Pretraga

Mladi Hrvati smatraju da se obrazovanje ne isplati i da je za upis na fakultete potrebna veza

A- A+

Mladi članovi društva koji ga vide kao mjesto gdje

obrazovanje vrijedi i gdje se ono cijeni, motiviraniji su

za postizanje boljih obrazovnih rezultate. U Hrvatskoj to

nažalost nije slučaj, jer učenici obrazovanje nažalost ne

vide kao najbitniji faktor za upis na fakultet i uspjeh u

životu.

www.srednja.hr

Studija koju su proveli obrazovni stručnjaci s Instituta

za društvena istraživanja istražila je percipiraju li

učenici u dobi od 13 i 14 godina Hrvatsku kao okruženje u

kojem se učenje i obrazovanje cijene i uvažavaju, kao i

koliko važnim smatraju stjecanje visokoškolske

kvalifikacije za kvalitetan život. Također su ispitali

smatraju li da su pri upisu na fakultete prisutni

meritokratski principi, a na navedeno su dobili

zabrinjavajuće odgovore.

Hrvatsku ne doživljavaju kao mjesto gdje se obrazovanje cijeni

Velika većina učenika vjeruje kako bez završenog

fakulteta u Hrvatskoj neće lako naći posao, ali i da je

za kvalitetan život diploma potrebna. Bez obzira na to,

istraživanje je pokazalo kako učenici Hrvatsku ne

doživljavaju kao mjesto gdje se obrazovanje cijeni, a

također ne povezuju uspjeh u školi s poželjnim ishodima

poput ugleda, bogatstva ili poznatosti.

Zabrinjava i činjenica da o postojećem društvenom

položaju učitelja i nastavnika u društvu imaju negativan

stav. Nije stoga čudno što mahom smatraju kako se

obrazovanje u domovini ne cijeni.

Izdvojeni članak

Imaju li smisla domaće zadaće? Čak 40 posto učenika gotovo ih uvijek prepisuje


Autori studije: Hrvatsko društvo karakteriziraju korupcija, nepotizam i korištenje poznanstava za napredovanje u društvu

Kombinacija visokih obrazovnih očekivanja učenika i njihovih roditelja, slabo razvijenih navika vezanih uz učenje, činjenice da obrazovni sustav ne poučava učenike kako učiti i percepcije Hrvatske kao društva u kojem se obrazovanje nedovoljno cijeni može imati vrlo negativne posljedice u budućnosti. Jasno je da sklop ovih elemenata ne doprinosi razvoju osoba koje znaju učiti i koje učenjem mijenjaju kontekst, kojeg već sa četrnaest godina doživljavaju nepovoljnim za obrazovanje i učenje. Istovremeno, društvene posljedice su takve da se može očekivati reprodukcija negativnih obrazaca poput učenja isključivo za ispitivanje, produkcije visokoobrazovanih pojedinaca koji ne znaju učiti te korištenja istih onih obrazaca koji karakteriziraju hrvatsko društvo poput korupcije, nepotizma i korištenja poznanstava za napredovanje u društvu, zaključuju Jokić i Ristić Dedić.

Smatraju da su za upis fakulteta važniji veza i snalažljivost

Zanimljivi su stavovi učenika o principima koji vladaju

kod upisa na fakultete. Bez obzira što je uvođenjem

državne mature uvedeno transparentno natjecanje za sve

kandidate koji se žele visoko obrazovati, studija koju su

proveli Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić otkrila je da

gotovo dvije trećine učenika smatra da su ‘za upis na

fakultet u Hrvatskoj od sposobnosti učenja važnije

snalažljivost, osobne veze i roditelji’.

Od 2007. godine kada je provedeno prvo istraživanje, pa

do danas, jako se povećao broj učenika koji smatraju da

je obrazovni sustav postavljen na potencijalno

koruptivnim temeljima. Oni vjeruju kako sistem ne djeluje

na način da svima pruža jednake mogućnosti.

Share via
Copy link
Powered by Social Snap