Pretraga

Katastrofa u Petrinji potaknula dvojicu učenika da osmisle sustav detekcije potresa: Željeli smo pomoći

A- A+

Nevera s Kvarnera – tako su se u jučerašnjem finalu srednjoškolskog natjecanja Ideja godine predstavili Leo Janković i David Špiljak, učenici riječke Gimnazije Andrije Mohorovičića. Na natjecanju su sudjelovali sa svojim sustavom detekcije potresa, a na tu ideju došli su nakon stravičnog potresa koji je u prosincu pogodio dio Sisačko-moslavačke županije. U konačnici su im ideja o Neveri i popratni poslovni plan donijeli pobjedu na ovogodišnjem natjecanju Ideja godine, te su osvojili 10.000 kuna bruto.

Leo Janković i David Špiljak|privatna fotografija

– Razvili smo sustav detekcije potresa koji koristi mrežu pametnih mobilnih telefona. Danas svi imamo pametni mobitel u našoj blizini i to je nešto što smo htjeli iskoristiti. Naime svaki takav mobitel sadrži uređaj koji se zove akcelerometar. On detektira kretnje mobitela i dopušta nam da kad okrenemo uređaj okrene se i zaslon. Trenutni sustavi detekcije koriste skupocjene seizmografe koji ne mogu na vrijeme upozoriti ljude na dolazeći potres. Nevera, što je ime našeg programa, pak ima brzinu i pokrivenost zbog velikog broja pametnih mobilnih uređaja, priča nam Leo Janković.

O Ideji godine

Ideja godine je srednjoškolsko poslovno natjecanje u organizaciji portala srednja.hr, a zlatni partner projekta je EFFECTUS poduzetnički studiji – visoko učilište. Srebrni partneri projekta su Hrvatska zajednica županija, Medijska platforma Poduzetnik i Končar. Pokrovitelji projekta su Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencija za odgoj i obrazovanje te Zagrebački inovacijski centar – ZICER.
U ovogodišnjem žiriju našli su se Iva Pintauer Šmit iz Hrvatske zajednice županija; Aljoša Šestanović, prodekan s Effectus poduzetničkog studija, Vlatka Kamenić Jagodić iz Končara, Marijana Šarolić Robić, predstavnica medijske platforme Poduzetnik, Ivana Rajković Pavlić iz ZICER-a te Marko Matijević, predstavnik portala srednja.hr i pokretač Ideje godine.

‘Na ideju su nas inspirirali događaji u Petrinji’

Leo se sa svojim školskim kolegom Davidom Špiljkom tim projektom predstavio u finalu natjecanja Ideja godine. Riječ je o poslovnom natjecanju za srednjoškolce koje nagrađuje znanje te inovativnost kroz osmišljavanje poslovne ideje, pisanje projekta i njegove prezentacije. Plan je vidjeti kako će srednjoškolci primjenom novih tehnologija stvoriti svoj poslovni uspjeh. Prema odluci ovogodišnjeg žirija, najbolje su se u tome snašli upravo Leo i David te su u konačnici osvojili 10.000 kuna bruto.

– Kažu da najbolje ideje dolaze spontano i kod nas je to isto slučaj. Na ideju su nas inspirirali događaji u Petrinji. To su bili trenuci u kojim smo svi zajedno htjeli pomoći žrtvama potresa. Upravo ta složnost i želja za pomoći nas je motivirala da smislimo sustav detekcije potresa, ističe Leo.

Svojevrsnu konkurenciju na tržištu već imaju pa ih pitamo i zašto bi netko koristio upravo njihov sustav, a ne konkurentski.

– Pa kao prvo naša aplikacija služi kao prevencija nesretnih slučajeva kao posljedica potresa. Dakle ako postoji način da se izbjegnu neke nepotrebne žrtve, zašto ih ne bismo pa barem pokušali izbjeći. Ako smo mi oni koji će omogućiti to, vjerujte nam nitko sretniji od nas. Kako sada stvari stoje mi smo na neki način pioniri ovakve metode detekcije potresa, odnosno mi smo odlučili u potpunosti odvojiti detekciju potresa od standardnih seizmografa kojima je najveća mana slaba pokrivenost površine. Nas je zbilja iznenadila činjenica da smo u Hrvatskoj do sada imali samo 17 takvih uređaja. S druge strane naša ideja se oslanja na raširenost običnih mobitela (kojih ima i previše – jedno istraživanje nudi zanimljiv podatak: postoji više mobitela od običnih toalet školjki na svijetu). To nama omogućava da pokrijemo u teoriji sve prostore gdje postoje funkcionalni mobiteli. Dok se ostale slične aplikacije i dalje oslanjaju na povratnu informaciju seizmografa i tako gube drastično na vremenu obrade, naglasimo da se ovdje radi o nekoliko desetaka sekundi unutar kojih program može raditi, stoga gubitak od pet sekundi može biti kardinalan. Taj dio je zašto smo mi drukčiji od ostalih, odnosno zašto bi ljudi koristili našu aplikaciju, objašnjava David.

Planiraju nastaviti raditi na projektu

Dvojica Riječana ističu i da su znali da će finale Ideje godine biti neizvjesno. Iako su, kažu, vjerovali u pobjedu, do samog kraja ne bi bili razočarani drugačijim ishodom jer je konkurencija bila izvrsna. Na natjecanju su sudjelovali bez mentora, ali nam napominju kako su tijekom rada na ideji dobili savjete mnogih stručnjaka i profesora koji su bili voljni pomoći.

– Svjesni smo da smo tek na prvom koraku. Ideja ne vrijedi ništa ako nismo spremni uložiti trud da je ostvarimo. Planiramo nastaviti raditi na našem projektu i uložiti sredstva koja smo dobili nagradom u daljnji razvoj. U procesu smo otvaranja našeg start up-a te se nadamo da ćemo ubrzo stvoriti prototip naše aplikacije i testirati ga u Hrvatskoj, priča nam Leo.

Otkrili su nam i koji im je bio najteži korak u razvoju ove ideje o sustavu za detekciju potresa.

– Najveći problem je bio kako napraviti sustav detekcije potresa koji će istovremeno biti efektivan i brz. Odnosno koji će s visokom preciznošću odrediti radi li se o potresu i na vrijeme obavijestiti ljude da potres dolazi prema njima. U principu trebalo je smisliti prijenos informacija koji neće pretrpati sustav, ističe Leo, a njegovu i Davidovu prezentaciju u finalu Ideje godine možete vidjeti u videu ispod od 1:37:32.

‘Kroz cijeli ovaj proces mnogo smo naučili’

Na Ideji godine dobili su i neke povrate komentare žirija. Leo kaže kako im je bilo kakva povratna informacija ili kritika od nekoga tko se razumije u poduzetništvo i start up-ove od koristi, a posebno bismo zahvaljuju članici žirija Marijani Šarolić Robić koja ih je podsjetila na organizaciju za umjetnu inteligenciju u Hrvatskoj.

– Na ideju godine naišli smo na jednom news portalu. Nismo mogli vjerovati da postoji takvo natjecanje za srednjoškolce. Smatramo da je ovo natjecanje odličan način da motivira učenike da budu kreativni i inovativni. Kroz cijeli ovaj proces mnogo smo naučili, upoznali mnogo inteligentnih ljudi i proživjeli nešto što nikada nećemo zaboraviti, kaže nam Leo.

Učenici se nerijetko žale kako u sklopu nastave uče puno toga što im u životu nikada neće koristiti. Ipak, pobjednički dvojac vidi kako im je škola pomogla u razvoju ideje jer im je poslužila kao svojevrsni trening.

– Kao prvo u Hrvatskoj imamo sustav takav da se od učenika traži dosta široko znanje svih predmeta. U jednu ruku mnogima je to problematično jer ipak nije da svi uživaju u gramatici ili jednadžbama međutim mi moramo shvatiti učenje prvenstveno kao trening. Nas dvojica smo proveli mnoge godine trenirajući plivanje i možemo reći da smo mnoge životne lekcije naučili od tamo. Primjerice nije bilo lako odmah poslije škole odraditi naporan trening (svaki dan), no nakon dugo vremena postali smo bolji i u školi i u plivanju. Poanta jest ta da nije problem u tome koliko stvari radiš, nego najveći problem je u tome koliko stvari ne radiš, ističe David.

Katastrofa u Petrinji potaknula dvojicu učenika da osmisle sustav detekcije potresa: Željeli smo pomoći
Share via
Copy link
Powered by Social Snap