Pretraga

KATASTROFA: Predsjednica slavi krivi dan mladih, a Mornara nije briga

A- A+

Ujedinjeni narodi su 1999. uspostavili 12. kolovoz kao ‘Međunarodni dan mladih’, a fokus u ovoj godini je participacija mladih u civilnom društvu. Ako je suditi prema njezinom Facebooku, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je danas proslavila ‘Svjetski dan mladih’ koji je pokrenuo Ivan Pavao II. 1985. godine. Taj Katolički susret mladih nema fiksan datum te se obično održava svake druge godine pa je tako sljedeći susret dogovoren za srpanj 2016. u Krakowu.

Taj mali gaf predsjednice koja je ‘Međunarodni dan mladih’ ili ako ćemo po njezinoj verziji, ‘Svjetski dan mladih’ proslavila sa Savjetom mladih grada Splita, samo pokazuje nepoznavanje tematike i površni interes koji vlada prema mladima u cijeloj državi.

(function(d, s, id) { var js, fjs = d.getElementsByTagName(s)[0]; if (d.getElementById(id)) return; js = d.createElement(s); js.id = id; js.src = “//connect.facebook.net/hr_HR/sdk.js#xfbml=1&version=v2.3”; fjs.parentNode.insertBefore(js, fjs);}(document, ‘script’, ‘facebook-jssdk’));

[SVJETSKI DAN MLADIH] Predsjednica je sudjelovala na sjednici Savjeta mladih Splitsko-dalmatinske županije, s mladima koji građanskim aktivizmom rade na boljem položaju mladih u društvu i pokretanju napretka.

Posted by Kolinda Grabar-Kitarović on 12. kolovoz 2015

Izdvojeni članak

Građanski odgoj prekasno uveden u škole: Polovina školaraca ne zna što znači biti građaninom!

SDP i HDZ potpuno podbacili s obilježavanjem međunarodnog dana mladih

Nije predsjednica usamljena, Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica socijalne skrbi i mladih, osoba koja vodi ministarstvo koje u samom nazivu ima riječ mladi, nije se danas niti jednom mišlju, riječju ili djelom osvrnula na mlade. Štoviše, iz njezinih usta niste mogli u posljednje tri godine čuti riječi ‘mladi’, a mladi niti ne znaju da imaju svoje ministarstvo i ministricu Milanku Opačić.

Kako bi ovaj gaf političara s obje strane političkog spektra bio potpun, pobrinuo se nestranački ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar. Na službenim stranicama ministarstva danas je objavljeno samo da je isplaćena plaća svim profesorima za srpanj. Naime, profesori svaki mjesec plaću dobivaju drugi dan pa se MZOS pobrine da to istakne na svojim stranicama, vjerojatno da ih ljudi prestanu zvati s pitanjem kad će ona stići. Profesori smatraju da nisu dovoljno utjecajni u društvu, a njih se ministarstvo barem koliko toliko boji da objavi kada je plaća, ali kada su u pitanju mladi, ministar Mornar nije sposoban ni čestitati taj međunarodni dan.

Izdvojeni članak

Građanski odgoj ne bi trebao biti zaseban predmet, a ove godine ga ekspermentalno provodi dvostruko više škola

Reforme obrazovanja prekidaju se ili se ne implementiraju

Mreža mladih Hrvatske i GOOD inicijativa obilježili su današnji dan s akcijom u centru Zagreba, gdje su pozvali mlade da napišu poruku što su željeli naučiti u školi te da se s istom fotografiraju.

– Obrazovni sustav je često doživio reforme koje nisu provedene do kraja ili su napola zaustavljene poput HNOS-a, bolonjske reforme i zdravstvenog odgoja. Veseli što je u cjelovitu reformu kurikuluma koja je u planu uključeno veći broj stručnjaka, a ne samo političari, rekao je Karlo Kralj predsjednik Mreže Mladih Hrvatske.

Medu brojnim poražavajućim statistikama, Hrvatska se ističe i po niskoj razini ulaganja u obrazovni sustav. Takozvana zemlja znanja u obrazovanje godišnje ulaže svega 4,08 BDP-a, dok je prosjek Europske unije 5,08% BDP-a. Usporedbe radi, susjedna Slovenija ulaže 5,62 BDP-a u obrazovanje.

Izdvojeni članak

Učenici iznimno zainteresirani za građanski odgoj i obrazovanje

Građanski odgoj je preduvjet suvremene demokracije

Organizacije okupljene u GOOD Inicijativu za sustavno i kvalitetno uvođenje
građanskog odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovni sustav pozdravljaju kurikularnu reformu kao nužan korak naprijed u osuvremenjivanju hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava.

– Međutim, smatramo važnim unutar kurikularne reforme sustavno i kvalitetno uvesti građanski odgoj i obrazovanje. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ne provodi sustavno građanski odgoj i obrazovanje te nije jasno hoće li ga i kada sustavno i kvalitetno uvesti. Važno je osmisliti i pružiti školama podršku u kvalitetnoj provedbi međupredmetnog programa, ali ne zaboraviti važnost zasebnog predmeta i osposobljavanja učitelja i nastavnika za njegovu provedbu, rekla je Martina Horvat iz GOOD Inicijative.

Učenici nisu svjesni nastavnih programa

Grafikon iz istraživanja kojeg je provela GOOD inicijativa prikazuje provedbu dodatnih programa i aktivnosti koje maturanti prepoznaju u svojim školama. Ispitanici uglavnom prepoznaju da se u njihovim školama provode dodatne aktivnosti. Indikativno je da oko trećine učenika ne prepoznaje da se ovi programi provode u njihovoj školi, iako oni jesu dio obveznog nastavnog programa. Od ispitivanih programa i aktivnosti, najmanje su prepoznate aktivnosti škola u području profesionalnog usmjeravanja, a nakon toga i smanjenja nasilja.

Kroz razgovor sa školama utvrđeno je da se u njima uglavnom provode navedene aktivnosti, ali one ponekad nisu dovoljno sustavne niti strukturirane na način da bi ih učenici prepoznali ili ne mogu uključiti sve učenike.

– Bitan razlog zbog koje bi građanski odgoj trebao biti implementiran u društvo je da mladi sudjeluju na ovakvim događajima kada se organiziraju za njih. Mladi nisu svjesni što su njihovi problemi te se ne znaju nositi s njima, rekla je Dorotea Šušak maturantica Opće privatne gimnazije.