Pretraga

[FAN FEKT] Otkrijte sela u Hrvatskoj u kojima se govori rumunjskim narječjem

A- A+

U selu Žejane na nadmorskim visinama Ćićarije i na području sela Brdo-Šušnjevica pod zapadnim obroncima Učke, već pet stoljeća govore istrorumunjskim idiomom. Narječje je to rumunjskog jezika na kojem se ne pišu niti su se pisale knjige i novine. Potomci srednjovjekovnih Vlaha, Ćići, Ćiribirci, Istrorumunji ili Vlasi, nemaju osjećaj posebnog nacionalnog identiteta i danas se izjašnjavaju kao Hrvati.

isrto-romanian.net

Povijesno, Ćiribirci su bili Murlaci koje je sredinom 15. st. Ivan VII Frankapan naselio s Velebita na otok Krk. Radilo se o 200-tinjak obitelji koje su zapravo skoro sve bile hrvatske, a ne murlačke tj. vlaške, ali koje su očito na Velebitu bile u vlaškom okružju te su poprimile njihov jezik i tradiciju.

1463. godine prvi put se spominje spominje se da su ‘Ćići’ Ivana Frankapana pljačkali po sjevernoj Istri. Očito je dio doseljenih Murlaka s Krka preselio u Istru gdje su se s vremenom i trajno nastanili.

Inače, istrorumunjski je dio istočnoromanske jezične skupine, a točan broj govornika nije poznat, u UNESCO-voj Crvenoj knjizi (Red Book of Endangered Languages) spominje se broj od između 500 do 1000 osoba. Etnički su Ćići međutim daleko brojniji. Mnogi su poprimili hrvatski jezik i danas se smatraju Hrvatima, a znatan dio je ’50-tih godina dvadesetog stoljeća iselio u inozemstvo, posebno u SAD, Italiju, Kanadu, Argentinu, Australiju, Švedsku i Njemačku.

Share via
Copy link
Powered by Social Snap