Divjak tvrdi da nam IT industrija uspijeva zbog obrazovanja, a IT-jevac da država nema ništa s tim
Bivša ministrica Blaženka Divjak u podužem je komentaru ustvrdila kako je domaća IT industrija uspješna zbog kvalitetnog obrazovanja. Međutim, replicirao joj je IT-jevac Nikola Dlaka, koji smatra da država nimalo nije zaslužna za razvoj hrvatskog IT-a.
Bivša ministrica Divjak | foto: Silvija Vuković
– Ono što je sigurno pogrešno protumačeno od strane nekolicine novinara da se IT industrija razvila u Hrvatskoj iz ničega, smatra Blaženka Divjak.
Nekadašnja ministrica znanosti i obrazovanja na Facebooku je objavila podulji komentar o razvitku hrvatskog IT-a, u kojem kaže kako su za IT industriju “pored kreativnog i inovativnog poduzetničkog vodstava najvažniji dobri stručnjaci u širokom spektru, prije svega informatičari i programeri, ali i robotičari, matematičari, stručnjaci za rad s velikim podacima te oni koji znaju interdisciplinarno povezati IT i poslovne procese”. Divjak upravo u tome vidi uspjeh hrvatskog obrazovnog sustava, posebice onog visokoškolskog.
Divjak: Naši fakulteti i vani su cijenjeni
– Takvi stručnjaci obrazuju se na našim najboljim fakultetima. To su FER, FOI, FSB, PMF Sveučilišta u Zagrebu, FERIT i Odjel za matematiku u Osijeku, FESB i PMF u Splitu, Tehnički fakultet te odjeli za matematiku i informatiku u Rijeci itd. Spomenula sam samo neke za koje ste svi čuli i koji su cijenjeni ne samo u Hrvatskoj nego i izvan Hrvatske. Većina tih fakulteta ima i dobru suradnju s IT industrijom, organiziranu stručnu praksu i stipendije kao i zajedničke razvojne projekte, tvrdi Divjak, koja se potom osvrnula na rad srednnjih škola.
– Pored toga naše srednje strukovne škole imaju kvalitetne programe vezane uz računarstvo, elektrotehniku, mehatroniku, informatiku koje daju dobre temelje za nastavak školovanja, ali i za zapošljavanje odmah nakon srednje škole. Najveće ulaganje ikada u obrazovanje u Hrvatskoj je preko EU fondova u regionalne centre kompetentnosti (posljednji ugovori o dodjeli potpisni u srpnju 2020) baš u sektoru Elektrotehnika i računarstvo (šest škola u Karlovcu, Osijeku, Zagrebu, Sisku, Koprivnici i Splitu) i Strojarstvu (sedam škola u Čakovcu, Slavonskom Brodu, Zadru, Velikoj Gorici, Zagrebu, Šibeniku i Karlovcu). Ukupno je 25 centara kompetentnosti s ulaganjem od 1.7 milijardi kuna, a polovicu smo od toga dodijelili baš u sektore koje direktno treba IT industrija, podsjetila je bivša ministrica.
Trebamo podebljati iznose STEM stipendija
Navela je i niz prijedloga kojima se može unaprijediti dosadašnji sustav. Smatra da je napredak moguć preko:
- “podizanja kapaciteta povećanjem upisnih kvota
- unapređenjem materijalnih uvjeta (oprema i STEM kampusi)
- strukturiranjem stručne prakse
- financiranjem zajedničkih projekata preko EU fondova
- omogućavanjem da deficitarni nastavnici u srednjoj školi i na fakultetima imaju veće plaće (pisala sam o tome kako se to može preko EU fondova, a druga je mogućnost da IT industrija financira takva radna mjesta direktno)
- većim stipendijama za STEM deficitarne studije (sada postoji 15.000 stipendija koje osigurava država, ali to se treba podebljati za deficitarne studije)
- fleksibilnim studijskim programima koji se redovito osuvremenjivanju i izvode u suradnji s IT industrijom od razine preddiplomskog do poslijediplomskog
- suvremenim metodama poučavanja i učenja koje uključuju problemsko, projektno i istraživačko učenje, kao i e-učenje
- intenzivnim kvalitetnim programima usavršavanja i suvremenim specijalističkim studijima koji se izvode online ili u hibridnom obliku
- zajedničkim prijavama projekata na EU kompetitivne programe (npr Obzor Europa) ili na natječaje CERN-a, ESA-e u kojima je Hrvatska od 2018./2019. pridružena članica
- uključivanjem studenata u projekte.”
Zaključila je kako ne smijemo slati nepromišljene poruke da nešto vrijedno može nastati bez ulaganja i truda, kao što se sada ne smije stati s osiguravanjem daljnjeg razvoja.
Dlaka: Država nema ništa s tim, uspjeh nije specifičan samo za RH
Na komentar bivše ministrice odgovorio je IT-jevac Nikola Dlaka, konzultant specijaliziran za području procesne automatike. Dlaka smatra da država nimalo nije zaslužna za razvoj hrvatskog IT-a.
– Nije svakako procvjetala iz ničega. IT industrija je prvenstveno dobrostojeća jer su prepreke za ulazak na tržište jako male. Nije potrebna nikakva posebna infrastruktura (koju RH nema), lokalno gospodarstvo (koje u RH realno ne postoji. RH gospodarstvo postoji samo kao statistički podatak, ali čak i unutar EU je nebitno), ne trebaju ti neke posebne dozvole (RH briljira tu), ne ovisiš isključivo o kvaliteti lokalnog obrazovnog sustava (znanja i edukacije su danas dostupne svima i većinom online), ne trebaju ti veze niti poznanstva, ne mogu se na tebe nalijepiti lokalni kamatari, itd. Remote način rada je i prije korone bio dosta uvriježen u IT struci, a sada pogotovo.
– Ovisiš u biti samo o sebi i svom trudu, radu, znanju i stalnom usvajanju novih znanja. Tako da ne čudi nimalo solidan uspjeh IT-a u RH, koji je nastao vise opet usprkos, a ne kao plod neke strategije koju RH ima. Al’ da ne bi odletjeli u nebo s oduševljenjem, to nije nešto specifično za RH, kao siromašnu i nerazvijenu članicu EU. IT u Poljskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj raste po stopama većim od RH, zaključio je
