Pretraga

Doktorica hitne pomoći: Za većinu ljudi njezina je svakodnevica nezamisliva

A- A+

Marta Kerner je prije dvije godine završila Medicinski fakultet u Zagrebu te je nakon odrađenog staža odlučila skupiti iskustvu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Njezinom karakteru više odgovaraju dinamični poslovi pa je prije devet mjeseci počela raditi u Hitnoj službi. Kako bi nam približila svoju svakodnevicu za portal srednja.hr prisjetila se koliko joj je bilo teško priviknuti se na za većinu neljudske uvjete i stresne situacije u kojima sa svojim vještinama i pribranošću spašava tuđe živote.

foto: privatna arhiva

Izlazak na tržište rada za mnoge mlade je veliki šok i teško im se priviknuti na svakodnevno rano buđenje i beskrajno osmosatno radno vrijeme. Stresne situacije, početničke pogreške i pritisci šefa ponekad se mogu činiti neizdrživima pa nekadašnji studenti često osjećaju sentiment prema bezbrižnim vremenima školskih i fakultetskih klupa.

Međutim, koliko god se plašili da će vam po završetku fakulteta biti teško ili se već danas mučite u svakodnevici svog posla, postoje oni koji su odmah nakon obrazovanja sami uskočili u vatru te su se suočili s najtežim oblikom svoje profesije.

Nakon fakulteta odlučila se za posao koji samo rijetki mogu raditi

Sad već bivša studentica medicine Marta Kerner još za vrijeme studiranja je planirala raditi u Hitnoj službi. Nakon što je diplomirala na Medicinskom fakultet u Zagrebu i odradila staž, prijavila se za posao koji samo rijetki mogu raditi. Kada je primljena na posao imala je tri dana edukacije, teorije i vježbanje na lutkama, te je isto toliko vremena provela u kolima ‘Hitne’ s iskusnim doktorom. Nakon samo jednog tjedna obuke postala je vođa svog tima, s kojim svakodnevno izlazi na intervencije u kojima je svaka sekunda dragocjena, a svaka kriva odluka može ugroziti tuđe i njihove živote.

– Svaki početak i svaki posao je težak na svoj način i nosi neku odgovornost, ali ovo što sam ja proživjela u prvim mjesecima svoje karijere mislim da je stvarno izvan konkurencije. Srce mi je bilo u petama prva dva tjedna, i trebalo mi je neko vrijeme da uopće dođem sebi. Tek kada osvijestiš da ljudski životi ovise o tvojoj procjeni i da si ti stvarno odgovoran za njih, onda shvatiš težinu svog posla. To mi je u jednu ruku bilo zbilja strašno, a u drugu pak nisam mogla vjerovati da mi društvo u kojem živim daje toliko povjerenje, prisjetila se Marta kako je proživjela prve dane svog posla u kolovozu prošle godine te nam je istaknula da su joj u snalaženju jako puno pomogli i kolege, jer je u hitnoj medicini jako važan timski rad i kvalitetna suradnja.

Izdvojeni članak

Zanimanje policajac: Nije nužno da imaju položen vozački ispit


Bez iskustva morala donositi odluke opasne po život

Vrlo brzo nakon što se zaposlila imala je za obične ljude šokantnu situaciju u kojoj je teško ostati pribran pa je i sama nerazborito reagirala. – Dogodila se jedna vrlo ružna prometna nesreća u kojoj je jedan auto završio na krovu. Vozač je ležao nepomično, a vrata su se zaglavila. U takvim situacijama moramo čekati vatrogasce da sve osiguraju. Dodatna opasnost bila je i to što se nije otvorio zračni jastuk. Ja sam u šoku iščupala vrata i uspješno izvukla čovjeka. Kada sam kasnije provjeravala rekli su mi kako su mu bili smrskani kralješci i spasilo ga je to što je brzo došao u bolnicu, prisjetila se Marta jedne svoje neobične reakcije koju danas više ne bi ponovila, a tada je čovjeku spasila život.

Uzbudljive i stresne situacije s vremenom stvore ovisnost

Jako stresno joj je bilo na početku jer nije imala dovoljno iskustva pa je rijetko bila sto posto sigurna donosi li prave odluke, a posljedice pogreške stalno su joj nad glavom stvarale pritisak. Svakim paljenjem sirene stvarao joj se grč u želucu. Nakon skoro godinu dana u kolima hitne otupila je na takve pritiske, puno je sigurnija, ali priznaje kako joj ni danas nije svejedno doći na intervenciju u kojoj su ugroženi ljudski životi. Vrlo kratko i jasno nam je objasnila da joj je to bilo stresno tad, stresno joj je sad i biti će joj stresno zauvijek, jer nikada ne znaš što te čeka.

– To je takav posao. Užasno je nepredvidiv, a najzanimljivije je što su to takvi ‘šusovi’ adrenalina da ti nakon nekog vremena počnu i faliti. Postaneš ovisan o uzbuđenjima koja proživljavaš prilikom dolaska na takvu intervenciju. A upravo se u tim trenucima moraš maksimalno fokusirati i truditi da sve prođe kako treba. Zna se dogoditi da mi, nakon što sve završi, uopće nije jasno kako mi uopće spasimo ljude iz na prvi pogled nemogućih situacija i kako ih iz određenih stanja vratimo u život, pokušala nam je objasniti doktorica Kerner pa nam je priznala da je to teško opisati riječima.

Izdvojeni članak

Adrenalinski vodič jedan je od najopasnijih, ali iznimno zanimljiv sezonski posao

Ogromna odgovornost za djevojku koja je tek izašla s fakulteta

Mlada doktorica smatra kako nije dobro odmah po završetku fakulteta krenuti sa specijalizacijom, već se treba upoznati s primarnom medicinom. Važno joj je dobiti uvid kako je raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer misli da je to najbolji način za naučiti se bolje i kvalitetnije ponašati prema svim vrstama pacijenata te kolegama s kojima mora surađivati u često vrlo napetim situacijama.

Kratko iskustvo u hitnim intervencijama imala je za vrijeme prakse na posljednjoj godini fakulteta, ali odgovornost koju je dobila kao doktorica u potpunosti mijenja cijelu situaciju.

– Ovo su stvarno puno drugačiji uvjeti rada nego li u bolnicama, odnosno sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, jer ti nisu dostupne različite pretrage krvne slike, rengena, CT-a i tako dalje. U bolnicama je to dostupno i ti kao doktor možeš napraviti  bilo što, u bilo kojem trenutku, dok mi na terenu moramo odlučivati u sekundi i nemamo drugog izbora nego li oslanjati se na vlastito znanje i intuiciju, ispričala nam je Marta kako se u vrlo ozbiljnim situacijama mora oslanjati na ‘primitivne vještine’ i kratkom roku donositi važne odluke.

Ne smije se podcijeniti posao u bolnici

U svim mogućim situacijama za dijagnozu problema ima stetoskop (spravu za slušanje unutarnjih zvukova ljudskog ili tijela nekog drugog živog bića), defibrilator (uređaj s kojim može provjeriti stanje srca i obaviti oživljavanje) i pulsni oksimetar s kojim provjerava koliki je postotak kisika u krvi.

– Mislim kako ću kroz ovo iskustvo izoštriti svoje vještine pa će mi biti lakše procjenjivati situacije i u manje stresnim okolnostima. Jednostavno ću imati drukčiji pristup cijeloj priči. Ali ovdje treba reći kako nije lako ni mojim kolegama u bolnici. Njima ne smije ništa promaknuti i i zato moraju raditi jako puno pretraga, istaknula je Marta kako se ne smije podcjenjivati važan i težak posao doktora koji svakodnevno spašavaju živote u bolnicama.

Doktorica hitne pomoći: Za većinu ljudi njezina je svakodnevica nezamisliva
Share via
Copy link
Powered by Social Snap