Pretraga

Ima se, može se: Hrvatski fakulteti troše ogromne novce na reprezentaciju

A- A+

Zabrinjavajuće velik broj hrvatskih fakulteta i

instituta na reprezentaciju troši više novca nego

što to čine ugledni instituti u Njemačkoj.

Službenim karticama plaćaju se skupe večere,

pokloni, putovanja i slično. Zbog toga što su

trošili kao ‘pijani milijarderi’, neki su dekani i

smijenjeni.

www.srednja.hr

Hrvatski fakulteti i instituti na troškove

reprezentacije, u koje se obično ubrajaju večere,

sastanci, domjenci i slične stavke troše enormnu

količinu novca. U analizi Jutarnjeg lista, koji je

anketirao 20 fakulteta i instituta u zemlji,

otkriveno je kako se na reprezentaciju, službena

vozila i putovanja, mobitele i slično u nekim

slučajevima troši i četiri do pet puta više nego u

uglednim institutima u Njemačkoj.

Izdvojeni članak

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa najrastrošnije u 2013.

Mahnito peglanje službenih kartica

U listopadu prošle godine zbog takvog je luđačkog

trošenja smijenjen prvi čovjek Zdravstvenog

veleučilišta. Bivši dekan Mladen Havelka na čelu te

institucije proveo je 17 godina, a iza sebe je

ostavio ogromne troškove za reprezentaciju – na

službenu karticu godišnje je trošio više od 200

tisuća kuna. Na računima se našlo svega i svačega,

od noćenja u luksuznim hotelima, ručkova u elitnim

restoranima do parfema i Swarovski kristala. Takvim

je rasipničkim ponašanjem naposlijetku zaradio

prijavu DORH-u.
Kamo sreće da je on jedini takav

primjer.

Nekadašnji dekan Boris Buklijaš s Pravnog fakulteta u Splitu uhićen

je pod sumnjom da je varao na putnim nalozima,

trošio prevelike količine novca na reprezentaciju,

ali i da je na račun fakulteta kupio luksuzni

terenac za vlastite potrebe.

Bivša šefica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak također si je

za vrijeme mandata dala oduška pri peglanju

službene kartice. Plaćali su se skupi ručkovi i

večere u kompletu s vrhunskim vinima, službenu

limuzinu je zamijenila novim autom vrijednim više

od 300 tisuća kuna, a povrh toga u tri godine na

taksi usluge potrošila je čak 60,6 tisuća kuna.

Izdvojeni članak

Ekonomski fakultet u Zagrebu bez evidencije opraštao pojedinim studentima školarine

Hrvatski fakulteti i institute troškovima debelo prelaze ugledne inozemne institucije

Nakon ovakvih slučajeva postavlja se pitanje koliko

zapravo hrvatski fakulteti i instituti troše na

takozvane ‘troškove reprezentacije’ u koje, prema

priloženom, ulazi sve i svašta. Ispostavilo se da

čak 16 od 20 anketiranih institucija na

reprezentaciju troši više nego što to čine ugledni

instituti u Njemačkoj, dok ih pet troši čak četiri

do pet puta više novca.

Ivan Đikić, ravnatelj Goethe instituta u Frankfurtu

za reprezentaciju ima godišnji limit od 15 tisuća

eura. Kako to izgleda u usporedbi s hrvatskim

institucijama?

Na hrvatskim fakultetima itekako vole častiti svoje

goste. Ekonomski fakultet u Zagrebu prošle je

godine na gore navedene troškove potrošio

vrtoglavih 510 tisuća kuna, dok su njihovi kolege u

Osijeku potrošili nešto manje – 455 tisuća kuna, i

to kako tvrde, na ‘ručkove i večere za gostujuće

predavače te za radove zaposlenicima i poslovnim

partnerima’. Zanima nas o kakvim se obrocima i

darovima radi, kada su uspjeli natući nekoliko

stotina tisuća kuna troška.

Izdvojeni članak

Studenti više neće školarinama puniti džepove svojih profesora

Veliko čašćenje gostiju

Na troškove za gostujuće nastavnike, znanstvene i

stručne skupove, službene ručkove i tako dalje na

zagrebačkom Pravnom fakultetu potrošilo se 400

tisuća kuna.

Ne treba zaboraviti napomenuti da osim trošenja na

službenim karticama, čelnici hrvatskih fakulteta i

instituta vole novac namijeniti i za vozne parkove.

Neki se hvale uštedama, poput ravnatelja Insituta

Ruđer Bošković, Tome Antičića, koji je naglasio kako više nema

butelja vina, grijanja po noći i sličnog. Uštedjeli

su tako dosta novca, no i dalje je Institut

rekorder prema broju službenih kartica, kojih ima

čak 15.

Ipak, postoje i svijetli primjeri, odnosno

fakulteti koji ne troše bahato novac koji velikim

dijelom dolazi od školarina studenata. Pravni

fakultet u Rijeci tako nema službenih vozila niti

kartica, a dekan Eduard Kunštek kaže kako te stvari

ni ne trebaju. Slična je i situacija na Ekonomskom

fakultetu u Rijeci, gdje nastoje štedjeti, pa goste

primaju u fakultetskoj kantini, rekao je dekan Heri

Bezić. I dekan osječkog Pravnog fakulteta smatra da

su službeni automobili preskupa investicija, a ne

zna niti zašto bi uopće koristio službenu karticu.

Kada se radi o službenim putovanjima, tu su

apsolutni rekorderi Filozofski, Ekonomski i

Medicinski fakultet u Zagrebu, a svi ih pravdaju

stručnim skupovima, predavanjima i istraživanjima.

Izdvojeni članak

Linić želi zagrabiti u blagajne fakulteta, a sveučilišta šokirana

Pitanje je koliko su troškovi opravdani

Prema riječima spomenutih dekana i ravnatelja

instituta, svi su ti troškovi transparentni i

opravdani. No, nije li također opravdano zapitati

se zašto primjerice jedan ugledni institut poput

frankfurtskog Goethe instituta troši toliko manje

novca na reprezentaciju, a ima daleko bolje

rezultate od svih u Hrvatskoj. Znanstveni direktor

Instituta za biokemiju Đikić tvrdi kako i oni imaju

službene automobile i troškove reprezentcije, no da

je to sve vrlo skromno, a pazi se na svaki euro. On

kao čelnik, nema nikakvu službenu karticu.

– U Europskoj uniji vrlo se pažjivo troši novac, a

on se prvenstveno ulaže u znanost, kaže Đikić.

Upravo u toj njegovoj izjavi, mogli bismo reći,

leži razlog za to što su hrvatski fakulteti toliko

nisko na rang listama takvih obrazovnih insitucija

u svijetu, a ni instituti ne stoje bolje. Oni,

naime, uopće nisu međunarodno prepoznatljivi.

Sumnjamo da troškovi reprezentacije uključuju

skupocjene večere s kavijarom, butelje vina,

nekontrolirano trošenje na sve i svašta. Ovakvim

načinom ponašanja s novcem koji je sve samo ne

njihov, čelnici fakulteta i instituta samo

prezentiraju bahatost i neosjetljivost na situaciju

u kojoj studenti i njihovi roditelji jedva skupe za

školarine kojom oni hrane svoju lakomost.