članak

MZOS nema osnovu za dizanje cijena studentima, jer danas novac vrijedi manje

S: Novi su zahtjevi na tržištu, hoće li se mijenjati kurikulumi i uvoditi novi smjerovi?

Belović: Trenutno je u postupku priprema za donošenje 26 novih strukovnih kurikuluma, koji su usklađeni sa zahtjevima tržišta rada i izrađeni su po novoj metodologiji koja polazi od radnih procesa i poslova koji se obavljaju, uz orijentaciju na ishode učenja. Ono što je bitno reći je da se konstantno radi na modernizaciji nastavnih programa te se donose i novi programi ili se moderniziraju postojeći.

Na primjer, prošle godine je napravljen i donesen kurikulum za automehatroničara za kojim je razvoj tehnologije stvorio potrebu. Posao izrade novih kurikuluma zahtjevan je i odgovoran, a njegovi su rezultati vidljivi tek na kraju procesa. To ne znači da se na svemu tome ne radi, i to itekako intenzivno.

S: U kojoj mjeri se razvija poduzetnički duh kod srednjoškolaca?

Belović: Poduzetnički duh razvijamo na različite načine: kroz učeničke zadruge, vježbeničke tvrtke i druge. Poduzetništvo je dobilo svoje mjesto i u Nacionalnom okvirnom kurikulumu. Puno škola kroz praktični rad u školskim zadrugama potiče osjećaj za funkcioniranje tržišta. Sličan efekt imaju i virtualne tvrtke koje se vode u nekim ekonomskim školama.

Inače, Ministarstvo podržava sve projekte koji potiču razvoj poduzetničkog duha kod mladih te ih pripremaju za kvalitetno funkcioniranje na tržištu rada i općenito, u ambijentu tržišne ekonomije.

S: Sluša li glas mladih prilikom donošenja bitnih odluka za njihovo obrazovanje?

Nježić: Mladi nam pišu svaki dan i mi im odgovaramo. Naš kontakt s javnošću je vrlo intenzivan.
Reakcije mladih su vrlo bitne. A oni će još bolje sudjelovati kada Građanski odgoj uhvati maha i kad mladi nauče kako participirati direktno u kreiranje politike i demokratsku komunikaciju

Dupli intervju u MZOS-u: Strukovnjaci su konkurentni na tržištu nakon škole, a izvrsnost ćemo nagrađivati bolje
Share via
Copy link
Powered by Social Snap