Najesen u 50 škola kreće cjelodnevna nastava: Razgovarali smo s ravnateljicom jedne u kojoj se već provodi
Kako je to još početkom ove školske godine najavio ministar Radovan Fuchs, početkom ove školske godine, Ministarstvo znanosti i obrazovanja započinje s procesom uvođenja cjelodnevne nastave. Uključit će se 50 škola koje će se birati putem javnog poziva, a do 2027. projekt bi trebao zaživjeti u svim školama u Hrvatskoj. Ono što je mnogima manje poznato jest da u Hrvatskoj već postoje škole koje provode cjelodnevnu nastavu. Jedna od njih je i Osnovna škola Stubičke Toplice, čija nam je ravnateljica otkrila kako takva nastava izgleda u praksi.
Ilustracija: Pexels
– Krenuli smo u veliki reformski zahvat unatoč pandemiji, osigurali smo ogroman izvor sredstava za izgradnju škola i dječjih vrtića u cijeloj Hrvatskoj. Reformski proces ide u smjeru da sva djeca idu na cjelodnevnu nastavu, na boravak u školama. On će biti minimalno do 15 sati, a ako lokalna sredina odluči, postoji mogućnost produžetka do 17 sati, riječi su ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa s početka ove školske godine.
Pilot-projekt uvođenja cjelodnevne nastave kreće ove jeseni. Cjelodnevna škola, navode iz Ministarstva, podrazumijeva produljenje obveznog dijela nastave i obogaćivanje obrazovne ponude i potpore učenicima (sistematizacija dopunske i dodatne nastave). Drugim riječima, do 15 sati izvodio bi se obavezni i izborni dio kurikuluma, koji uključuje i pauzu za ručak i odmor. Nakon toga škola bi bila otvorena barem do 17 sati za izvannastavne i fakultativne aktivnosti, piše tako u strateškom okviru za uvođenje cjelodnevne nastave. Detalje iz Ministarstva ne iznose, kažu, koncept je u završnoj fazi pripreme te će ‘sve informacije pravovremeno komunicirati’.
U pilot-projekt bit će uključene škole koje već imaju jednosmjensku nastavu
U pilot-projekt cjelodnevne nastave će se, kažu sada iz Ministarstva, uključiti 50 škola. One će se birati putem javnog poziva. On bi trebao uključivati kriterije koji će omogućiti odabir osnovnih škola različitih organizacijskih karakteristika. Dakle, nastojat će se odabrati škole s različitim brojem učenika, one u urbanim, ali i one u ruralnim sredinama.
– Važno je za napomenuti da će osnovni kriterij uključivanja biti postojeći jednosmjenski rad škole jer je to preduvjet za organizaciju i provedbu modela cjelodnevne škole, kažu iz Ministarstva.
Inače, prema podacima u e-Rudniku Ministarstva znanosti i obrazovanja, od ukupno 2.038 matičnih i područnih osnovnoškolskih obrazovnih ustanova, njih 1.366 radi u jednoj smjeni koja se ne rotira, a još 27 u jednoj smjeni koja se ne rotira.
Projekt cjelodnevne nastave u cijelosti bi trebao zaživjeti u 2027. godini.
– Važno je napomenuti da primjena modela u svim školama ovisi i o infrastrukturnoj spremnosti škola za organizaciju odgojno-obrazovnog rada u jednoj smjeni. Po dovršetku izrade modela cjelodnevne škole, priključivanje škola u primjenu modela ovisi o infrastrukturnim/materijalnim uvjetima izvođenja cjelodnevne škole, napominju iz Ministarstva.
Za potrebe projekta predviđeno skoro tri milijarde kuna
A upravo je to, smatraju mnogi iz struke, veliki problem – u ovom trenutku veliki broj škola uopće nema dovoljno prostora da bi nastavu izvodio u jednoj smjeni, a samim time i da prijeđe na jednosmjensku nastavu.
– Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) je planirana izgradnja, do/nadgradnja i adaptacija za potrebe prelaska škola u jednu smjenu i intenzivno se radi na pripremi poziva za osnivače. U NPOO-u za potrebe projekta predviđeno je 2.280.000.000 kn kojima će se financirati predmetno ulaganje, a kako bi se postiglo uključenje 70% učenika osnovnih škola u nastavu u jednoj smjeni. Međutim, budući da sredstva predviđena NPOO-om nisu dovoljna su za prelazak svih škola s dvosmjenskom u funkcionalne škole s jednosmjenskom nastavom, kako bi se postigla cjelovitost projekta te povećao obuhvat učenika kojima se osiguravaju jednaki uvjeti sustavnog odgoja i obrazovanja, planirana su i dodatna ulaganja kako bi najkasnije do 2030. sve osnovne škole radile u jednoj smjeni, vele u Ministarstvu.
Dodaju kako su mapirali stanje u osnovnom školstvu, samo manji broj škola nije dostavio podatke. Na ovaj su način utvrđene različite kategorije podataka – smjenski rad, broj učenika, broj odjeljenja, broj postojećih učioničkih kapaciteta, status kapaciteta školske dvorane, kuhinje, blagovaone.
– Koristeći te podatke Ministarstvo će prije pokretanja poziva za realizaciju ulaganja koja će omogućiti prelazak škola na jednosmjensku nastavu razmotriti i primijeniti i druge mehanizme optimizacije i racionalizacije stanja u školama na određenom upisnom području. Ovisno o odluci o optimalnoj opciji ulaganja koja će na određenom upisnom području omogućiti prelazak učenika u jednosmjensku nastavu i ovisno o postojećem stanju uspostavljenih infrastrukturnih kapaciteta škole i pratećih odgojno-obrazovnih objekata, prihvatljivi troškovi ulaganja će pokriti troškove adaptacije, dogradnje, nadogradnje, dogradnje aneksa, rekonstrukcije objekta druge namjene ili izgradnju nove škole, zaključuju u Ministarstvu.
U nekim školama cjelodnevna nastava već postoji
Ono što je mnogima možda manje poznato je da se cjelodnevna nastava već provodi u nekim školama u Hrvatskoj. Među njima je i Osnovna škola Stubičke Toplice. Ondje je od lani jedan razred uključen u cjelodnevnu nastavu, a sve je krenulo nakon što su se roditelji raspitivali za produženi boravak. Ravnateljica Brigitte Gmaz kaže nam da su nakon toga u školi izradili Kurikulum Cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada, te ga prezentirali roditeljima na roditeljskom sastanku. Roditelji su bili oduševljeni prezentiranim te su krenuli u daljnju realizaciju.
A kako izgleda dan jednog učenika OŠ Stubičke Toplice koji je uključen u cjelodnevnu nastavu?
– Učenici, polaznici cjelodnevne nastave, dolaze u školu od 7 do 7.30 sati. Radni dan započinju pričama, razgovorima, prepričavanjem proteklog dana i događaja otprilike 15 tak minuta. Redovna nastava prema rasporedu sati počinje u 7.45 . Učenici odrađuju nastavne sadržaje sukladno kurikulumskim sadržajima pojedinog nastavnog predmeta. Nakon prvog nastavnog sata odlaze na doručak, nakon kojeg nastavljaju s redovnim nastavnim sadržajima. Unutar prijepodnevnog termina učenici imaju i vrijeme za odmor, igru, druženje, slobodno vrijeme u didaktički opremljenim kutićima te organizirano slobodno vrijeme. U organiziranom slobodnom vremenu učenicima nudio Ples i pjesmu, Dom u vrtu, Rukotvorce, Sportsku školu, Dramsko literarne aktivnosti, Male pokuse za veliko znanje, Znakovni jezik. Važno je naglasiti da se odgojno obrazovni rad propisan Kurikulumom proteže kroz cijeli dan, a ujedno se isprepliće s organiziranim slobodnim vremenom, učenjem, igrom i zabavom. U 12.30 za učenike je organiziran ručak a u 15 sati užina. Intenzivan rad je do 16 sati nakon čega odlaze kućama. Svi školu napuštaju do 16.30 sati, pojašnjava ravnateljica Gmaz.
Stvari ostaju u školi, ondje se rješava zadaća i uči za testove
U OŠ Stubičke Toplice učenici u posebnim ormarićima tijekom tjedna sve stvari i udžbeničke komplete ostavljaju u školi. Također, pišu domaće zadaće, uče, ponavljaju, pripremaju se za ispite iz svih nastavnih predmeta uključujući strani jezik i izborne predmete poput Vjeronauka i Informatike. Budući da su i roditelji su važan faktor u obrazovanju djeteta, učenici i kod kuće odrađuju manji dio zadataka.
– Moram naglasiti da škola ima prekrasan travnati okoliš, učionicu na otvorenom i školski vrta tako da učenici i veliki dio svog radnog vremena provode na otvorenom, napominje ravnateljica Gmaz.
A kako izgledaju zaduženja učitelja koji rade u cjelodnevnoj nastavi? Pa, u ovoj školi s učenicima tog jednog razrednog odjela rade dvije učiteljice koje se izmjenjuju prijepodne poslijepodne dan za danom, a ne na tjednoj bazi. Ravnateljica ističe da svaka od njih ima dovoljno vremena posvetiti se svakom djetetu ponaosob te mu pružiti maksimalno svoje vrijeme, pomoć, podršku i pažnju. Pritom otkriva podatak i da troškove jedne učiteljice podmiruju u 50% iznosu roditelji i osnivač škole Općina Stubičke Toplice, kao i sredstva za didaktičko opremanje učionice i tri obroka.
– Ovaj oblik organizacije rada zadovoljava suvremene kurikulumske zahtjeve, ima i značajnu socijalnu ulogu. Obitelj je najčešće zajednica u kojoj oba roditelja najveći dio dana rade što im onemogućava cjelodnevnu skrb nad djecom. Škola, kao organizirana društvena ustanova, preuzima ulogu odgajanja i socijalne zaštite djece, organizacije slobodnog vremena i praćenja djece u vremenu dok roditelj obavlja profesionalne obveze. U obiteljima samohranih roditelja, nepotpunih obitelji, obitelji s drugim različitim socio-ekonomskim problemima ovakvi oblici organizacije rada u školi omogućuju učenicima ravnopravan položaj u odnosu na ostale vršnjake. Takav oblik organizacije rada u školi od velikog je ekonomske važnosti za širu zajednicu jer se smanjuje financijski trošak potreban za preodgoj, podiže se produktivnost zaposlenih roditelja i zdravlje djece, kaže ravnateljica Gmaz.
Roditelji nakon prve godine zadovoljni
Dodaje kako u slučaju njihove škole kroz ciljeve programa rada i organizacije slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno-obrazovnom odjelu u homogenoj skupini jednog razrednog odjela omogućuju djetetu život ispunjen različitim sadržajima koji će povoljno utjecati na razvoj njegove/njezine cjelokupne osobnosti te individualnih i jedinstvenih potencijala.
Utječu, naglašava, i na razvoj djeteta kao socijalnog bića, obzirom da je tijekom cjelodnevnog boravka u školi stalno prisutna socijalna interakcija. To, smatra ravnateljica Gmaz, omogućuje razvoj i unapređenje socijalnih vještina djeteta te priprema dijete za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje.
– Nakon prve odrađene školske godine napravili smo evaluaciju među roditeljima i učenicima te smo dobili vrlo visoke ocjene koje ukazuju na opće zadovoljstvo, zaključuje ravnateljica jedne od prvih škola u Hrvatskoj koje su uvele cjelodnevnu nastavu.
