Isplati li se stručno osposobljavanje: Koliko se mladih zaposlilo i u kojim djelatnostima

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja

radnog odnosa jedna je od mjera hrvatskog

Ministarstva rada i mirovinskog sustava kojom se

potiče zapošljavanje mladih osoba koje nakon

školovanja ne mogu pronaći zaposlenje. Iako su

mladi na tu ‘bačenu kost’ burno reagirali,

prvenstveno jer smatraju da ih se iskorištava za

1600 kuna i nakon godinu dana vraća na burzu,

podaci pokazuju kako se čak 62 posto njih nakon

godinu dana zaposlilo. Evo za koje djelatnosti

najviše zovu pripravnike, gdje su ih najviše

angažirali te kakva su iskustva onih koji su prošli

stručno osposobljavanje.

U Hrvatskoj je čak 124.500 mladih nezaposlenih, dok

stopa nezaposlenosti među mladima između 15 i 24

godine iznosi preko 50 posto. Iz tog razloga

hrvatska mladež nema priliku za osamostaljivanje,

pa parazitiraju na roditeljskim leđima prosječno do

32. godine. Kako bi se barem nekako borili s crnim

statistikama, Ministarstvo rada i mirovinskog

sustava pokrenulo je stručno osposobljavanje bez

zasnivanja radnog odnosa – godinu dana

osposobljavanja koje je na mjesec plaćeno 1600

kuna, što je među brojnim pripadnicima hrvatske

mladeži dočekano na nož. Oni smatraju da ih se

iskorištava, no bez obzira, ne može se birati.

Prvi korak na tržištu rada vrijedi 1600 kuna

Tako je u posljednje četiri godine 35 tisuća mladih osoba u Hrvatskoj prošlo program stručnog osposobljavanja i na taj način zakoračilo na tržište rada, piše Jutarnji list. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najviše ih je bilo prošle godine – čak 19 tisuća mladih osposobljavalo se za 1600 kuna na mjesec.

Više od polovice mladih u Hrvatskoj nezaposleno je: Što im se može garantirati, a što treba mijenjati

Najviše se koristi u djelatnosti obrazovanja, javne uprave, socijalnog osiguranja te usluga

Ova se mjera najviše koristila u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji. Što se

djelatnosti tiče, stručno osposobljavanje najviše

se koristilo u djelatnostima obrazovanja, javne

uprave, socijalnog osiguranja te usluga.

Iako je na svojim počecima izazvala brojne

negativne kritike, kao mjera koja poslodavcima

dozvoljava ‘iskorištavanje’ mladih obrazovanih

ljudi za novac koji daje država i koje nakon godinu

dana mogu ‘odbaciti’ i uzeti nekog drugog,

analitičari sada tvrde kako je mjera dobro pogođena

i daje adekvatne rezultate.

Mladi stječu iskustvo koje bi u suprotnom teško dobili

Takvom su je ocijenili jer mladi koji bez stručnog

osposobljavanja teško stječu radno iskustvo bez

kojeg su nekonkurentni na tržištu rada na taj način

ipak uspiju dopuniti svoj životopis, a uz to

dobivaju 1600 kuna ‘đeparca’, dobivaju troškove

prijevoza, a broji im se i radni staž.

Pozitivno za mlade nezaposlene: EU daje 40 milijuna eura za zapošljavanje mladih Hrvata

Osim tih ‘benefita’, podaci HZZ-a pokazuju kako je

62 posto mladih nakon odrađenog stručnog

osposobljavanja uspjelo naći posao, bilo da se to

dogodilo kod istog ili drugog poslodavca.

– Jedan od glavnih problema mladih na tržištu rada

je nedostatak iskustva koje oni u školama i

fakultetima ne mogu dobiti. Ovakva mjera daje im

upravo to, što će im omogućiti veću zapošljivost,

mišljenja je Predrag Bejaković s Insituta za javne

financije.

‘Cijenim iskustvo stručnog osposobljavanja’

Upravo zbog navedenog, iskustvo stručnog

osposobljavanja cijeni i Martina S., koja je

diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Iako

je sa svojom godinom stručnog osposobljavanja

završila u prosincu, a sada je opet na burzi,

smatra da joj je ova prilika ipak nešto dobro

donijela.

Grad s najviše mladih nezaposlenih svima njima daje 'uskrsnice'

– Zadovoljna sam jer mi je bilo super i svi su bili

vrlo dobri prema meni, u smislu da su me naučili

svemu što su mogli. Mentorica mi je bila

pristupačna i strpljiva. Za stručno osposobljavanje

smatram da je dobar program ako osobu nakon toga

zaposle ili brzo uspije naći drugi posao. Naučila

sam raditi ono za što sam se osposobljavala, no

znali su me iskoristiti i da radim poslove koji

nisu bili u ugovoru, odnosno nisu dio onoga za što

sam se osposobljavala. Ipak, barem sam naučila

raditi i neke druge stvari. Stručno osposobljavanje

me pripremilo za tržište rada jedino u tom smislu

što imam jednu godinu potrebnog radnog iskustva,

rekla je Martina koja je svoje osposobljavanje

obavila u državnom inspektoratu.

Odgovori