Pretraga

Ovim naoko čudnim metodama skraćujete vrijeme studiranja

Tajna akademskog uspjeha je u učenju ili uopće nema neke posebne tajne. Stvari su poprilično jasne, bez učenja i rada nema nekog uspjeha. No, kao i obično, znanost ima neka nova istraživanja koja nekako uvijek dokazuju suprotno od uvriježenog mišljenja. I ovog je puta bez iznimke tako, pa prema novim spoznajamo do kojih su došli istraživači, na ove bizarne načine možete unaprijediti svoje učenje.

Bez obzira koliko savjeta sa svih strana pročitali, realnost je puno ružnija, pa je tako tajna akademskog uspjeha samo u učenju. Naravno, istraživanja se nastavljaju, pa znanost uvijek ima neke nove i uspješnije načine učenja, no osim dugotrajnog grijanja stolca ne možemo garantirati koliko će vam ovih nekoliko bizarnih savjeta pomoći. Ipak, vjerujete li bezuvjetno znanosti, možda i hoće, piše Cracked.

Gledanje pornografije

Koliko ste samo puta shvatili da vam je sutra ispit, a knjigu još niste otvorili? Pretpostavljamo, dovoljno da vam je već poznat osjećaj kada vas hvata panika zbog toga. Upravo je u ovom istraživanju bila stvar u panici i tremi. Naime, na Sveučilištu Carnegie Mellon istraživači su okupili grupu heteroseksualnih mladića te ih podvrgnuli testu govora i matematike. 

Dok su čekali na test čuli su šaputanja kako je iznimno težak te su prije samog testa pozvani na svojevrsnu anketu za koju im je rečeno da nema veze s testom. U toj anketi polovici mladića prikazane su fotografije parova u spolnom odnosu, a drugoj polovici fotografije na kojima se ljudi druže na neseksualan način. Nakon ankete izmjerena im je razina stresa te im je dan i test anksioznosti. Studenti kojima su prikazani pornografski sadržaji imali su manju razinu stresa te za jedan i pol puta bolje rezultate testa. Znanstvenici su zaključili da gledanje umjereno erotskih sadržaja pomaže u smirivanju živaca te time pomaže i u rješavanju testova.

Pisanje hrpa gluposti u esejima

Osim ako baš ne obožavate pisati eseje i seminarske radove, sigurno ste barem jednom bili u situaciji da morate napisati rad o kojem vam se uopće ne da niti razmišljati, a kamoli ga pisati. Nerijetko se pribjegava pisanju svega o čemu se nešto pronađe, samo da je vezano za temu i da rad ima što više riječi, pa onda imamo priliku vidjeti pravi ‘kupus’ u studentskim radovima. No, upravo je to ono što, kažu znanstvenici, i uspijeva.

Statistički će esej s više riječi dobiti i više bodova od onog kraćeg. Les Perelman, profesor pisanja na MIT-u bio je zapanjen nakon što je otkrio da u prosjeku devet od deset radova dobije bolju ocjenu samo zbog svoje duljine i većeg broja riječi. Pritom je irelevantno je li esej činjenično točan. Tajna je u tome da kada oni koji ocjenjuju eseje prime bunt vrlo sličnih eseja, čitaju ih letimice. Ne provjeravaju svaku riječ, već je važno da vide kako student barata određenim brojem informacija, pa tako često eseji sa samo nabacanom hrpom riječi mogu dobiti prolaznu ocjenu. No, ako vam je do dobre ocjene, ne pouzdavajte se previše u ovo, možda baš vaš rad profesor odluči detaljno iščitati.

Uzimanje slobodne godine između srednje i faksa

Puno ljudi po završetku srednje škole uzme predah u trajanju od jedne godine te tek potom krenu na fakultet. Iako neki kažu da godina dana pauze može uništiti stečene navike učenja i da ćete žaliti napravite li to, pokazalo se da baš i nije istina. Naime, australski studenti došli su do zaključka da ako uzmu godinu predaha, kasnije čak i bolje napreduju.

Istraživači tvrde da je to tako jer studenti na taj način unaprijeđuju vještine odlučivanja te dobivaju više samopouzdanja. No, kvaka je u tome da ne biste trebali uzeti više od 12 mjeseci slobode jer dulji period nerada ima potpuno drugačije učinke. U Hrvatskoj rijetko koji učenik ovo radi, no primjerice u Norveškoj, Danskoj i Turskoj slobodnu godinu uzima gotovo polovica učenika.

Samostalno financiranje studiranja

Većina roditelja štedi novac za školovanje svoje djece, a oni koji ne moraju štedjeti velikodušno daju novce za studij svog sina ili kćeri. To se smatra normalnim jer srednjoškolci obično ne rade pa si nemaju od čega sami platiti studiranje. No, studiranje uz rad je svakako moguće i veliki broj studenata radi te plaća svoj fakultet. Roditelji koji svojoj djeci plaćaju fakultet vode se činjenicom da što više novaca daju za školovanje, bolji će biti i rezultati njihove djece. 

To je donekle i točno, no u stvarnosti je malo drugačije. Naime, kada roditelji plaćaju apsolutno sve svojoj djeci i kada se ona ne moraju brinuti oko financija na nijedan način, rezultat je obično suprotan od željenog. Ta djeca nerijetko ne shvaćaju studiranje ozbiljno poput one koja sama sebi plaćaju studij. Zato oni koji rade za vrijeme studija nekoliko sati dnevno, puno bolje iskorištavaju svoje vrijeme te puno ozbiljnije shvaćaju fakultet i studiranje te ga zbog toga brže i završe.